CRO-eu.com
Svibanj 07, 2021, 04:57:56 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Stanovništvo Like u 20. stoljeću  (Posjeta: 4792 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Svibanj 18, 2008, 00:20:57 »


Stanovništvo Like u 20. stoljeću

Stanovništvo je, kako smo već ranije rekli, bilo podijeljeno na ličke Hrvate i Srbe. Općenito se razabire da je u sjevernom dijelu Like većinsko stanovništvo bilo hrvatsko, a u južnom srpsko. Krajevi južnije od grebena Male Kapele bili su naseljeni pretežito srpskim žiteljstvom. Na tom području nalaze se sela Škare, Doljani, Založnica, Rudopolje, Vrhovine, Babin Potok, Crna Vlast i Turjanski.

Južnije od pojasa srpskih sela pružao se kraj u kome je dominiralo hrvatsko stanovništvo. Ta zona počinje od Otočca ta se nastavlja preko Prozora, Čovića, Sinca i Lešća do blizu Turjanskoga. Na području Brloga živjeli su pretežito Srbi, no i na tom prostoru bilo je ponešto Hrvata.

Od Brloga prema Velebitu i dalje do morske obale žive uglavnom Hrvati Bunjevci. Brinjski kraj također je naseljen Hrvatima. Srba je bilo dalje prema jugu oko Brloga. U Krasnom žive hrvatski Bunjevci, a u susjednom selu Kuterevu obitavaju Hrvati iz sjevernih oblasti zemlje. Hrvata ima i u Donjem Kosinju te u Bakovcu, a Srba je bilo u Gornjem Kosinju i Lipovu Polju.

Široka zona ličke strane ispod Velebita naseljena je također hrvatskim Bunjevcima. Srba je na tom području bilo oko Smiljana. Hrvati nadalje dominiraju na širem području oko Perušića. Ovdašnje stanovništvo nije istoga podrijetla. Žiteljstvo koje živi oko Janjča potječe iz Bosne, a ono bliže Perušiću čine hrvatski starosjedioci i doseljeni Bunjevci. Srba je bilo istočnije od Gospića oko Ostrovice te dalje prema jugu. Okolica Brušana i Ribnika naseljena je ponovno Hrvatima koji potječu od doseljenika iz sjevernijih krajeva Hrvatske. Južni dijelovi Like bili su naseljeni pretežito srpskim stanovništvom. Hrvata ima u nekoliko većih ili manjih oaza kao primjerice oko Lovinca, Svetoga Roka, zatim kod Gračaca, Dubokog Dola i Vrela.

Srpsko žiteljstvo bilo je dominantno na čitavom području Krbave. Iznimke su činili Bunić, Podlapac i Udbina gdje je do Domovinskog rata bilo dosta Hrvata. S istočne strane planine Plješivice gotovo sva naselja bila su naseljena srpskim. žiteljstvom. Hrvata je bilo oko Donjega Lapca i Brotnje.

To je u naj kraćim crtama etnografska slika prostornog rasporeda ličkih Hrvata i Srba u vremenu prije Domovinskog rata. S obzirom da su lički Srbi nakon osnutka Republike Hrvatske postali njezini otvoreni neprijatelji, nakon oslobođenja tih dijelova Hrvatske otišli su u izbjeglištvo. Zbog toga su pojedini dijelovi Like ostali bez žiteljstva


Zaključna riječ

Lika nije nikad ustanovljena kao administrativna hrvatska pokrajina, već je uvijek bila zadana svojom zemljopisnom konstelacijom. Specifično krško tlo sa svim svojim popratnim pojavama davalo je stanovništvu jedinstven i specifičan biljeg.

To se zapaža iz svih vremenskih faza o kojima smo govorili. Uočili smo da su se Ličani od najstarije davnine opredijelili za stočarsko privređivanje jer zapravo nisu ni imali drukčiji izbor.

Lička naselja jedva se mogu uspoređivati s bilo kojom drugom hrvatskom naseobinom. Svako povijesno razdoblje davalo je Lici svoja obilježja, no evidentne su i čvrste konstante koje su tu važile kroz sva vremena. Lika je uvijek bila zemlja bogata kamenom i drvom. Zato je tradicijska lička kuća uvijek bila građena iz kamena i drveta. Drugog izbora zapravo nije bilo.

Iz svega što je dosad rečeno o stanovništvu Like može se zaključiti da ono potječe iz širokih oblasti Dinarida.

Stanovništvo se posve izmijenilo u vremenu turske invazije na Hrvatsku. Turci su na područje Like 'i Krbave doveli veliko mnoštvo balkanskih Vlaha pravoslavne vjeroispovijesti. Ti Vlasi služili su Turcima kao njihova pomoćna vojska u ratu protiv Hrvata. Kada je u turskoj vladavini u Lici došao kraj, jedan dio balkanskih Valha povukao se s Turcima u Bosnu, a većina njih prebjegla je na krajišku stranu.

Kasnije su krajiške vlasti tim istim stanovništvom naselile opustošenu Liku.

Zbog pripadnosti pravoslavnoj vjeroispovijesti, lički Vlasi su kasnije prihvatili srpsko nacionalno osjećanje i zbog toga nikad nisu prihvaćali ličke Hrvate kao dobre i iskrene susjede.

Prema tome, donedavno ličko stanovništvo činili su Ličani koji su se međusobno razlikovali samo prema vjeroispovijesti.

Autor: Mirko Marković
Za forum priredila Marica Draženović
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!