CRO-eu.com
Listopad 20, 2021, 09:59:34 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Mora  (Posjeta: 3741 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Siječanj 09, 2012, 19:00:09 »


O Mori
(zamišljeno biće koje dolazi čovjeku u snu i siše krv/ MD)

Često se tuže ljudi jednog i drugog spola i svake dobe, da ih po noći, dočim spavaju, gnjete i sisa Mora.

Kad ih čovjek pita kakva i što je ta mora? odgovaraju, da se mora pokazuje u sliki čovječjoj, i da su vještice i coprnjice, vračarice i vilenjače babe takodjer i more.

Čovjek legne spavati, i tek što ga počme grliti san, eto dovuče se mora i pučme od nogah navaljivat se na čovjeka. Najjači čovjek, kad se mora navali na njega, nemože se ganuti, nit može maknuti nogom, nit rukom, a kad ga mora već objaši i sjedne mu na prsi, onda, jedva diše, i nemože riječ progovoriti. Neke samo gnjete i sisa, i ovim -bili ženski ili mužki, bili odrastli ljudi ili djeca, pozna se na sisami, da ih mora sisa, jer im sisa, koju mora sisa, nabrekne i zacrveni se, kao da raste čir ili prišt.

Puk pripovjeda, da žene coprnjice i vještice skupa su i more, pak osim drugih nepodobštinah i to im je posao gnjesti i sisati ljude. Koga mora gnjete i sisa, taj je bolešljiv i slab, te nemože dugo živiti. Osobito djeca, na koju navali mora, obole i skapaju.

Jedan mi je vremešan čovjek pripovjedao, kako je bio ograjisao, jer ga je mora gnjela i sisala skoro pune dve godine. Ja bi, veli, lego u večer spavati, i kadgod u prvi san kruto zaspím, došla bi mora i navalila bi se na mene kao mlinski kamen, okrenila bi me nauznako, i tako bi me po sat i više gnjela, da bi mi oči iz glave počele skakati. Ja bi se više puta branio od nje, al badava. Mora ista bila je moja komšinica baba, vidio bi joj samo glavu i ruke, a trupina i noge to je izgledalo sve u gomili kao bablić sijena ili slame, pa kad bi se navalila na mene, mislio sam, da se je srušila cijela kuća nadamnom. Jedna mi je vračara pomogla davši mi nekakvu travu piti, i kazavši mi, da nikad nespavam ležeć nauznako - na ledjih -, nego ili na ruki, ili na trbuhu: Tako sam činio, i okanila me se mora.


Još maljahan budući, kada je moja pokojna majka u postelji poroda ležala , čuo i razumio sam ju tužeću se pokojnome otcu i kumi i babicí (primalji) koje bi ju u jutro pohoditi došle, da ju je mora jako iztrla, i svu ju izmučila i da joj dijete sasne. Kada bi djetetu siske (bradavke na prsim) gledali, našli bi za jednu cvancigu naokrug sve tvrdo kano hrustavac i bradavku nategnjeno; tada su mu bradavke česnim lukom mazali.

Da ova pošast više dolazila nebi, zaboli bi viljuške više prozorah i vratah, ili bi pako petouglo (mudro) slovo više prozorah i vratali zapisali, i ovim načinom se je toj nakazi dolazak preprečiti mogao.

Moja sestra, zdrava djevojka, pripovjedala mi je,  kako nekoć podje po noći van, i čuje zvekanje kako da bi netko u železo viseće udarao, obidje ju strah, dobeži u sobu, leže i pokrije se, komaj da se malo ugrije, svali se na nju mašina kano pol kuće, s runjavima rukama i licem; ona hoće da se obrati, ali se niti ganuti ne more, hoće da viče, onda joj ta pošast u uši prišaptne; "ti nećeš moći vikati, doklam ja ne otidjem." I tako je bilo. Zatim pade ona -u bolest, i dobije zimnicu, koja ju je natoliko srušila i oslabila da komaj živa po zemlji hoditi je mogla. U njezinoj velikoj bolesti i slabini, nije prestala mora napastovati ju, i svud ju je slijedila kudgod je pošla da legne i odpočine.

Sestra je moja tvrdila, kako je često vidjevala moru u prilici kojegodj poznate žene. Kada je mjesec svijetlio, vídjevala je moru, (kad bi se s njezine postelje podigla bila), kako je išla k prozoru, postajala sve veća i veća, zatim sve tanja i tanja, dok je bila tanka kao nit konca, našlo je izčeznula.

Izvor: AZPJ, Godište 2, broj 2 (1850)

Arkiv za povjestnicu jugoslavensku izdavalo je Družtvo za jugoslavensku povjestnicu i starine, u razdoblju od 1851. do 1875. godine. Urednik mu je bio Ivan Kukuljević Sakcinski. Smatra ga se prvim hrvatskim znanstvenim časopisom koji se bavio poviješću, arheologijom i umjetnošću ne samo hrvatskog prostora nego i prostorima Južnih Slavena.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!