CRO-eu.com
Srpanj 25, 2021, 14:36:01 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Vijesti iz prošlosti  (Posjeta: 12253 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Prosinac 16, 2010, 20:14:11 »


Otočac nema razsvjete
18. prosinca. 1876.

Otočac, mjesto od 3 000 stanovnika, sjedište okružne pričuvne uprave, kotarske oblasti, kot. suda, poreznog, šumarskog  i drugih manjih ureda; u kom postoji gradjanska, vojnička i djevojačka škola, u kom stalno konači Jelačićeva satnija lovaca; Otočac, kojim dnevno prolazi, do stotinu kola u Gospić, Senj, Karlovac; u kom dnevno radi više stotina stranjskih radnika; koj ima nedjeljni obilno posjećeni sajam, koj ima obćinskoga dohodka do 8 000 forinti; Otočac koji se tako rado nazivlja gradom - taj Otočac, poput zadnjega sela, nema razsvjete!

Dok je vojničtvo vladalo, bijaše Otočac dobro razsvietljen - lampe stoje još danas; nu kad postaše občine, presta svietlo.

Jednom se u sjednici poveo govor o razsvieti Nekoji zastupnici samoga Otočca bijahu za razsvietu, vanjski pako iz pripadajući amo sela proti njoj. Kedni od njih govorahu: Valjanim ljudem netreba razsvieta jer su veče kod kuće; frugi: Nam nitko nesvieti kad idemo kući u Kuterevo, Prozor itd.; a pošto se nenađe nitko, koji bi im tvrdnju opravdao, prodrieše. Zapisnik bude odslan gl. Zapoviedničtvu koji ga potvrdi.

Tama se je opet razastrala!

Neprestane tužbe na taj nered sklonuše napokon kot. Predsjednika, te opomenu obćinsko poglavarstvo, da ipak nađe način, kojim će se mjesto razsvietliti.

Složilše se u tomu, da se limitacija litre povisi za jedan novčić, čim bi se dobivalo par tisuća, da bi dosta ostajalo i za druge svrhe, napose za poljepšanje mjesta.

Složeno zaključeno dva mjeseca leži kod načelnika. Otočac nužno treba rasvjete već sa spomenutih u početku razloga. Uzmete k tomu, da leži među gorami, da u njem pol godine zima vlada, da nanj gusta i česta magla pada, da je podvržen velikomu blatu itd. Zato fiat lux!

Primorac, 29. prosinca 1876
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Siječanj 03, 2011, 17:46:28 »


U Otočcu, 9. lipnja 1601.

Gašpar Stipanović javlja vicekapetanu senjskomu, da su Jurišu i Radonju Turci uhvatili i po svoj prilici ubili, nadalje javlja, da se spremaju protiv Otočca lički, livanjski i hercegovački beg i moli hrane i pomoć.

Plemeniti i uisocho postouany g(ospo)d(i)ne i priatelu dr(a)gi!

Pochlon i drago pozdrauglienye v(asoj) m(ilosti), a sada neka znate, v(asa) m(ilosti), kako nisam otil v(asoj) m(ilosti) umankati nego nase tužne i neuolne glase oznaniti, kako ono doydose Jurisina družina, ali Jurišu i Radognu da traga ostauise, ne znamo, gesu li ge ziue uhitili ali su ih pobili. Za suogu nesrichiu ye bil poslan od chneza Vida Chlekouichia, da s Omsicom gouori. I stal ye pri Omsici tri dni; pach ye isal na Chuch u busigu, a Turci su bili priga u busigi na Chuku. Tacho su u gutro na gne došli i uas dan gih tirali. Choliko seromah Jurisa ni mogal daglie, tako su ga ondi uhitili, a ne znayu, jesu li ga potle ubili ali nisu. Pach zatim malo osta Radogna od družine, ne znayu mu za smert ni za ziuot, nego da ga ni.

Vechie neka znate, v(asa) m(ilosti), ca priateli gouore, da ye bil lički beg sprauil dui tisuchie u vische, da nas mame, pach mu se nicto smisli, tacho posla dua causa begu h livanschomu i begu hercegouschomu, da mu na pomoch priđu, da ochie nas yagmom uazeti, a on ye opeta isal u Hervate doli tere ge rechal, da se do deset dan sprauni derze, da pod nas doidu. Tako molim v(asu) m(ilost), oznanite g(o-spo)d(i)nu chomesaru i g(ospo)d(i)nu jeneralu, da bi nas tacho u nemar ne ostavili nego da ch nam prigledayu, acho im ye oua chraina draga. V(asu) m(ilost) molim, činite nam funtiga gori dati, zac ga nimamo, izignase nas pasyom palicom iz Segna. Nisu junaci nego po chuartu chrucha gori iznesli, to su u ouih 15 dan mogli izisti, gur su tri ali četiri dni, da nimayu junaci chruha. Molim v(asu) m(ilost), ako ie muche u Segnu, ne ostauite me malo s muchom, nimam samo cetert nego star pšenice. To se na pol meglie. Ja bih odauglie postu poslalg(ospo)d(i)nu jeneralu, ali nimam cim poste platiti, ni se more kadi posuditi. Chrucha nam daite i pomoch, ako ochiete daje Otočac imati. Ne ino. Milost g(ospo)d(i)na boga budi s uami!

Dan u Otoscu na 9. juna 1601.
V(ase) m(ilosti) vszem kako otac
Gaspar Stipanouich.

P. S. Platite v(asa) m(ilost) tu postu i posalite te junake gori, ki su doli.

Izvana: Plemenitomu i uisocho postouanomu i suake poštene i gospocke časti i huale dostoinomu g(ospo)d(i)nu Hans Girgu od Ahilb(e)rgaru,1) dostoinomu vicekapitanu senschomu g(ospo)d(i)nu i kako sinu bau u Segn.

Original latinicom napisan na cijelom arku papira čuva se ti zemaljskom kranjskom muzeju Rudolphinumu.

Priopćio Dr. Bojničić
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Rujan 23, 2011, 12:09:55 »


Iz Otočca. Kratko izviešće o gradjanskoj učioni u Otočcu
koncem školske godine 1875-6.



Klikni za uvećani prikaz

Školska godina započela je svečanom službom božjom i zazivanjem duha svetoga dne 4. listopada 1875.

Ponajprije mi je napomenuti nekoje promjene u učiteljskom osoblju.

Gosp. Stjepan Gabrić, ravnatelj ovoga zavoda, bi radi poremećena zdravlja prinužden, još prije početka škol. godine bolestnim se javiti, uslied česa je 1. siečnjem 1876. i umirovljen. Za vrieme bolovanja gosp. Gabrića, te i kašnje do konca I. poljeća obavljao je ravnateljski posao gosp. Mate Kolak, gradj. učitelj. Osmu učiteljsku silu nadomješćao je za to vrieme gosp. Danilo Vukovojac, pučki učitelj a osposobljen za gradjanske učione.

Početkom II. poljeća bi podpisani definitivnim ravnateljem ovoga zavoda imenovan, a gosp. Vukovojac, kao ovdje prekobrojan, za ravnajućega učitelja na pučku učionu u Gračac poslan.

Osim jur navedenih sbiše se odmah početkom škol. godine takodjer još i ove promjene: Gosp. Mihailo Boroević bi premješćen u Glinu; njega zamieni gosp. Petar Stunić iz Gline. Gosp. Juraj Cipšić otidje u Ogulin, a odtud dodje ovamo već spomenuti gospodin Mato Kolak.

Gosp. Mile Jurković, gradj. učitelj, dobi dozvolu, da se može u svojoj skupini (prirodoslovnoj) na bečkom pedagogiju usavršivati a za zamjenitelja mu dodje za gradj. učione izpitani učitelj, gosp. Mato Janković, iz Topuskoga.

Napokon desi se blizu izmaka šk. godine i medju kateketi promjena. Katolički kateketa gosp. Josip Nagy dobi upraviteljstvo župe u doljnjih Pazarištih; njega zamieni ovdje kao kateketu gosp. Josip Broz.

Pri svih ovih promjenah tekla su predavanja ipak redovito, buduć su se nadošlice i odlazeći pravo rekuć na mjestu izmjenjivali.
 
Prvi razred polazilo je 72,
II. razred 42,
III. razred 36,
IV. razred 58,
V. razred 43,
VI. razred 20,
VII. razred 8,
VIII. razr. 4 djece,
ukupno dakle 283.

Po spolu bijaše 270 mužkaraca, a 13 ženskinja. (Ženske polaze samo gornje razrede, pošto imadu u mjestu 4-razrednu djev. učionu.)

Po vjeri bijaše rimokatolika 204, a grčko-istočnih 79. Prvi red s odlikom dobilo ih je 67, prvi red 118, drugi red 34, treći red 16, a neizpitanih ostalo 48.

Ovogodišnji broj školske mladeži nadmašuje lanjski za 23, i to za 19 učenika i 4 učenice. Polazak je bio u obće povoljan. Prvi razred čini u ovom pogledu neku iznimku, buduć je više na novo uškolane djece odmah početkom šk. godine izostalo, te već u školu i nedošlo. Nu ove će se godine za izvjestno nastojati, da ta djeca školi neizbjegnu, te da ove godine I. razred polazila budu.

Zdravlje mladeži bilo je najpovoljnije. Radostno mi je ovdje iztaknnti, da se - Bogu hvala! - kroz cielu godinu nesluči baš nijedan žalostan dogodjaj (smrt ili koja druga nesreća) medju dosti mnogobrojnom škol. mladeži. Jedan član učit. osoblja bolovao je dvaput i to svaki put duže vremena.

Zamjenjujuć ga, čuo sam više puta želju za još jednim učiteljem. Ova se je želja počela izticati kod svih gradjanskih škola u Krajini. Istina je, udobno bi to bilo, te bi se realizacijom iste odstranile mnoge neprilike pri zamjenjivanju kojeg učitelja. Nu trebamo pomisliti, da bi - kad bi se još i deveta sila gradjanskim učionam dala - naše obće pučke škole još više osirotili, te da bi tim obćoj pučkoj prosvjeti više nahudili, nego li gradj. Učionam koristili. Mislim dakle, da bi tu želju trebalo odgoditi na povoljnije vrieme, na vrieme naime, gdje nestane ovako ogromna pomanjkanja izpitanih učitelja.

Službi božjoj prisustvovala je školska mladež po nedjeljah i zapovjednih praznicih ciele godine; a od 1. svibnja išla je katolička mladež osim toga svaki školski dan pod nadzorom učitelja k svetoj misi.

U drugom poljeću predavano je ovako:

Pavao Orešković, razrednik 7 razreda, predavaše u 7. i 8. razredu oba jezika (hrv. i njem.).

Matija Kolak, razrednik 8. razreda, predavaše računstvo i knjigovodstvo u 5., 6., 7. i 8. razredu; mjerstvo u 6. i 7., risanje u 7. i 8. razredu.

Petar Majer, razrednik 6. razreda, predavaše prirodopis u 5. i 6., prirodoslovje u 6., 7. i 6.; risanje u 6.; krasopis u 6., 7.i 8.; gospodarstvo u 7. I 8.; gombanje u 6., 7. i 8. razredu.

Ivan Duić, razrednik 5. razreda, predavaše jezike u 5. i 6., zemljopis u 5 razredu.

Matija Janković, razredni učitelj 4. razreda, predavaše izim vjerouke i pjevanja sve predmete u 4. razredu, zatim prirodopis u 7. i gombanje u 5. razr.

Mihailo Brakus, razredni učitelj 3. "razreda, predavaše sve predmete 3. razreda izim vjerouke i pjevanja, te zemljopis i poviest u 7. razredu.

Petar Stunić, razredni učitelj 2. razreda, predavaše sve predmete 2. razreda izim vjerouke i pjevanja, onda mjerstvo, risanje i krasopis u 5. razredu.

Nikola Sabljak, razredni učitelj 1. razreda, predavaše sve predmete 1. razreda izim vjerouke i pjevanja, zatim zemljopis i poviest n 6. i 8. razredu.

Josip Nagy dotične Josip Broz vjerouku kroz sve razrede.

Danilo Vurdelja, gr.-ist. kateketa, isto tako.

Dragutin Morelly predavaše pjevanje i glasbu.

Amalija Lončarić podučavaše u ženskom ručnom djelu djevojćice viših razreda.

Učiteljski sbor držaše redovito svakoga mjeseca sjednicu, u kojoj se pretresalo i razpravljalo sve ono, što se smatralo, da u napredak i razvitak ovoga zavoda zasieca. Izvanredne sjednice bile su 2.

Ućila ima ovaj zavod za svaku struku sasma dovoljno. Isto tako providjeni su svi razredi i ine prostorije shodnini pokućtvom.

Broj ućila povećava se znatno svake godine. I ove godine dobismo za fiziku i lučbu, prirodopis, zemljopis, za matematiku, mjerstvo i crtanje učila u vriednosti preko 330 for. i još ka tomu podpun mjerački stol, što nam ga vis. glavno zapovjednićtvo neposredno posla.

Za glasbu dobio je zavod k glasoviru još 5 gusala s gudali, i 5 gitara, čemu se osobito djevojčice vesele.

Pokušalište* i gombalište* odmjereno je u bivšem ravnateljevom vrtu, oboje dakle školi na veoma prikladnu mjestu. Za pokušalište dozvoljen i nabavljen je najnuždniji alat.

Školska sgrada nalazi se u sasma dobru stanju. Osim 8 shodno uredjenih školskih soba ima u njoj još jedna soba za katekiziranje grčko-iztočne mladeži, 1 soba za čuvanje glasovira i inih glasbenih strojeva, te za obučavanje u glasbi; jedna soba za sahranu učevnih zbirka, 1 sbornica i knjižnica, napokon 1 ravnateljeva pisarna.

Ako bi se još što željeti smjelo, to bi bila ponajprvo dvorana za risanje.

Vanjskim i nutrnjim uredjenjem škole zadovoljni su svi prijatelji škole i prosvjete. - Presmjerna i najusrdnija hvala na tolikoj brizi našemn visokomu c. kr. glavnomu zapovjedničtvu!

Što je lanjske godine na ovom mjestu željeno, to se već ove godine izpunilo. Djevojčicam, polazećim gornje razrede ove učione, pruzilo je vis. glavno zapovjedničtvo i tim blagodat, što je naredilo, da se obučavaju i u ručnom djelu. Obnčavanja se poprimila. gospoja učiteljka Amalija Lončarić, a obučavano je dvaput tjednom, ukupno 3 sata. Učiteljku će vis. o. k. glavno zapovjedničtvo za njezin trud primjerene nagraditi.

Djevojčicam se zaista mili polaziti ovaj zavod, jedno što imaju priliku učiti racionalno pjevanje i glasbu, a drugo, što se u ručnom djelu usavršavaju. Krasno je to bilo vidjeti, gdje su nekoje izmedju djevojčica na dan konačnog izpita došle u odielu, što su si ga same u školi skrojile i sašile.

Dne 27. travnja o. gosp. posjetio je ovaj zavod pogl. gosp. Mijat Stojanović, okružni šk. nadzornik, a 4. srpnja opet velemožni gospodin A. Knežević, zem. škol. nadzornik. Prvi se je bavio ovdje 2, a drugi tri dana, pregledajuć zavod svestrano i izpitnjuć mladež po svih razredih iz svih predmeta.

Konačni izpiti trajahu od 8. kolovoza po podne, pa do uključivo 11. - Ükolska godina zaključana je dne 12. službom božjom zahvalnicom, shodnimi govori po pogl. gosp. nadzorniku Stojanoviću i po podpisanom ravnatelju, deklamacijom, pjevanjem, i čitanjem klasifikacije..

Gospodin kateketa Broz podielio je ovom sgodom liep broj molitvenika medju odličnjake nižih razreda. Hvala mu!

Buduća školska godina odpočet će 2. listopada 1876.

Petar Orešković, ravnatelj., Otočac

 
______________
pokušalīšte sr. > cjepiljnjak > dio rasadnika u kojem se uzgajaju podloge za voćne sadnice; cjepinjak, cjepovnjak, cjepinjak, pokušalište

gombalīšte > mjesto za izvođenje gombanja; vježbalište (otvoren prostor za zajedničko vježbanje)
gȍmbati se >
1. arh. raditi gimnastičke vježbe
2. razg. gnjaviti se s kim oko čega; preganjati se, skakati ovamo i onamo obavljajući što
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Studeni 13, 2011, 22:38:42 »


Otočac u drugoj krajiškoj pukovniji


Otočanin, odora iz 1756.g.
Mila naša hrvatska domovina puna je tolikih čarobnos tih prirodnih, da se tim lahko uzporediti može s prvimi zemljami; ali je naša domovina osobito u povjestnici tako bogata, da i u tom nadkriljuje prve zemlje.

Neka putnik podje od Kotora u Dalmacija, te nepromaši putujuć nijednoga seoca i briežuljka; neka udje u drugi dio domovine, u junačku krajinu, u jezgru hrvatske kraljevine; neka prodje hrvatsko primorje sa otoci, itd. svagdje će naći nješto, gdje će dulje vremena postajati, te se upitati: Bog zna, od kojega vieka je ta ili ona razvalina, ovaj ili onaj grad? Tko ga je sagradio i tko su mu sve bili gospodari? Što se je ovdje znamenita dogodilo? Jeli i čija se je na ovom mjestu krvca prolijevala?

Mjesto, o kojem najprije govoriti nakanismo, čini se mnogomu, inače vrlo dobromu domorodcu, ako nije zavirio ili mogao baciti oči u stare lisine, ili ako nije obišao ili prilike imao obići Otočac sa okolicom, neznatno mjesto i bez svake vriednosti: ali kad malo samo na okolo pogleda, koji korak s glavnoga puta na stran baci, nestane dvojbe, opazit mora da je Otoćac sa okolicom pun čudotvorah, izradjenih što po naravi, što sabljom u ruci po našem narodu hrvatskomu, kojim se imenom dičiti mora već diete u koljevci, narodu kažemo, koji, ako i nije možebit poslovice našega sada velikoga muža izustio u stara doba, ipak ju je u srcu nosio i kud god je hodio, s mačem u ruci na kamenu zabilježio:

"Sve za vieru i domovinu"

Da nebijahu Hrvati svoju domovinu onako učvrstili, kako to po njoj stare zidine svjedoče, pitamo: Što bi bilo danas iz Europe? Što bi bilo iz naših neprijatelja? Bog zna,čijim bi se sada njekoji narodi krstili krstom?

Naše gore list, Zagreb 1862
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Veljača 12, 2012, 23:34:17 »


Edo Tomaj

Klikni za uvećani prikaz

Branislav, 3. srpnja 1878
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #5 : Prosinac 14, 2012, 12:31:36 »


Štrajk u Otočcu

Dana 31. srpnja o. g. Otočki opančarski radnici nastupiše štrajk po dozvoli kr. kotarske oblasti u Otočcu. Zahtjevi koje su radnici opančarski svojim poslodavcima stavili glase:

1) Da se uvede red i rad radnog vremena t. j. Od 6 sati u jutro do 7 na večer sa odmorom od 1. sata o podne i ukinuće mjesečih plaća. Mi opančarski radnici zatjevamo plaću po paru i to:

2) od mužkih opanaka - 70 filera,

3) od ženskih opanaka - 50 filera,

4) Dječjih slabijih jačih - 40 filera,

5) Radnici koji rade po kordu, nisu dužni ustajati trgovini, niti tim poslovima, u protivnom slučaju za sajami ti strojenje koža plaća se dnevno u 4 krune.

6) Podpuni nedjeljni počinak, a izplata subotom u 7 sati na večer.

7) Radno vrieme jednako veže naučnike t.j. da nerade preko ugovorenog sata kao i radnici.

8) Konačno pridodajemo da za vrieme štrajka radnici opančarske struke ne dulaze u posao.

U Otočcu, 31. srpnja 1906

Odbor opančarskih radnika: Marko Javor, Petar Bastai, Frane Koren, Ivica Kranjčević.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #6 : Prosinac 14, 2012, 12:34:00 »


Javna zahvala

Smatram si dužnošću zahvaliti se ovim putem veleučenom g. Dr. Eugenu Dürru, liečniku u Otočcu, što je svojom znanošću i vještinom meni ukasno doba noći 14. rujna 1907., na putu iz Doljana u Otočcu uslied naglo dobivene teške bolesti u pomoć priskočio, te me u kratkom roku vremena od pet dana podpunoma ozdravio i povratio teško narušeno zdravlje tako, da sam mogao nastaviti moj daljni put.

Ujedno se pako svečano zahvaljujem g. Ivici Paveliću, gostioničaru i posjedniku "Hotela Bilo" u Otočcu, koji me je u kasno doba noći težko bolestnog primio, kao također njegovoj cienjenoj obitelji, koja me je kroz vrieme moje bolesti obiteljski njegovala.

Do groba hvala, a od Boga plaća.

U Senju, dne 25. listopada 1907.

Ante Viani, trgovački poslovođa
________
* Viani, Senjanini su porijeklom iz Italije. MD
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #7 : Siječanj 11, 2013, 21:00:35 »


Dane Kuntić * 1863 † 16. 12. 1901

Na 16. prosinca preminuo je naglom smrću poslovođa drvorezbarske škole u Otočcu Dane Kuntić. U pol 8 sati na večer otišao je iz čitaonice kući zdrav i vaseo a za 5 časaka bio je mrtav. Udarila ga kap. Pokojnik je imao 38 godina. Ostavlja iza seba udovu sa 3 drobne djece. - Za njim žale mnogi prijatelji i znanci jer je bio vrlo obljubljen. Kao obrtnik novije dobe putovao je u Pariz, Njemačka i Švicaraku samo da se usavrši bolje u svojoj struci. Kao takova namjestila ga je vlada na otočku drvorezbarsku školu, gdje je liep niz godina uspješno vršio svoju učiteljsku dužnost. - Pokoj mu vjećni!

Hrvat, 1. prosinca 1901
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #8 : Siječanj 11, 2013, 21:02:32 »


Nahod* u Otočcu

U praskozorje dana 9. rujna 1910., bezbožna i opake ruka do sada nepoznate nam bestidne djevojčure izložila je svoje muško novorođenče na sam prag katoličke crkve.
Dakako da taj događaj nije mogao ostati tajan, nego da je pri tom bilo mnogo naklapanja. Dijete je odmah okršteno bilo, te od strane oblasti predano u njegu jednoj dobroj duši.
Hvala Bogu i revnosti naših oblasti, te je zločinka pronađena u osobi neke Ćurčić, djevojke iz okoline, te predana u ruke pravde.
Ovo uhapšenje je bilo vrlo poželjno, što je s time pošteđen dobar glas mnoge čestite osobe.

______________
* Nahod > nađeno dijete, dijete kojem se ne znaju roditelji
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #9 : Siječanj 11, 2013, 21:04:29 »


Vjenčanje

U ponedjeljak 12. rujna 1910 vjenčao se u Otočcu g. Milan Zobundžíja, šum. pristav kod otočke imovne općine sa gospođjicom Zorkom Zboril, domaćom kćerkom.

Hrvat, 26. rujna 1910
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #10 : Siječanj 11, 2013, 21:05:34 »


U Otočcu je umro u 35. godini Dušan Mašić, kr. financ. tajnik, sin g. domaćeg prote Ilije Mašića.
Pokojnik je bio marljiv i vrstan činovnik i postigao bi još lijepu karijeru, da ga nije teška boljetica shrvala.
Sprovod mu je bio 20. rujna lijep uz ogromno sudjelovanje građanstva.

Hrvat, 26. rujna 1910
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #11 : Siječanj 14, 2013, 18:01:14 »


Broj pučanstva u Otočcu 5. veljače 1901

Po najnovijoj statistici nabrojenj je u otočkoj obćini 1138 kuća. - za 170 više nego kod posljednjeg popisa. Nastanjenih stanova bilo je 1361, s nenasanjenih 54. Broj kučanstva iznašao ie 1365. Prisutnih osoba bilo je 7815. a prolazećih 55 ukupno 7870.

Odsutnih je bilo muških 637, a ženskih 331 osoba, ukupno 968. Prema zadnjem pučkom popisu bilo je više za 941 osobu. Dakle je pučanstvo u obćini Otočac pomnožilo za 13' 5%

Samo mjesto Otočac broji po zadnjem popisu 3601 prisutnih i 433 odsutnih - ukupno 4034. Odbiv odsutne pokazuje se postotak prirasta od godine 1890 za 17%. U zadnjem popisu bio je naime broj prisutnih u mjestu Otočac 3077. Ovamo nije uračunato vojničtvo.

Hrvat, 11. veljače 1901
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #12 : Listopad 26, 2013, 13:43:28 »


Samo hrvatska zastava

"... i ono što je bilo u prošlosti nas ne smije opterećivati" - kaže gospodin Josipović. A ja kažem: Tko iz prošlosti ne uči taj se danas jako muči i to ne samo sa troškovima za dvojezične ploče u našoj krvlju natopljenoj Hrvatskoj. Evo jedan primjer – Vijesti iz Otočca od 9. svibnja 1900 godine. 41.443 dana - nije to baš tako davno da je u nekim glavama moglo pasti u zaborav.


Ljevičari i desničari: Starčevićeva slika blijedi

Otočac, srijeda 9. svibnja 1900

Jučer je boravio u ovoj ubavoj varoši nadvojvoda Leopold Salvator, kog je ovamošnje pučanstvo sa svim odličnicima pozdravilo. Varoš je bila okićena hrv. zastavama, dočim je magjarska vijala na stanovima državnih šumarskih činovnika. * Na stanu popa Ilija Mašića i na grčko-iztočnoj crkvi vijao je "srbski" barjak.**

U koliko iz vjerodostojna izvora doznajem ti dokazi "lojalnosti" neugodno se dojmiše Nj. Visosti. Svakomu je poznato, kako Nj. Visost za vriame magjarsko hiljadugodišnjice nije izviesila na svojoj palači u Zagrebu magjarsku zastavu, akoprem je ona vijala na državnim zgradama i na banskoj palači. Tom prilikom Nj. Visost pružila je jasan, neoboriv dokaz da na hrvatskom zemljištu imade pravo samo hrvatska zastava.
A što tek da rečemo o tuđinskoj zastavi, pod kojom se sakupljaju ljudi, koji teža izvan habsburžke Monarhija? Evo pred takovim činjenicama može si svak predstaviti "liepi" utisak, kojeg iz Otočca sa sobom odniela Nj. Visost.

Istina

________

* Valjda če biti na školi kod urednika "Narodnih Novina" kojemu - kako na drugom mjestu izvješćujemo - dolaze dobro u tek magjarske zastave.
Op. Ured.

** Poručite tamošnjem popu I. Mašiču, da su njemu i svakom "Srbinu" u Hrvatskoj uzalud izlisvi o "srbskomu" patriotizmu, jer je glasoviti učenjak i srbski državnik St. Novaković glasno i jasno kazao: "Srpstvo je šuplja fraza i gorka obmana" A kamo li naše "vascelo" srbstvo. Smokve!
Op. Ured.

Prijevod sa srpske latinice: vascelo – hr. cjelokupno

Hrvat, 25. 05. 1900
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!