CRO-eu.com
Studeni 28, 2021, 00:27:35 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Gacka i brinjska župa  (Posjeta: 2656 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Svibanj 09, 2008, 18:02:26 »


Gacka i brinjska župa

Gacka župa, koju često spominju kasnosrednjovjekovni dokumenti, prostirala se sjevernije od Bužana i Bočaća. Već je spomenuto da je njezino ime zabilježeno početkom 9. stoljeća kada su na ovo područje došli avarski Guduscani.

Sljedeći spomen Gacke susrećemo u djelu cara Konstantina Porfirogeneta. Koliki je bio opseg Gacke župe u 10. stoljeću teško se može ustvrditi. Pavičić misli da su u njezinim granicama bili tada čitavo senjsko, modruško i vinodolsko područje.

Kasnije se opseg Gacke župe pomalo smanjivao, jer su se od nje odcijepile susjedne oblasti kao samostalne župe.

Granice Gacke najpotpunije su zabilježene u darovnici kralja Andrije iz 1219. godine. Župska granica počinjala je tada od potoka Žrnovnice u blizini današnjih Ledenica. Otud se ona povijala prema Vratniku i Bužanima. Od Krasna išla je pored crkve sv. Jurja i Marka u blizini Sinca, a od Jesenica skretala je prema Plasama, gdje je doticala Modrušku župu. Od Plasa je župska međa vodila prema Žrnovnici, gdje je i završavala.

Godine 1269. oduzeo je Bela IV. Gacku i Senj templarima, a u zamjenu dao im je Dubičku župu. Kasnije su Gacku od kralja dobili knezovi Frankopani. Oni su ostali njezini gospodari sve do pripajanja Vojnoj krajini.

U vrijeme dok je Gacka bila u posjedu templara, u njezin sastav spadalo je i brinjsko područje. Ono je odvojeno od Gacke u 15. stoljeću prilikom poznate diobe frankopanskih imanja. Tada je Otočac sa svojim područjem pripao jednoj, a Brinje sa svojim posjedima drugoj grani Frankopana. Plemensko središte Gacke bilo je od davnine u Otočcu, gradu smještenom na adi rijeke Gacke. Otud mu potječe i ime.

Dijelovi Gacke od njezina izvora do Prozora i Zalužnice zvali su se u srednjem vijeku Obvršje. U tom dijelu župe bilo je nekoliko naselja. Uz stari karavanski put redala su se sela

-   Doljani,
-   Lasničići,
-   Kamenik,
-   Ljutica,
-   Samostac te
-   Mali i Veliki Zalug.

Na zemljištu blizu Poduma stajala je crkva sv. Jurja, koja je pripadala Kameniku.

Srednjovjekovni Doljani sve do danas nisu promijenili svoju lokaciju. Lasničići su bili između Otočca i Doljana, po svojoj prilici kod današnjeg Glavatca. Stanovnici toga sela potjecali su od starohrvatskih Lasničića, koji su imali plemensku maticu u župama Luci i Sidraži. Odande je u Gacku doselio samo jedan rod Lasničića, pa su oni tu do početka 14. stoljeća izumrli.

U okolici Otočca znatnije selo bilo je Prozor, koje se nalazilo u posjedu Frankopana. Istim vlasnicima pripadala je i Ljupča Vas u kojoj se sporni nje crkva sv. Marka.

Sa zapadne strane Otočca Frankopani su posjedovali Švicu, Vivoze i Vilice. Blizu Švice Frankopani su imali svoje lovište na kojem su provodili slobodno vrijeme.

Slične posjede uži vali su i istočnije od Gackoga polja. U Vrhovinama se nalazio njihov lovački kaštel, a sličan objekt imali su i u Dabru.

Naokolo Dabra, poznat izvori spominju sela Sitnik, Zvojče, Tribihovo i Breznu.

Prvo spomenuto selo postoji i danas, dok se Zvojče nalazilo između Bogavče i Petrinić polja. Položaj Brezne odgovara današnjem Brezovcu, a za Tribihovo znamo da se nalazio u blizin današnje Vrhovine.

Dabar je bio veće selo s trgovačkim podgrađem gdje se pobirala pijacovina.

Sjeverne dijelove Gacke zauzimalo je gorovito i šumovito brinjsko područje. U njegovu središtu, usred ravnoga polja, razvilo se Brinje. Ono je dobro napredovalo, jer se nalazilo pored starog karavanskog puta od Senja prema unutrašnjosti Hrvatske.

Frankopani su u Brinju u 14. stoljeću podigli grad Sokolac oko koga se razvilo trgovačko podgrađe. Kada je 1449. godine došlo do podjele frankopanskih imanja, Brinje je pripalo grani Bartolovoj.

U to doba se brinjsko područje odcijepilo od Gacke i otad se ono javlja kao samostalna hrvatska župa.

Zapadni dijelovi Gacke oko Kompolja, Dubrave, Brloga i Gušić polja bili su također dobro naseljeni krajevi. Ovdašnja sela nisu bila u posjedu Frankopana, jer su u njima živjeli domaći hrvatski plemići.

Od plemićkih obitelji toga dijela Gacke spominju se

-   Lackovići,
-   Slavkovići,
-   Perčići,
-   Dinavići,
-   Zambletići,
-   Perici,
-   Klokoči i
-   Tesakovići.

Za stanovništvo gackih naselja može se reći da je bilo šarolika podrijetla. Avarski i slavenski sloj rano je asimiliran, pa su svuda dominirali hrvatski rodovi. Pod konac srednjega vijeka počeli su ovamo doseljavati Stanovnici iz obližnjeg Kvarnerskog primorja. Zbog toga je župsko područje Gacke u dotursko doba bilo gusto naseljeno.

Premda Turci nisu nikada osvojili čitavu Gacku, ipak se stanovništvo župe uveliko izmijenilo. Starosjedioci Gacke preživjeli su tada velika stradanja, ali su se na tom zemljištu održali sve do naših dana.

Autor: Mirko Marković
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!