CRO-eu.com
Srpanj 25, 2021, 21:40:03 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Područje Like u srednjem vijeku  (Posjeta: 4703 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Svibanj 06, 2008, 20:39:41 »


Područje Like u srednjem vijeku

Promjene strukture stanovništva uslijed doseljavanja Slavena, Avara i Hrvata

Stabilne prilike koje su nekoliko stoljeća vladale na području između Velebita i Plješivice naglo su se pogoršale seobom, prodiranjem Gota prema zapadu. Nakon propasti Zapadnorimskog Carstva, područje Like našlo se kraće vrijeme u sastavu gotske države.
 
Germansko carstvo

Krunisanje Karla Velikoga, borca za Kršćanstvo i zaštitnika crkve

Kršćanstvo od 4. - 14. stoljeća

Pobjeda bizantskog vojskovođe Narsesa nad Gotima nije ovom kraju donijela priželjkivani mir.


Bizantski vojskovođa Narses

Na ovdašnju scenu stupaju u to doba Slaveni koji su u nekoliko sljedećih desetljeća naselili veći dio Balkanskog poluotoka. S njima Je na područje Like došlo i dosta Avara. Kada su seobe Slavena i Avara bile pri kraju, stigli su do obala Jadrana i Hrvati. Oni su isprva naselili primorske krajeve Između Cetine i Zrmanje, a potom su se razišli na više starana. Tom prilikom dio Hrvata naselio je i područje Like, Krbave i Gacke.

Dolazak ozloglašenih i divljih Avara

Nema dvojbe da su Slaveni, Avari i Hrvati zatekli na tom zemljištu i ostatke ovdašnjih Romana, tj. poromanjenih Japoda.

Teško je povjerovati da su oni to stanovništvo u kratkom vremenu istrijebili jer. za to msu imali baš nikakva razloga. Na toj zemlji bilo je mnogo nenaseljenih krajeva pa su svi, jedni pored drugih, imali dovoljno uslova za život.

Što se zapravo isprva događalo, pisani izvori ne govore mnogo. Car Konstantin u 30. poglavlju svoga djela O upravljanju Carstvom kaže samo to da su Hrvati nakon dolaska u Dalmaciju oslobodili zemlju od avarske vlasti.

Na drugom mjestu, u istom djelu, car pisac govori kako su Hrvati u novoj postojbini organizirali svoju vlast. Oni su posvuda ustanovili plemenske župe kojima je na čelu bio plemenski župan.

Tako organizirana vlast u Hrvata imala je određeni specifikum u starohrvatskim župama u Lici, Krbavi i Gackoj. Spomenute župe imale su unutar hrvatske države svog zajedničkog vladara koji se nazivao banom.

Brojne generacije naših povjesničara nastoj ale su da objasne takvo stanje. Većina njih protumačila je to prisutnošću relativno velikog broja Avara. I ime vladara tih triju župa protumačeno je iz avarske riječi bajan = vođa. Iz toga bi se moglo zaključiti da su Hrvati, nakon dolaska u ovaj kraj, porazili ovdašnje Avare, ali su im poslije dozvolili da na toj zemlji nesmetano žive i učestvuju u lokalnoj vlasti toga dijela Primorske Hrvatske.

Na avarsku prisutnost na ovome dijelu Primorske Hrvatske upućuju i tzv. Einhardovi Anali. Iz njih doznajemo da su Lika, Krbava i Gacka nakon ustanka Ljudevita Posavskoga, dakle u 9. stoljeću, predane u nadležnost knezu Borni. Očito je čitavo to područje u tome vremenu bilo slabo naseljeno, pa je franački kralj Ljudevit Pobožni odlučio da ovamo naseli avarsko pleme Guduscana.

Većina naših povjesničara slaže se da ime Gacke župe (Gutzika, Gadska, Gatska i sl.) potječe upravo od tih Guduscana. B. Gušić je iznio tezu da župa Gutzika cara Konstantina potječe od avarskog plemena Guza, kasnijih Gusića.

Ta teza išla je za tim, da naglasi kako su na zemljištu između Velebita i Plješivice, prije dolaska Hrvata, vladali Avari koji su bili nadvladani istom nakon odlučne bitke s Hrvatima.

Car Konstantin je u 10. stoljeću zabilježio kako na području Like živi još dosta potomaka Avara i da se na njima vidi da su mongolskoga podrijetla.

U nekoliko idućih stoljeća njihove rasne osobine posve su se izgubile, jer su se lički Avari ženidbenim vezama stopili s većinskim hrvatskim stanovništvom.

Od ovdašnjih etničkih grupa najviše su svoj plemenski entitet sačuvali starosjedilački Romani. Oni su uvijek živjeli po strani od svojih susjeda. Ženili su se isključivo iz svoje etničke sredine, govorili su romanskim jezikom i obdržavali običaje koji su potjecali još iz predrimskoga vremena.

Hrvati su te romanske stočare nazivali Vlasima. Do sada se o tom stanovništvu u našoj znanstvenoj literaturi govorilo prilično malo. Smatralo se da tih Vlaha po našim gorskim krajevima nije bilo mnogo, što je krupna greška. Na području Like Vlaha moglo je biti skoro u jednakom broju kao i Hrvata i Slavena zajedno. Kasnije će se pokazati da su Vlasi u etnogenezi kasnijeg ličkog stanovništva imali značajan udio.

Autor: Mirko Marković
Za forum priredila Marica Draženović

Povećane fotografije >  u galeriji
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!