CRO-eu.com
Listopad 28, 2021, 11:18:14 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Brinje danas  (Posjeta: 11007 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Veljača 11, 2010, 13:05:17 »


Struppijev most preko potoka Radetića u Brinju
sa sunčanom urom na lijevom (južnom) parapetu svođenog kamenog mosta







Snimio: Mladen Sertić, 20. 01. 2010., 10:28

Vidi > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1729.0
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Veljača 13, 2010, 09:37:58 »


Gradska tržnica u Brinju ima dobro poslovanje, te se sadašnje poslovanje treba samo nastaviti u istom započetom smjeru i dinamici. Potrebno je naglasiti da je arhitektura gradske tržnice u Brinju unikatna i ima izgled jedne rijetke srednjovjekovne građevine - seoske tržnice iz XIV vijeka.

Predlaže se da se gradska tržnica u Brinju zaštititi kao povijesna građevina i spomenik kulture, te da se osiguraju sredstva iz proračuna za njezinu zaštitu i redovno održavanje.





Klikni na fotografiju da se poveća
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Veljača 13, 2010, 10:48:01 »

Stočni sajmovi u Brinju

Stanje stočarstva u Brinjskom kraju možemo pratiti i preko bilježaka o stočnim sajmovima u Brinju, napose u posljednjoj dekadi i pred izbijanje Drugog svjetskog rata.

Godine 1934. u razdoblju od kolovoza do listopada, bilo je dotjerano na brinjsko sajmište

839 volova,
12 bikova,
390 krava,
124 junca,
83 junice,
143 teladi,
42 janjca,
348 ovaca,
63 koze,
44 svinje,
801 odojak,
31 konj,
3 kobile i
jedno ždrijebe. 61

Od toga je prodano kako slijedi:
123 vola,
55 krava,
89 ovaca,
80 odojaka,
53 teladi itd.
 
Cijene kroničar nažalost nije zabilježio. Iz sajmovne ponude lako je uočiti da su među stokom bila najbrojnija goveda, kako tegleći volovi tako i rasplodne krave, te junice i janjci.

Bio je to dakle temelj stočnog fonda i poluga onodobnog seljačkog gospodarstva u Brinjskom kraju. Da je bilo pothvata koji su svjedočili o poljodjelskom prosvjećivanju pučanstva u Brinjskom kraju, potvrđuje i bilješka o održavanju višetjednog tečaja, održanog 1936. g. 62

Nezabilježeni kroničar je u "Ličkoj slogi" izvijestio da je 23. veljače t.g. završio u Brinju šesttjedni poljoprivredni tečaj na kome su bili predavači dr. Juraj Volarić i dr. Milan Mičić, lječnici, Grga Stanić, kotarski vetermar, ing. Viktor Haramija, šef Šumske uprave i Mišo Knežević, kotarski poljoprivredni referant. Broj polaznika ostao je nezabilježen. Sudeći po dužini trajanja tečaja i po broju predavača bit će da se radilo o obradi opsežnijeg gradiva koje zacijelo ne bi bilo namijenjeno malom broju polaznika.

_____________________
61 Vidi o tome "Lička sloga" I/br. 18-19-20, 31. prosinca 1934, Gospić, bez naznake autora, vjerojatno Vladimir Vučić.
62 "Lička sloga" III/br. 6. 10. ožujka 1931. Pismo priopćio dr. Vlade Moćina iz Brinja autoru 23. svibnja 1994.


Sajam goveda u Brinju na ponos cijeloj županiji

Brendirati proizvodnju mliječnih proizvoda od buše
Šampionka po količini mlijeka, kvaliteti i broju teladi je krava Holstein pasmine Ida * uzgajivača Ivana Matasića iz Čovića


Klikni na fotografiju da se poveća

BRINJE - U organizaciji Poljoprivredne zadruge Frankopan-Braniteljske udruge Brinje i Hrvatske poljoprivredne agencije, a pod pokroviteljstvom Ličko-senjske županije, Općine Brinje i gradova Senj i Otočac, na stočnoj placi u Brinju u subotu je održana 3. izložba goveda Ličko-senjske županije. Cilj održavanja izložbe je postizanje konkurentnosti radi što boljeg i kvalitetnijeg razvoja govedarstva, poljoprivrede i seoskih područja na prostoru cijele Ličko-senjske županije, s posebnim naglaskom na očuvanje izvorne hrvatske autohtone pasmine buše koja je zaštitni znak ličkog tradicijskog govedarstva.

Na izložbi je predstavljeno 21 grlo smeđe, holstein i simentalske pasmine mliječnih krava, 5 telića i 3 ličke buše koje su uzgajivači dopremili s područja Brinja, Otočca, Senja, Perušića, Smiljana i Mušaluka, što je pak upola manje nego na prošlogodišnjem sajmu.

Već je u startu bilo prijavljeno 5 grla manje nego prošle godine, a od 35 odabranih čak 11 nije se pojavilo na sajmu, i to mahom s područja Gospića, dok su dva uzgajivača iz Senja i Brinja morala odustati u zadnji tren zbog pojave viroze kod goveda.

Većina posjetitelja i sudionika stočarskog sajma s kojima smo razgovarali mišljenja je da je slab odaziv zapravo slika stanja danas u poljoprivredi, poglavito u govedarstvu i mljekarstvu, a tek onda možda i eventualnih propusta u organizaciji.

U šest kolekcija izabrani su najbolji primjerci goveda, a šampionka po količini mlijeka, kvaliteti i broju teladi je krava holstein pasmine Ida uzgajivača Ivana Matasića iz Čovića.

Posebno dirljivo je bilo što prilikom uručenja nagrade i šampionskog zvona za Idu vlasnik nije mogao suspregnuti suze. Kako bi svi nagrađeni dobili prikladne nagrade pobrinuo se niz sponzora, posebno generalni sponzori Širjan d.o.o. farma Vodoteč i HGK-Županijska komora Otočac. Širjan je osigurao i novčanu nagradu od 500 kuna za autohtone ličke buše uzgajivača Milu Žarka iz Perušića i Katicu Franić iz Smiljana. Održana je i dječja revija Bambino kup na kojoj su mali uzgajivači pokazali teliće, a među njima je bila i Marija Vuković čije je tele Eggy ponijelo šampionsko zvono na nedavnom sajmu u Gudovcu.

Izložbu goveda otvorio je dožupan Milan Krmpotić, a riječima zahvale obratili su se i brinjski načelnik Ivica Mesić, savjetnik Hrvatske poljoprivredne agencije Nikola Kostiha te upraviteljica zadruge Frankopan Josipa Pavlović. Dožupan Krmpotić naglasio je da mu je naročito drago što vidi ličku bušu koja ima perspektivu te izrazio nadu da će se u većem broju vratiti na ličko područje i brendirati proizvodi od mlijeka buše. Načelnik Mesić upozorio je da se na području Brinja stočni fond smanjuje zbog loše otkupne cijene mlijeka i svrstavanja Brinja i Perušića u ravničarski kraj zbog čega su mljekari gubili od 50 do 70 lipa po litri mlijeka u odnosu na, primjerice, susjedna područja Otočca i Gospića.

– Sada se zakon o brdsko-planinskim i ravničarskim područjima mijenja i naši se stočari nadaju pravičnijem rješenju te problematike. Jedina smo općina koja sudjeluje u sufinanciranju troškova prijevoza mlijeka, a financirali smo i nedavni odlazak poljoprivrednika na sajam u Gudovec, rekao je načelnik Mesić.

– Za nadati se je da će Vlada RH bolje stati iza svojih mljekara nego što je stala EU iza svojih, a nadamo se i povećanju proizvodnje mlijeka autohtone ličke buše. Lika je od davnina poznata po govedarskoj proizvodnji i zato ova izložba treba biti na ponos cijeloj županiji, rekla je upraviteljica Pavlović.

Datum objave: 20.9.2009 u 10:41h
Manja KOSTELAC GOMERČIĆ
http://www.novilist.hr/2009/

___________________________

* Holstein (holstajn) pasmina je jedan od glavnih svjetskih mliječnih pasmina. To je uglavnom sinonim za velike količine mlijeka. U Njemačkoj je najčešća pasmina u proizvodnji mlijeka. S više od 1,6 milijuna registriranih krava Njemačka ima najveće svjetski uzgoj. To su crno i bijeli (Holstein-Friesian, HF) i crveno-bijeli (rot Holstein) uzgoj.

Porijeklo ove pasmine je u Americi, koju su njemački emigranti u 17-om stoljeća uvezli u novu domovinu od Kanade do Argentine. (MD)

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Veljača 13, 2010, 11:53:29 »


Brinje - napušteno kino




Predlaže se Općini Brinje da navedeni prostor uredi u funkciji razvoja seoskog turizma gospodarstva, to jest u navedenom prostoru se predlaže uređenje društvenih prostorija za Udruženje obrtnika i poduzetnika Općine Brinje, turističku zajednicu ili turističku agenciju, druge društvene organizacije i pučko učilište.

Foto:   Mladen Sertić, 20. 01. 2010., 10:48 sati
Tekst:  http://www.pmc-sailing.hr/
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Veljača 13, 2010, 14:48:05 »

Pilana Industrogradnja - Indodrvo d.o.o. je u stečaju, ali su zemljište i nekretnine pilane u vlasništvu Industrogradnje itd. tako da je vrijednost stečajne mase relativno mala.


Kako bi se djelatnost pilane obnovila potrebno je rješavanje stečaja i vlasništva nad pilanom. Dug za komunalnu naknadu pilane iznosi cca 500,000 kn, a postoji i veliki iznos duga Industrogradnje d.d. prema državi. Predlaže se stoga započinjanje pregovora sa Industrogradnjom d.d. o kompenzaciji njihovih dugova i kupoprodaje objekata pilane od strane države i Općine Brinje. Nakon rješavanja vlasništva predlaže se objava javnog natječaja za davanje pilane u zakup.

Foto:  Mladen Sertić, 20. 01. 2010.
Tekst: http://www.pmc-sailing.hr/
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #5 : Travanj 07, 2010, 19:56:14 »


Nešto o imenu Brinja

Većina pozvanih stručnjaka smatra da mjesno ime Brinje, koje se kao takvo prvi put javlja u srednjovjekovlju, potječe od lokalizma "brnja", tj. borovnica, a to je drvolika biljka koja raste u tom kraju. To je stajalište u literaturi gotovo kanonizirano. Susreće se i u nekim kapitalnim rječnickim i srodnim izdanjima koja su ostvarena u hrvatskome kulturnom krug. To ipak ne znači da se ono ne bi moglo podvrgnuti kritičkom preispitivanju. Uvažavajući u načelu mogućnost da su potkapelski brežuljci u prošlosti doista mogli biti obrašteni borovnicom do te mjere da je ona mogla poslužiti kao osnovica za imenovanje mjesta, ne možemo se oteti više nego upečatljivom dojmu nečega drugoga što nam se u ovom slučaju čini uveliko izvjesnijim.




Ako se kriterij traži u lokalizmima, onda bi se mjesno ime Brinje moglo izvesti i iz lokalizma "brina", tj. uzvišenje, Čime također obiluje gorski pejzaž brinjskoga kraja. Smatram da brežuljkasti i brdoviti reljefni oblici potkapelskoga krajolika pružaju sasvim dovoljno argumenata u prilog toj tvrdnji. U svakom slučaju brojna veća i manja uzvišenja izgledaju danas u tome podneblju osjetno prepoznatljivije od borovnica. Naravno, konačan sud o svemu tome na ovom mjestu niti mogu niti kanim izricati, ali navedeno razmišljanje ipak svjesno stavljam u optjecaj kao mogući poticaj za daljnja misaona traganja.


Željko Holjevac, 2004., str. 18
Brinjsko-lički ustanak

Foto: Zlatan Šulentić, dipl. ing.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #6 : Kolovoz 07, 2011, 12:33:33 »


U susret rođendanu općine Brinje


Načelnik općine Brinje Ivica Mesić

U općini Brinje u tijeku je nekoliko infrastruktualnih radova kojima se nastoji poboljšati život oko 4.108 stanovnika. Županijska uprava za ceste pokrenula je poslove kojima je oko 6,5 km lokalnih cesta dobilo novi asfalt. Sredstvima iz općinskog proračuna izgrađeno je oko 1,5 km novog vodovoda za Draženoviće a u planu je i nastavak radova na izgradnji vodovoda za Gornju Kamenicu.


Vidni su i poslovi djelatnika "Vodogradnje" koji obavljaju poslove na nekoliko lokacija uređenja slivnih vodotokova. U planu je objava javnog natječaja za izgradnju javne rasvjete za pojedine djelove općine, tako da bi u jesen općina zasvjetlila novim svjetlima.

Povodom rođendana općine Brinje i blagdana Velike Gospe 15. kolovoza u Brinju organiziranju niz zabavno, kulturno, športskih manifestacija.


Klikni za uvećani prikaz
Tekst i foto: Dražen Prša, novinar
Otočac, 07. 08. 2011., 11:52
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!