CRO-eu.com
Srpanj 23, 2021, 19:32:32 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Misa u župi bez ijednoga vjernika  (Posjeta: 3705 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Prosinac 07, 2008, 16:32:41 »


Misa u župi bez ijednoga vjernika

Palanka, 11. kolovoza 2007. Točno na 200. obljetnicu ustanovljenja pedeset i jedne župe u ondašnjoj Senjsko-modruškoj biskupiji, među kojima je i Palanka, gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović predvodio je svetu misu u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u koncelebraciji župnika Gračaca i upravitelja župe Palanka fra Jakova Prcele, dekana gospićkog vlč. Ante Luketića, gvardijana kninskog fra Petara Klarića, te još nekolicine svećenika – ukupno sedam. Za ovu prigodu iz Knina je došao jedan autobus vjernika, pjevački zbor i vjernici iz Gračaca, te nekolicina iz Gospića. (D. T.)

Župa Palanka, najjužnija u Gospićko-senjskoj biskupiji, nažalost je prije koji dan izgubila svoga zadnjeg vjernika katolika. Naime prije nekoliko dana u staračkom domu u Kninu umrla je starica iz Palanke. Katolici su 1941. protjerani ili ubijeni. Njihovi potomci danas živu oko Bjelovara. Na misi je biskup je pročitao imena 18 stradalih Hrvata iz Palanke, te imena pokojnih župnika.

Biskup je naglasio da su Borićevac, Udbina, Gračac i Rudopolje imali sličnu sudbinu kao i Palanka – katolici su protjerani ili poklani. Posebno je osvijetlio životni put pok. Peće Butkovića, župnika koji je ondje zadnji put bio 1983. godine, dvije godine prije svoje smrti, te fra Ivana Savića, njegova nasljednika. Zahvaljujući fratrima i provinciji Presvetog Otkupitelja na skrbi za ovu župu biskup je naglasio: "Nije onaj duh sasvim nestao iz ovih krajeva… Možda su Hrvati negdje drugdje počinili zločin, ali ovdje je bilo zgodno osvetit se." Župnik je zahvalio svima koji su pomogli uređenje crkvenog okoliša i same crkve: Ivan Martinović je izradio prozore, a donacija je to franjevačkog samostana u Kninu, Hrvatska vojska je prije 2-3 mjeseca očistila šikaru oko crkve, Hrvatske ceste iz Gračaca su na svoj način bile na raspolaganju. Iza mise nazočni su se okrijepili sendvičima i sokom. Obećali su: "Doći ćemo i iduće godine!"

Kratka povijest župe

Područje Zrmanje poznato još od Rimljana. U novije vrijeme općina Zrmanja (1871. - 1955.) zauzima područje na jugoistoku Like. To je najjužnija točka Like, sa starohrvatskim gradom Zvonigrad (danas ruševina). Zrmanjsko područje se nalazilo na tromeđi (Triplex Confinio) Hrvatske, Bosne i Dalmacije. Turci su Zvonigrad osvojili 1522/7 i držali ga do sve do protjerivanja 1683/5. godine.

Rimokatolička župa u Zrmanji - Palanka osnovana je 1807. godine, a crkva je sagrađena 1830. godine. Titular crkve i župe je: Rođenje Blažene Djevice Marije. Sazidao ju je župnik Marko Ivanović koji je tamo boravio 50 godina.

Prema popisu stanovništva iz 1857. godine u zrmanjskoj kumpaniji bilo je 337 kuća i 4.630 žitelja. Od toga 95 rimokatolika i 4.535 pravoslavnih. Godine 1874. službu preuzima župnik Petar Uroda i ima 124 župljanina (Palanka 31, Popina l, Vrelo 12, Kom 45, Kuseč 37). Godine 1910. rimokatolička župa Rođenja Blažene Djevice Marije u Zrmanji Palanka ima 18 obitelji: Šulentić, Ivanović, Lisica, Martinović.

Crkva je 1942. godine opljačkana i zapaljena, a ljudi protjerani ili poklani.

Također je opljačkan i župni stan. Iz 1968. imamo zapis da još nekoliko katoličkih ognjišta ima u selu Duboki Dol. Zidine župne crkve su i tada stršile, a u zgradi župnog stana nalazio se jedan dobroćudni kršćanin. Župni su stan neki neupućeni ljudi počeli rušiti, ali je župnik vlč. Pećo Butković intervenirao kod općinskih krugova i stvar je spašena. Župnik je u Palanku dolazio 2-3 puta godišnje. Imao bi službu Božju. Danas tamo samo strše zidovi. Godine 1983. nadbiskup Pavlišić i župnik Pećo Butković su obnovili crkvu te joj sagradili betonski krov.

Stradali Hrvati u Drugom svjetskom ratu

Godine 1941. četnici su ubili na Otriću više osoba

Ivanković Anica 1907,
Martinović Ante 1881,
Šulentić Ivka 1911,

te djecu:

Ivanković Dragan 1932,
Ivanković Manda 1935,
Ivanković Marija 1938,
Ivanković Petar 1930,
Ivanković Ivica 1936,
Ivanković  Jeka 1938,
Ivanković Milan 1934,
Kraljević Lucija-Ana 1905,

Šulentić Đurđijana 1940,
Šulentić Ivanka 1937.
Šuletntić Milana kći Milina, rođena 1941. godine u Zrmanji bila je tek novorođenče.
Četnici su je zaklali, zatim rasjekli i dijelove tjelešca objesili na vješalicu.

Šulentić Mile, rođen u Svetom Roku – Lovinac, bio je trgovac u mjestu Zrmanja. Proglašenjem NDH bio je nominiran za općinskog načelnika. Za njegove odsutnosti, četnici su mu masakrirali cijelu obitelj na najokrutniji način: suprugu, troje djece i kućnu pomoćnicu. Nakon ovih zločinačkih događaja Mile Šulentić stupio je u ustašku vojnicu. Bio je časnik - bojnik. Poginuo je 1944. godine negdje kod Sarajeva.

Matijević Stana ubijena je 1944.

Kao partizani stradali su 1942.

Lisica Milan (1912) i
Lisica Nikola-Nina (1920).

Tekst: http://gospic.hbk.hr/content/view/1082/2/












* Prvi puta na internetu.
Kopiranje za forume
nije dozvoljeno.



Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Prosinac 07, 2008, 16:55:06 »


Nove činjenice, koje opovrgavaju ove dosadašnje

Opoziv na članak http://gospic.hbk.hr/content/view/1082/2/ - Gospićko-senjska biskupija od sriijede 03. prosinca 2008.

U članku se navodi:

Godine 1941. četnici su ubili na Otriću 1 više osoba

Ivanković Anica 1907.
Martinović Ante 1881.
Šulentić Ivka 1911.2

te djecu:

Ivanković Dragan 1932.
Ivanković Manda 1935.
Ivanković Marija 1938.
Ivanković Petar 1930.
Ivanković Ivica 1936.
Ivanković Jeka 1938.
Ivanković Milan 1934.

Kraljević Lucija-Ana 1905. 3

Šulentić Đurđijana 1940. 4  
Šulentić Ivanka 1937. 5
 

Šuletntić Milana 6 kći Milina, rođena 1941. godine u Zrmanji bila je tek novorođenče.
Četnici su je zaklali, zatim rasjekli i dijelove tjelešca objesili na vješalicu.

Šulentić Mile 7 , rođen u Svetom Roku – Lovinac, bio je trgovac u mjestu Zrmanja. Proglašenjem NDH bio je nominiran za općinskog načelnika. Za njegove odsutnosti, četnici su mu masakrirali cijelu obitelj na najokrutniji način: suprugu, troje djece i kućnu pomoćnicu. Nakon ovih zločinačkih događaja Mile Šulentić stupio je u ustašku vojnicu. Bio je časnik - bojnik. Poginuo je 1944. godine negdje kod Sarajeva.

Točno je:

Godine 1941. četnici su ubili na Otriću:

Ivanković Stana 1871.
Ivanković Anica 1907.
Ivanković (Nikola) Manda 1914.
Ivanković (Ante) Stanko 1928.

Martinović Ante 1881.

te djecu:

Ivanković Dragan 1932.
Ivanković Manda 1935.
Ivanković Marija 1938.
Ivanković Petar 1930.
Ivanković Ivica 1936.
Ivanković Jeka 1938.
Ivanković Milan 1934.

Noću (u nedjelju na ponedjeljak) između 3. i 4. kolovozu.1941. četnici su ubili u selu Zrmanja Vrelo:1

Ivka Šulentić 2 rođ. Viani, utorak 18.02.1908. u Senju, poštarica. Supruga Milana Šulentića. Živjla je 33. god. 5 mj. 2 tjedna i 1 dan = 12.221 dana

Dijeca Ivke i Milana Šulentića
 
Ivanka (Milana) Šulentic5 *1937.- ubijena u nedjelju/ ponedjeljak 04. 08. 1941. (4 godine)

Đurđica (Nada) Šulentić4 * 13.01.1940.- ubijena u nedjelju/ ponedjeljak 04. 08. 1941. Živjla je 1 god. 6 mj. 3 tjedna i 1 dan = 569 dana

Mira (Milana) Šulentic. 6 *1941- ubijena prije nego je krstena u nedjelju/ ponedjeljak 04. 08. 1941 .

Sve tri djevojčice su ubijene skupa s majkom, odvedene su tokom noći iz kuće u Vrelu Zrmanja, u nedjelju/ ponedjeljak 04. 08. 1941

Lucija-Ana Kraljević 3 *1905.iz Vodica, kućna pomoćnica kod obitelji Milana Šulentića. Ubijena u 36. odini života.

Pavao Pajica Šulentić 8 (sin Pave i Milanov brat) *10.03. 1909, Zrmanja, poštar, trgovac, Hrvat. Pajicu potjera pronalazi (navodno kod sela Vrbice u Velebitu) i ubija skupa sa šogorom Vjekoslavom Krizman. Ubijeni su između 5. ili 6. 08. 1941. od domaćih četnika ustanika i bačeni u jednu jamu nedaleko od Zrmanje Vrela

Milan Šulentić 7 rođen 24.04.1907 u Zrmanji Vrelo. Bio je trgovac, poštar, veleposjednik.Proglašenjem NDH bio je nominiran za općinskog načelnika, kao još jedan Hrvat iz Palanke i devetoro Srba iz Zrmanje te  su činili  općinsku vlast.
Za njegove odsutnosti, četnici su mu masakrirali cijelu obitelj na najokrutniji način: suprugu, troje djece i kućnu pomoćnicu.

Nakon ovih zločinačkih događaja Milan Šulentić stupio je u ustašku vojnicu. Bio je časnik - bojnik.Poginuo je 03. 09. 1943. u 15:30 kod Bukove Glave, 3 kilometra južno od Han Pijeska. Pokopan je na Mirogorju. Taj dio groblja su, nakon rata, komunisti preorali.






Autor:      Vlado Šulentić
Priredila: Marica Draženović
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!