Naslovnica | Hrvatska | EU | Svijet | Galerija slika | Forum | Vaši Komentari | Kulturne institucije | Linkovi | Oglas | Traži

Draga gospođo Butina,

imamo nešto zajedničko; I ja sam živjela u Slavoniji, u Vinkovcima te su mi Vukovar, Đakovo, Sl. Brod i Osijek dobro poznati. U Osijek sam išla sa školom u kazalište. Sjedila sam na balkonu i osjećala se kao carica Sisi.

Od tada sam otkrila moju ljubav prema klasičnoj glazbi. Prije sam se opirala jer sam mislila da je klasična glazba preteška i previše ozbiljna. To je bilo zbog neznanja, a odakle jednom ličkom djetetu dodir s operom?!

Često se sjetim Osijeka ali ne samo zbog njegovog starog kazališta.

Zadnji puta sam bila u Gospiću, Ličkom Osiku i Vašem rodnom kraju prije pet godina i sa sobom sam ponjela lijepa sijećanja.

Meni je svugdje lijepo gdje ima dobrih ljudi. Nadam se da i Vi tako osjećate.

Često sanjam vlakom putovati koz Hrvatsku sve do Vinkovaca i Osijeka.

Hvala Vam na javljanu!

Lijepi pozdrav u Šlavoniju kako bi stari Ličani rekli.

Marica

gospođo marice bog.slučajno sam naišla na vašu stranicu i sviđa mi se.a posebno jer sam i ja ličanka.rođena sam kod bjelovara,živim u osijeku ali moji su iz like,iz bakovca kosinjskog.u lici nisam bila do unazad četiri godine,ali sad ju obožavam i dolazim par puta godišnje.pozdrav ličanima

Molim Ličane i prijatelje Like da pročitaju jednu novu knjigu o ratnom putu K.u.K. 79. pukovnije “Grof Josip Jelačić”. O knjizi više na http://www.stajnica.com/node/365

Draga gospođo Milobar,

našla sam još dva nositelja prezimena Milobar.
1. Petrinja. U nedjelju 15. svibnja 1892 u 12 sati u noći izgorjeo je krov kuće stražara sudbenog stola Milobare. Kuća je bila osigurana na 800 for. kod “Rione” u Trstu.
2. Kupalište Tuposko navodi, između ostalih gostiju i Stjepana Milobar
Banovac, 22. srpnja 1893

Prof. Dr. Fran Milobar je također rođen u Petrinji, 19. 12. 1869; † Zagreb, 9. 10. 1945. > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2659.0

Zašto je petrinjski stražar Milobar osigurao svoju kuću u Trstu a ne kod “Croatia” Zagreb, bilo bi zanimljivo saznati.

Pošto mi prezime Milobar zvuči kao tal. Milgat (Milogost) pretražila sam Grbovnik “Plemstvo kraljevine Dalmacije” od 1871, no nažalost tu Milobar nisam našla. Jedan dio Zadarskog plemstva je 1283 preselio se u Istru, Kranjsku i Italiju. Možda su se Milobar prije drugačije pisali kao np. Draxenovichi (dalm. plem.) zvali su se Marianovichi i potječu iz Bosne a pripadali su grof. Poglizza (Poglica). Ta grana živi danas u Italiji i nosi imena: Palladini i Noveller. Eto, od Marianovića (po Marianu) nastadoše Draženovići.

Ako još nešto nađem u vezi Vašeg prezimena, javim Vam se.

Lijepi pozdrav

Marica

Gospođo Marice,
najljepše vam se zahvaljujem na odgovoru i detaljnim informacijama.
I dalje ću pratiti vašu stranicu, sa kojim sadržajima sam oduševljena.
Srdačno vas pozdravljam, Ružica Milobar

Draga gospođo Milobar,

ako Vam je moguće napraviti termin kod gospodina Hrvoje Salopeka, predivnog čovjeka koji ima ogromno znanje ne samo o iseljeništvu nego i o povijesti pojedinih hrvatskih rodova. Uz to mu je Austrija isto tako poznata kao i Hrvatska te sam mišljenja, da bi Vas jedan razgovor s njim ne samo doveo korak naprijed u Vašem istraživanju nego Vas i obogatio.

Naravno da je teško stupiti s njim u kontakt jer je njegov radni dan, 12-14 sati, ispunjen ali budite uporni, nećete se pokajati.

http://www.matis.hr/korisni_l.php?cat=7
Glavni i odgovorni urednik Matice:
Hrvoje Salopek
E-mail:

Ovo Vam je drugi koristan link jer, osim Veleposlanstva, najviše imaju Crkve znanja o kretanju našeg stanovništva. Kliknite na adresar gdje imate i e-mail adresu.
http://www.hkc.com.au/

Lijepi pozdrav

Marica

Sasvim slučajno naišla sam na vašu stranicu, moje iskrene čestitke, vaš,,mali blog, je velika stranica, zaista kompletan, sveobuhvatan, toliko sadržaja čini remek djelo.
Moji pradjedovi su došli u Hrvatsku prije 1600. godine u toku sam istraživanja točnog porijekla prezimena Heister u Hrvatskoj, i zemlje iz koje su došli, /Austrija-Njemačka/.
Također me zanima porodica Anton Janković koja je iz Lagera-Salzburg u Austriji. Iselila u Aaustraliju 60.tih godina u New Juž. Wels, Wagga-Wagga, ali neznam gdje tražiti podatke, budući se kontakt izgubio nakon smrti moje bake koja je bila sestra g. Jankovića. Kako sam vidjela fotografije o Hrvatima iz Melbourna, tome potaknulo na ovo pitanje.
Hvala na pažnji, srdačno vas pozdravljam, Ružica Milobar

Hvala na pohvali.

O Perušiću imam još dosta toga ali, nažalost, nemam dosta vremena. Već me peče savjest prema mojim dragim prijateljima koji su mi prije 1-2 god. poslali vrijedan materijal. Pogledati ću kod prof. Karla Kasera jer on je temu slobodni seljak i vojnik u Vojnoj krajini (1535-1881) /Freier Bauer und Soldat/ optimalno obradio, pa Vam se javim. Uz to on je nekoliko godina proveo u Turskoj upravo radi arhivske građe.

Za one koji ne znaju što su turski defteri, evo objašnjenja.
✧ tur. defter ← srgrč. diphthéra > fiskalne knjige u Osmanskom Carstvu u koje su upisivani prihodi, osobito gotovinski, koji su dospijevali na ime danka (harača) vazalnih država, poreznoga, carinskoga i dohotka od najamnine te poreza od zakupa; u njima su evidentirani i zemljišni posjedi i nadarbine (timari)

Pozdrav is mjesta Szombathely u Mađarskoj. Stranica mi se jako dopada kako izgledom tako i sadržajem.
Kako mi je mama rodom iz Perušića, interesira me povijest toga kraja, o čemu sam našao dosta informacija na Vašem forumu. Da li možda znate jesu li objavljeni turski defteri o Ličkom sandžaku, bilo prevedeni ili barem na latininčnoj transkripciji?

Dragi Gorane,

Raduje me Vaša odluka za oko 2 godine otići živjeti u Gradišće gdje danas živi oko 45 000 Hrvata. Približno slično broju Hrvata u Lici (46 245).

Gradišćanski Hrvati, kao i svi Hrvati u iseljeništvu, posvećuju mnogo više pažnje svojem kulturnom identitetu. Često ga naglašuju i ističu vrijednosti zemlje svojih očeva i djedova. Zato nije ni čudo da upravo iseljenici bolje poznaju hrvatsku povijest i običaje negoli većina Hrvata u domovini.

Nema sumnje, da je pogled na staru domovinu kod većine iseljenika drugačiji i upravo taj pogled, ta ljubav, je za Hrvatsku mnogo važnije negoli je to političkim strankama u domovini milo.

[...] Velik broj investicija dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici. [...]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_dijaspora

Dragi Gorane, sigurna sam da ćete u Gradišću i Beču steći mnogo novih prijatelja s kojima ćete dijeliti oduševljenje za prelijepu zemlju Burgland – novu domovinu hrvatskog iseljeništva – gdje Vas iza svakog zavoja čeka, kao iz razglednice, predivan krajolik i predivni ljudi, naši gradišćanski Hrvati.

Jer kako stara njemačka izreka kaže: Što dalje od Rima, to bolji katolici.

Kada se ponovo u Hrvatsku vratite, javite mi dali sam bila u pravu.

Lijepi pozdrav u Zagreb

Marica