Vaš novi grb
Pravo na obiteljski grb
Pravo na obiteljski grb stiče se i prenosi samo preko muške liniji (agnat*), na isti način kao obiteljsko ime. Potomci u muškoj liniji su sinovi i kćeri. U sljedeće generacije su potomci sina (opet, muška i ženska djeca), ali ne i potomci kćeri.
Heraldika i genealogija su stoga u vrlo bliskom odnosu, tako da nositelj grba po svojoj volji i interesu odlučuje dali suruga ili vanbračna djeca imaju pravo na njegov grb. Međutim, on nema pravo da svojoj grbovnici pripiše tj. doda članove iz obitelji supruge kao ni druge osobe istoga prezimena. S adopcijom (usvajanjem jedne maloljetne ili odrasle osobe) stiče i dodjeljuje se grb i grbovnica.
Pravo na osobni grb nemaju samo plemićke obitelji, što dokazuju grbovi bogatih i znamenitih obitelji. Zadnji, meni poznati sticatelj, je bivši njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer**.
Grbovi građanskih i plemićkih obitelji ne razlikuju u cjelini već samo u pojedinim i tipičnim plemićkim simbolima, kao što je kruna, koja je rezervirana samo za plemstvo. Građanski grbovi često imaju simbole iz djelatnosti predaka ili njihove tipične karakteristike, kao što su tamburica (pjevač), riba (ribar), klas pšenice (poljoprivrednik), medvjed (lovac) ili srce (ljubavnik).
Grb, do danas, nije izgubio svoju fascinaciju i privlačnost kao ni bajke braće Grimm. Pogotovo danas kada članovi jedne obitelji žive raseljeni po svim kontinentima njihova svojnost i identifikacija vlastitoga porijekla je otežana. Danas je grb vidljivi znak, daleko izvan granica, vlastitoga porijekla i čuva ga od zaborava.
Svaki grb priča u kompriminiranom (stisnutom) obliku osobnu obiteljsku priču i s tim ju čuva za vječnost.
Generacije odlaze i dolaze ali grb ostaje kao ponos na ostavštinu predaka. Imanja propadaju, grb ostaje i privlači pozitivnu pažnju na njegovog nositelja.
Grb je uvijek dokaz stila i individualnosti, on je uvijek “in”.
Mi možemo s našim novim grbom, započeti novu obiteljsku tradiciju i s tim stvoriti temelj tradicije za naše potomke.
Svaki dobar dizajner izraditi će Vaš osobni grb, po Vašoj želji i Vašim osobnim karakteristikama kao zanimanje, hobi i društveni položaj.
Grb se mora registrirati i licenzirati*. Primatelj dobije službeni dopis znaka i certifikata sa registracijskim brojem.
Stjecatelj licence ima ptavo koristiti svoj grb u svim mogućim oblicima; pečat, prsten, vizitna kartica, signatura na pismu i elektronskoj pošti.
Grb možete pokloniti za.
- rođendan,
- godišnjicu braka ili kao
- svadbeni poklon Vašem sinu ili kćerki.
Grb za vjenčanja
Stvoren za vječnost - baš kao i ljubavi.
S vjenčanjem i potpisom osniva se nova obitelj. S potpisom i grbom potvrđuje se svečano: “mi pripadamo jedno drugom”.
S grbom kao poklon, daruje se nešto jedinstveno i u današnjem brzom tempu života nešto vječno.
_______________________________
*Zakon o licenci propisuje pisani oblik ugovora da bi odnosi između stranaka bili što transparentniji, a pisani oblik ujedno pridonosi pravnoj sigurnosti davatelja i stjecatelja licence.
**Simboli u Fischerovom grbu: riba stoji za obiteljsko ime Fischer (ribar). Sjekira mesara govori o djelatnosti obitelji koji su 6 generacija unazad bili mesari i nakon rata protjerani iz Mađarske.
** http://www.schloss-alsbach.org/rolle1.htm
http://www.welt.de/print-welt/article330518/Joschka_Fischer_setzt_auf_Tradition_und_kauft_ein_Familienwappen.html
Marica
Poznati Ličan
Adalbert od Draženović, pravnik i pisac, rođen je 29. 2. 1868 u Zagrebu, umro je 27. 1. 1936 u Grazu. Draženović je završio srednju školu u Grazu, gdje je također 1874 - 1891 studirao pravnu znanost i poduzeo putovanja u Italiju i Njemačku. Godine 1895, radio je kao pravni državni dužnosnik u Innsbrucku, a zatim se preselio opet u Graz i radio od 1898 kao član odbora Udruge štajerskog umjetničkog društva i umjetničko povijsesnog društva. Pisao je političko znanostvene, književne i slikovno-umjetničke kritične članke za razne časopise, bio je stručni referent za umjetnosti kod “Grazer Tagblatt” i dopisnik za vizualn kreativnu umjetnost “Münchner Neueste Nachrichten”. Draženović je objavio je: “Ljetni suncostaj” (1923), “Njemački Božić” (1925), “Jedan jelenski život” (1933) i “Čovjek i svijet” (1939).
Adalbert von Drasenovich, Jurist und Schriftsteller, geb. am 29. 2. 1868 in Zagreb (Kroatien), gest. am 27. 1. 1936 in Graz. Drasenovich absolvierte das Gymnasium in Graz, studierte 1874 bis 1891 ebenda Rechtwissenschaften und unternahm dann Reisen durch Italien und Deutschland. 1895 war er als juristischer Staatsbeamter in Innsbruck tätig, zog dann wieder nach Graz und wirkte seit 1898 als Ausschußmitglied des steirischen Kunstvereins und der kunsthistorischen Gesellschaft. Er verfaßte staatswissenschaftliche, kunst- und literaturkritische Beiträge für verschiedene Zeitschriften, war Kunstreferent des “Grazer Tagblatt” und Korrespondent für bildende Kunst der “Münchner Neuesten Nachrichten”. Drasenovich veröffentlichte Sommersonnenwende (1923), Deutsche Weihnachten (1925), Ein Hirschleben (1933) und Mann und Welt (1939).
Tekst: Literaturarchiv der Österreichischen Nationalbibliothek
Riječ dana “Slikograf”
Slikograf - Ovu riječ sam “kreirala” dok sam pisala post o fotografijama bečkoga umjetnika Wernera Drechslera.
Fotografija je prikladan medij za stvaranje neovisnog umjerničkog stila. Profesionalni fotograf je Slikograf.
O karakteru fotografije kao umjetnost već se dugo raspravlja. Sami fotografi smatraju bit fotografije ne kao umjetnost već kao obrt. Opće mišljenje bilo je; da umjetnik stvara i izvodi rad a fotograf vidi i zadrži scenu aparatom.
Rad s fotoaparatom – kamerom je kao svojevrsni umjetnički oblik umjetnosti široko prihvaćen. Veći broj izložbi u galerijama, muzejima, zbirkama i drugim platformama umjetnosti dokazuje poštivanje fotografije kao umjetnički medijum.
Tako su se razvili vrlo individualni smjerovi kao: fotografije pejsaža, akt fotografije i t.d.
Jedan od takvih digitalnih umjetnika je sigurno Werner Drechsler.
Fotografija se danas prenosi na platno kao takva je suvremeno i jedinstveno umjetničko djelo – Slikografija.
Marica, 02. 05. 2010
Vidi > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1916.msg4133#new
Statistike
Osvježeno: 25.08.2010Posjetilaca online: 9
Broj pregleda: 659012
Najviše posjeta: 12/03/2010
Kalendar
| Svibanj 2010 | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| N | P | U | S | Č | P | S |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Foto galerija
Knjiga gostiju
Kulturna baština
1. Zagrebačka2. Krapinsko-zagorska
3. Sisačko-moslavačka
4. Karlovačka
5. Varaždinska
6. Koprivničko-križevačka
7. Bjelovarsko-bilogorska
8. Primorsko-goranska
9. Ličko-senjska
10. Virovitičko-podravska
11. Požeško-slavonska
Vrijeme u Hrvatskoj
Tečajna lista
Vremenske zone
Visitor maps
Valja pročitati
Draženović - zbirka crticaKooperacija:
- Lička revija- Lički planinar
Korisni linkovi
www.tportal.hr/imenikwww.dobartek.hr www.vitamini.hr
Informativna brošura
Dragi čitatelji,
Posebno mi je zadovoljstvo predstaviti vam “Informativnu brošuru za Hrvate izvan domovine”, publikaciju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija namijenjenu svim pripadnicima hrvatskog naroda izvan granica Republike.
Impressum
Marica DrazenovicMobitel: 0151-559 18325
