SMILJANIĆ
Klikni na grb da se poveća
Obitelj Smiljanić je u XVII. stoljeću prešla iz Like u Dalmaciju. Prvi je došao Petar sa svoja četiri sina: Ilijom, Filipom, Ivanom, Matom i kćerkom Ankom. Petar je ratovao protiv Turaka u okolici Zadra, Ravnim kotarima i u Lici. Poginuo je u sukobu s Turcima god. 1648. u Ribniku. Nakon Petrove smrti ratovanje su nastavili njegovi sinovi.
Ilija je 1652. god. dobio naslov harambaše u Dalmaciji, ali je već 1654. i on poginuo. U borbama s Turcima poginuli su Ivan i Mato, a Filip je izgubio život u sukobu s mletačkim vojnikom.
Nakon izumiranja muških članova, obitelj se nastavila po ženskoj lozi. Naime,
sinovi Petrove kćeri Anke, Smoljan iz prvog, a
Marko i Šimun iz drugog braka, uzeli su djevojačko prezime svoje majke.
Ankini potomci Lazar i don Franjo Smiljanić primljeni su 1793. god. u ninsko, a 1796. i u zadarsko plemstvo.
Lazarov sin Antun bio je član i ninskog i zadarskog plemićkog vijeća. Austrijska je vlast god. 1822. priznala plemstvo samo Antunu Ivanu.
Njegovom smrću obitelj Smiljanić je u XIX. stoljeću izumrla.Grb. Štit je podijeljen u četiri polja. U prvom i četvrtom u srebrnom stoji po pola crnog orla raširenih krila, u prvom polju okrenut je udesno, a u četvrtom ulijevo. U drugom i trećem polju štita u plavom stoji srebrna kula s kruništem.
Nakit: kaciga sa zlatnom krunom ukrašena je s dva plava i jednim srebrnim
paunovim perom.
Plašt: srebrno-plav.
]
Autor:
Jelena Kolumbić
Zadar |  |
