CRO-eu.com
Lipanj 16, 2019, 21:07:55 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: BENJA, Benković ili Kožičić  (Posjeta: 2639 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Studeni 11, 2008, 12:19:22 »


BENJA, BENKOVIĆ ILI KOŽIČIĆ


Klikni na grb da se poveća

Obitelj Benja (Begna) jedna je od najstarijih zadarskih obitelji, spominje se u popisu zadarskog plemstva iz 1384. godine. Vrlo su često muški članovi obitelji nosili ime Dobre, Dobrolus, Benko.

K. Jireček prezime Benja izvodi iz osobnog imena Benedikt. Uz prezime Benja obitelj se služila i prezimenima Benković i Kožičić.
Kožičić je patronimik od imena Cosa (Coxa, Koša), koje se u obitelji vrlo često javlja sve do XVI. st.

Alfred Benja-Benković, autor povijesti obitelji Benja, na vrh genealoškog stabla stavlja Dobru de Benja iz X. stoljeća.

Š. Ljubić pretpostavlja da obitelj potječe iz Slovačke, a postoji i mišljenje da podrijetlo vuče iz roda Plavanjskih.

Mnogi članovi obitelji Benja sudjelovali su u gospodarskom, političkom, vjerskom i kulturnom životu Zadra. Europskom humanističkom krugu pripada Juraj Benja. Bio je jedan od prvih hrvatskih humanista, prikupljao je antičke natpise i spomenike po našoj obali, posebno po Zadru i okolici. Pretpostavlja se da je umro od kuge 1437. godine.

Važno mjesto u hrvatskoj povijesti pripada Šimunu Kožičiću Benji (oko 1460.– 1536.). Šimun je 1502. god. postao kanonikom zadarske crkve sv. Ivana izvan zidina,1509. postavljen je za biskupa modruškog, a poslije je dobio i upravu nad Senjskom biskupijom. Godine 1513. na Lateranskom koncilu održao je govor o obnovi Crkve u Hrvatskoj i o teškoćama koje su nastale nakon prodora Turaka u naše krajeve. Pred papom Leonom X. Šimun je 1516. god. održao govor o prilikama u Hrvatskoj i Crkvi u njoj, naglašavajući u naslovu objavljenog izdanja opustošenost Hrvatske.

Šimun je 1521. god. izgubio upravu nad Senjskom biskupijom, a Modruška biskupija je bila na udaru Turaka pa je bio prisiljen preseliti se u Rijeku. Tada je nastalo novo razdoblje u Šimunovu životu u kojem je pokrenuo tiskanje liturgijskih knjiga glagoljicom kako bi pomogao svećenicima glagoljašima da spriječe prodor latinskog jezika u bogoslužje u
Modruškoj biskupiji.

Šimun je sudjelovao i u političkim borbama u Hrvatskoj, u sukobu između Ivana Zapolje i Ferdinanda stao je na stranu Ferdinanda. Godine 1533. Šimun je došao u Zadar, povukavši se iz političkog i crkvenog života. Umro je u Zadru god. 1536., a sahranjen je u crkvici sv. Jerolima u Ugljanu.

Početkom XVI. st. živio je i Benko Benković, koji se spominje kao "Benedictus Bencovich dictus scientiarum monarca" koji je vjerojatno bio rođak ili sinovac Šimuna Kožičića Benje.

Obitelj Benja pripadala je starom zadarskom plemstvu, a zbog zasluga i ugleda njeni su članovi 1669. god. dobili naslov "grofova (konte) od Benković grada".

Antun Marija Benja, zadarski plemić, bio je primljen u plemićko vijeće Nina. Josip Benja je god. 1806. poklisar zadarske općine i bio je zajedno sa ostalima primljen kod cara Napoleona u Parizu. Austrija je priznala plemstvo sinovima Antuna Marije Benje, i to Jerku, Šimunu, Blažu i Andriji.

Vlada je posebnim dekretom odlučila da braća Jerolim i Šimun, koji su bili uvršteni u šibensko plemstvo, sa svoja dva brata Andrijom i Blažom, kojima je boravište bilo u Zadru, zadrže stari grb obitelji Benja.

Obitelj Benja se u XIX. st. podijelila u više grana. Neki su članovi obitelji
odselili u Hrvatsko primorje pa u Zagreb, dok je drugi dio otišao u inozemstvo, u Austriju i Italiju, te su u svom prezimenu sačuvali pridjevak Benković.

Alfred, unuk Andrijin koji je živio u Austriji, naziva se 1907. god. "conte Begna Benković", a Benje koji žive u Italiji nazivaju se "Begna conti di Castel Bencovich".

Grb. U zlatnom štitu pjegava pantera u naravnoj boji stoji okrenuta udesno.

Nakit: kaciga sa zlatnom krunom na kojoj stoji osmerokraka zlatna zvijezda.

Plašt: zlatno-crven.



Autor:

Jelena Kolumbić
Zadar
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!