CRO-eu.com
Rujan 23, 2019, 17:32:14 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Život i običaji u brinjskom kraju  (Posjeta: 4345 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Siječanj 28, 2008, 19:14:16 »

VELEPOSJEDNICI

Zna se da su zemljišni posjedi u Brinjskom kraju još iz vremena Vojne Krajine bili maleni. Na pet do deset jutara zemlje, nerijetko i manjim, rjeđe većim, privređivalo se često nedovoljno za uzdržavanje obitelji.

Izlaz je bio tražen dijelom u zapošljavanju na radilištima širom onodobne države, kao i u europskim i izvaneuropskim državama.

Među mnoštvom malih zemljoposjednika seljaka isticalo se u Brinjskom kraju nekoliko veleposjednika koji su se uz obradu zemlje bavili i trgovinom, vodili gostionice, posjedovali pilane, mlinove i druge pogone.

Tako su do Drugog svjetskog rata u Stajnici bili poznati braća Murkovići Slave, Jaška i Vlade te ranije otac im Josa, koji su stanovali u kući katnici zvanoj Dvor, koju je prije Prvog svjetskog rata Josa Murković kupio od, tvrdi se,  bečkog grofa Bohutinskog i potom se u njoj nastanili. Posjedovali su oko 100 jutara zemlje, dosta šuma, te oko Dvora velike drvoprerađivačke pogone, usto držali trgovinu, gostionicu i mlin; te bili zakupnici pošte.

U susjednim Jezeranama je gospodarski uspon Vukovića, starinom plemića, počeo s Vladimirom, bratom admirala Janka Vukovića Potkapelskog, a nastavljen po Vladimirovim sinovima Krstom i Vlatkom. I oni su posjedovali oko 100 jutara zemlje, pilanu te kroz duga desetljeća bili zakupnici jezeranske pošte (poštemeštar).

Posjednik, vlasnik pilane i mlina u Jezeranama, bio je Miroslav Parac. On je tamo stigao oko 1890. g. iz Bribira, te navedene pogone kupio od posjednika Galca. Sin mu Vlade prešao je oka 1920. g. u Brinje te tamo počeo i razvio iste poslove. Drugi sin Slave je nastavio voditi posao u Jezeranama.

Trgovačku radnju u istom selu držala je obitelj Gršak (Geršak, Geršag), porijeklam iz Slovenije, od koje se Andrija priženio u obitelj graničarskog liječnika Wilhelma Webera, te su 1864. g. zajednički izgradili i sada postojeću katnicu, kaja je danas u posjedu nasljedne obitelj Pintar.

Trgovina Geršak se pamti i po tome što je prva na ovom području na papirnoj ambalaži reklamirala svoje artikle.

Anton-Toni Pavlović iz Križpolja bio je vlasnik više zemljišnih posjeda, osim domaćeg u Križpolju imao je i imanja u Josipdolu, u kraju oko Lipika i Pakraca, a jedno vrijeme bio je i vlasnik dvaju brodova u Senju.

Sa stjecanjem je počeo djed Anton (oko 1824.-1907.), nastavio  Milan, potom sin mu Anton-Tone.

U Brinju se posjedom isticao Vlade Parac, kao poduzetnik - titulirali su ga i industrijalcem.

Janko-Jankina Vuković, od roda jezeranskih Vukovića, posjednik i vlasnik pilane i mlina u Žutoj Lokvi, zakupnik pošte i vlasnik kamenoloma u Senjskoj Dragi bio je također jedan od uspješnih gospodarstvenika među ratnog vremena.

Ovamo spadaju još Brinjaci Mile Prpić, Milan Fröhlich, Filip Maravić i dr., većinom trgovci i gostioničari.

Pred Drugi svjetski rat u samom je Brinju bilo sedam mesnica, pet kuglana, 23 gostionice, oko 25 dućana, sedam kovačkih radnji, te po nekoliko pekarskih, krojačkih, postolarskih i drugih obrtničkih i uslužnih radnji.

Usmeno priopćenje Vlade Dasovića iz Brinja autoru 15.11.1993.

U međuratnom razdoblju bilo je pokušaja obnove stočarstva, o čemu 1931. g. svjedoči Gjuro Kopac.

GJURO  KOPAC: Nav. Članak iz „Naše sloge“

On navodi da je Brinjska općina, po zakonu od 1920. g., u pogledu uzgoja goveda, bila svrstana među područja pogodna za uzgoj pincgavske stoke. Radi nabave te pasmine goveda, kao i ovaca, koza i svinja, određen je bio poreznim obveznicima općinski namet u novcu.

On je u tome pothvatu vidio čistu promašenost, jer npr. pincgavsko govedo troši krmu s  puno vapnenačkih sastojaka kojih u tamošnjim travama tj. sijenu ima u vrlo ograničenim količinama. Kad se tome doda i manjak pitke vode, onda su svi napori oko poboljšanja stočnog fonda osuđeni na neuspjeh. On stoga savjetuje uzgoj i držanje domaćih provjerenih pasmina, što je u slučaju goveda krava buša.

Stanje stočarstva u Brinjskom kraju se može pratiti i preko bilježaka o stočnim sajmovima u Brinju, napose u posljednjoj dekadi pred izbijanje Drugog svjetskog rata.

Godine 1934. u razobIju od kolovoza do listopada, bilo je dotjerano na brinjsko sajmište 839 volova, 12 bikova, 390 krava, 124 junca, 83 junice, 143 teladi, 42 janjca, 348 ovaca, 63 koze, 44 svinje, 801 odojak. 31 konj, 3 kobile i jedno ždrijebe.

Vidi o tome „Lička sloga“ I, br. 18-19-20, 31.prosinca 1934., Gospić, bez naznake autora, vjerovatno Vladimir Vučić.

Od toga je prodano kako slijedi: 123 vola, 55 krava, 89 ovaca, 80 odojaka, 53 teladi itd.

Cijene kroničar nažalost nije zabilježio. Iz sajmovne ponude lako je uočiti da su među stokom bila najbrojnija goveda, kako tegleći volovi tako i rasplodne krave, te junice i janjci. Bio je to dakle temelj stočnog fonda i poluga onodobnog seljačkog gospodarstva u Brinjskom kraju.

Da je bilo podhvata koji su svjedočili o poljodjelskom prosvjećivanju pučanstva u Brinjskom kraju, potvrđuje i bilješka o održavanju višetjednog tečaja, održanog 1936. g.

Vidi o tome „Lička sloga“ III, br. 6, 10.ožujak 1931. Pismeno priopćenje dr. Vlade Moćana iz Brinja autoru 23. svibnja 1994.

Nezabilježeni kroničar je u „Ličkoj slogi“ izvijestio da je 23. veljače t.g. završio u Brinju šesttjedni poljoprivredni tečaj na kome su bili predavači dr. Juraj Volarić i dr. Milan Mičić, liječnici, Grga Stanić, kotarski veterinar, ing. Viktor Haramoja šef Šumske uprave i Mišo Knežević, kotarski poljoprivredni referant. Broj polaznika ostao je nezabilježen. Sudeći po dužini trajanja tečaja i po broju predavača bit će da se radilo o obradi opsežnijeg gradiva koje zacijelo ne bi bilo namijenjeno malom broju polaznika.

Izvor: Stjepan Krpan, Brinjski kraj u prošlosti i sadašnjosti, str. 45.
Izdavač: Dr. Mile Majačić i Miroslav Mirko Sertić.




Murkovići – Stajnica, 1930. godine


Dvor Murkovića, Stajnica



Ugovor od 08.09.1913. godine između J. Murkovića i G. Stipana Vučetića


1940. godine, Anton-Tone-Pavlović s obitelji



Mile Prpić


Brinjska pošta 1911. godine



Gostiona k „Javoru“ i trgovina pl. Vučetić


Senjska Draga,  Janko-Jankina-Vuković, zakupnik pošte
i vlasnik kamenoloma u Senjskoj Dragi.



Ivan Prpić, Brinje


Brinje, 1942. godine. Razaranje veleposjednika

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!