CRO-eu.com
Siječanj 22, 2022, 20:36:46 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Niza pucka skola u Svici  (Posjeta: 9064 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Studeni 09, 2008, 16:49:35 »


NIŽA PUĆKA ŠKOLA U ŠVICI
(Povijesna crtica)

Za povijest škole nužno je znati sve o njenom postanku i daljnjem razvitku. Uvidio sam iz do sad napisane povijesti ove škole da baš nije sve do potankosti iscrpno navedeno o njenom razvoju, pa me je to i ponukalo na sastavak opširnije povijesti. Obrađujući istu, služio sam se sa svim onim što je do sad u tu svrhu napisano, a mnogo mi je poslužio školski arhiv, kao i usmena predaja,

I ovo zrnce neka donese ploda na historičkom polju našega školstva, koje posijah kao učitelj, a i nekadašnji učenik ove škole.

Pri obradi ove povijesne crtice ne ću da sižem predaleko u povijest uopće hrvatskog školstva, nego mi je spomenuti kao uvod u ovu crticu s povijesti krajiškog školstva, jer je i ova škola spadala u područje istoga.

Krajina - ta krvava haljina - vršeć časno svoju dužnost i na bojnom polju, znala je ozbiljno brinuti i za društveni napredak svoga naroda, svojih gorštaka - dičnih i slavnih Graničara, koje je narav obdarila jakim zdravim tijelom, u kom je bio zdrav duh koga je trebalo samo razvijati.

Zato se i dizahu škole. Za vladanja Marije Terezije, Josipa II. i Franje I. osnivale su se različite škole ne samo u štapskim i pukovnijskim mjestima, nego i u selima. Glavne škole, trivijalke, davahu veću naobrazbu; škole na selima 'općinske škole', bile one njemačke ili 'narodne početne škole' (Deutsche una Gemeinde Elementarschulen), pružale su u najjednostavnijem obliku najnužnije u čitanju i računanju graničarskom djetetu, da se i s tim znanjem zadovolji. Kolikim li je pak velikanima položen temelj baš u tim seoskim školama i koliki su se kasnije odlikovali na bojnom i kulturnom polju.

Te škole podizahu općine u vlastitom trošku, a takva je podignuta i u Švici.


Maršal barun Anton Mollinary
od Monte Castela (1820. -1904.)

ŠKOLSKA ZGRADA
(Život škole)

Godine 1830. napravi otočka općina uz cestu vodeću u Ponore drvenu prizemnu zgradu, odozdo podzidanu, kao stan za 'Stationscomandanta' sela: Švice, Ponora, Gorića i Kutereva.

Isti je stanovao u prostorijama te zgrade s istočne strane, a sa zapadne bijaše školska soba. Učitelj još tada ne imadoše stana. Služila je dakle u dvije svrhe. No ako i jest te godine podignuta, nije bila školom, niti se je obukom otpočelo sve do godine 1840. Uzrok je bio pomanjkanje učitelja. Tom godinom počinje život škole. Školska soba imala je sedam jednostavnih klupa, od kojih su tri služile za djecu prvoga, a četiri za djecu drugoga razreda. Daljnjih razreda s početka nije bilo.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.






- 1 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Studeni 09, 2008, 16:58:55 »


Klikni na fotografiju da se poveća

Od ostalog školskog namještaja bio je jednostavan učiteljev stol bez katedre. Kraj njega na zidu visilaje drvena polica gdje su se stavljali školski spisi, odakle je mnogo toga iščezlo, tako da škola ne ima spisa sve do godine 1871. Školska ploča i tiskana abeceda bijahu sva učila. Peć je bila zemljana. Za ogrjev školske sobe davala je svaka kuća po naramak drva, do kojih je mogla doći. Učitelj nije dobivao drva.

U prvom početku nije škola imala ni podvornika. Za red se je brinuo sam učitelj, kome su seoske starješine svaki dan davali drugoga težaka za školsku poslugu.

Uškolavanje se je obavljalo mjeseca lipnja, kojom zgodom je bio popis pučanstva.

Uz ostale članove povjerenstva od satnije bijaše uvijek prisutan učitelj, starješine i seoski kapural.


Crtež: I. Šarinić

Prvi, koji su tu školu polazili, spominju se:

Jure Dasović,
Miko Dasović,
Vid Tonković,
Stjepan Nikšić,
Stjepan Marković.

Kada seje otpočelo reorganizacijom Krajine, bude ukinuto mjesto zapovijedajućeg časnika u Švici, a stan istoga pripade učitelju. Od tad je spomenuta zgrada samostalna školska zgrada.

Jedno, što je ta zgrada bila već trošna, a drugo, što je i broj djece za školu bivao godimice veći, stalo se je pomišljati o gradnji nove, veće škole.


Crtež: I. Šarinić

Bilo je prepirke za mjesto novoj školi. Neki su mislili na istom mjestu gdje i prva; drugi podalje na općinskom zemljištu blizu kuće Mlinarić. To je bila želja žitelja Ponora i Gorića, jer bi im tad škola bila bliža. Prevladao je pako zahtjev rimokatolika koji su nastojali da škola dođe u blizinu crkve.

Bje odabrano mjesto za zgradu gdje je i danas, a zemljište je bilo vlasništvom zadruge Prpić i Cvitković, koji ga u tu svrhu darovaše.

Staru zgradu proda općina kraljevskom državnom lugaru Frani Šariniću, ocu potpisanoga, za 131 forintu 70 nov. Izvorna potvrda o toj kupnji glasi:

Primka vrhu 131 for. 25 novč., slovima jedna sto i trideset jedna forinta i 25 n., a. vr. - koje je dolje podpisani obćinski ured na račun kupovne cjene za obćinsku kuću u Švici - bivša učionska zgrada - od lugara i kupca gosp. Frane Šarinića danas u gotovom primio. Obćinski ured u Otočcu, dne 4. studena 1878. Načelnik: Murgić, v.r. - M. P.

(Svota je isplaćena u dva puta; izvorna potvrda u mene, g. 1911. ustupljena je hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu).

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.






- 2 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Studeni 09, 2008, 17:09:18 »


Klikni na fotografiju da se poveća


Škola u Švici (Foto: M. Kranjčević, 2002. g.)

U istoj zgradi održavala se obuka od 1840. - 1. 6. 1872.

Tu zgradu sam dao srušiti god. 1921., te svu građu kao neuporabivu upotrebio za ogrjev u pećima današnje školske zgrade. Ovim danom preseljena je škola u kuću Stjepana Prpića (Strikana) uz most uz Gacku, ispod današnje zgrade. Tu se je davala obuka za vrijeme gradnje sadašnje zgrade do konca god. 1874. Za to vrijeme plaćala je općina stanarinu 100 forinti.

Do god. 1877. upravljao je Krajinom Mollinary kao zapovijedajući general. Današnje mnoge školske zgrade krasni su vječiti spomenik njegova brižna nastojanja za prosvjetu naroda. Njegovim nastojanjem su napravljene. Tako je postala i sadašnja zgrada za pučku školu u Švici. Na obrazloženu molbu tadašnjeg općinskog školskog vijeća i oblasti dozvolila je cesarsko kraljevsko glavno zapovjedništvo u Zagrebu da se na trošak istoga podigne trorazredna pučka škola u Švici. S početka se je nakanilo ovdje podignuti prizemnu zgradu. No kad je već temelj bio podignut, obratiše se poduzetnici brzojavnam molbom Mollinaryu da dozvoli podići zgradu na kat. Dozvola im brzojavno stiže isti dan.

Gradnjom se je otpočelo god. 1873. Poduzetnici radnje bijahu Jure i Stjepan Prpić. God. 1874. bje već toliko dogotovljena da se je mogla obuka u njoj otpočeti 20. listopada.

Kad je bio i unutrašnji namještaj uređen, obavilo se posvećenje zgrade 11. siječnja 1875. Blagoslov zgrade obavio je župnik Juraj Maričić. Posveti je prisustvovalo okolišna učiteljstvo, katolički predstojnik Ivan Rožanić i domaći puk. Uz gozbu i svirku glazbe proslavljen je isti dan svečano.

Gospodarske zgrade uza školu napravljene su istodobno, dočim je drvarnica sagrađena kasnijih godina. Sveukupni trošak oko školske zgrade i nus zgrada iznašao je oko 16.000 forinti.

Za grijanje školskih prostorija u novoj zgradi odredilo je vještačko povjerenstvo god. 1883. za svaku školsku sobu 20 m 3 drva, dotle dok se broj djece u svakoj školskoj sobi ne poveća na 80. Međutim općinsko zastupstvo odredilo je za sve sobe 56 m 2. Danas pako za svaku sobu određena su 22 m 3.

Izvana nosi školska zgrada od početka natpis: U Č I O N A, Ovaj natpis bio je od kositra, te pošto ne odgovara pravom današnjem nazivu škole po postojećem školskom zakonu, to je natpis dostavljen kraljevskom školskom muzeju u Zagreb god. 1911. Spomen ploča (željezna s pozlaćenim slovima) smještena je na zidu u hodniku dolnjega kata, a natpis joj je


* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.






- 3 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Studeni 09, 2008, 17:18:37 »


Od osnutka škole pa do god. 1872. polazilo je školu godimice 40-50 učenika, dakako u početku i manje. Ako i jest školska općina (kotar) sastojala se iz sela: gornje idolnje Švice, Gorića i Ponora - kao i danas (bilo je polaznika iz Kompolja, Vlaškog Polja, Šumećice i Bjeljevina) ipak je broj učenika bio malen. Uzrok tomu bijaše tijesna školska soba u staroj zgradi i oskudica učiteljskog osoblja.

Kada se je otpočelo obukom u novoj zgradi, rasao je broj učenika. Već god. 1875. bilo je školskih sposobnjaka rimokatolika 115 muških, a ženskih 100, pravoslavnih 95 + 80. Od svih tih bilo je iste godine polaznika rimokatoličkih muških 61, ženskih 27; pravoslavnih muških 45; ženskih 8. Daljnjih godina bio je broj polaznika sljedeći: god.

1877. rim.kat i prav. muških 98, a (+) ženskih 28;

1878.:  96 + 30;
1879.:  82 + 24;
1880.:  80 + 30;
1881.:  86 + 40;
1882.:  86 + 37;
1883.:101 + 48;
1884.:107 + 47;
1885.:  98 + 38;
1886.:  85 + 48;
1887.:  83 + 35;
1888.:  81 + 41;
1889.:  80 + 40;
1890.:  76 + 36;

1891/2.:    74 + 34;
1892/3.:    93 + 37;
1893/4.:  103 + 29;
1894/5.:  111 + 20;
1895/ 6.: 108 + 25;
189617.: 110 + 28;
1897/8.:  112 + 19;
1898/9.:  112 + 28
 
(dalje se može vidjeti u izveštajima za pojedine školske godine).

S početka bijaše škola jednorazredna (u staroj zgradi), a od god. 1874. trorazrednom (u novoj zgradi) jer je broj polaznika bio veći nego prije. Radi toga i bjehu iste godine namještena tri učitelja i to:

1.   Šimun Cvitković,
2.   Dragoel Diklić i
3.   Petar Vuksan.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.






- 4 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Studeni 09, 2008, 17:29:30 »


Klikni na fotografiju da se poveća

Ova su trojica počela prva službovati u novoj zgradi, dočim u staroj zgradi prvi bijaše Marko Barković. Kako se iz gore navedenih podataka opaža, broj polaznika je dosizao najveći broj 130, a i od toga broja ne bi godimice nikad školu polazilo do 20 učenika. Nije dakle odgovaralo duhu zakona da škola bude trorazrednom. Radi toga bje ukinuto treće učiteljsko mjesto naredbom zemaljske vlade od 27. listopada 1885.


Zadaćnica učenice Pučke škole
u Švici iz 1904.,
Hrvatski školski muzej MP-5369

Tim ukinućem ostala je školska soba u dolnjem katu prazna, u koju se iste godine i istom naredbom smjesti drvorezbarska škola s 11 učenika. Ova je ovdje opstojalajednu godinu. God. 1886. premještena je u Otočac. Učiteljem joj bijaše Juraj Milošević. Ispražnjele prostorije preudešene su u stan učiteljice, a u nekadašnju pisarnu ravnajućeg učitelja smještenaje kuhinja. Od tada imaju ravnajući učitelj i učiteljica stan u ovoj zgradi.

Po vjeri bilo je uvijek - a i danas - od školskih polaznika 2/3 rimokatolika, a 1/3 pravoslavnih. Prema broju pučanstva ove školske općine, kao i po broju sposobnjaka, polaznika je mali broj. Razlog je taj što su pojedina uškolavajuća mjesta, zaselci i rpe kuća udaljeni od škole i preko 4 km.

Zadaća učenika švičke škole iz 1909. g., HŠM-MP-5079

Dosta je uzrokom i siromaštvo, a gdjekad izvire i nehaj za školu.

Učiteljsko osoblje bilo je većinom rimokatoličke vjere, akoprem službovalo je učitelja i pravoslavne vjere. Ovi bijahu većinom dodijeljeni kao pomoćni učitelji da si steknu školske prakse. S tim pomoćnim učiteljima službovale su ovdje par godina i četiri učiteljske osobe, ali kratko vrijeme. Obzirom na onu trećinu polaznika pravoslavne vjere, nastojalo se je da bude stalno namješten jedan učitelj iste vjere. To škola dapače i moli još god. 1876. Kako se iz zapisnika školskog odbora vidi, radilo se o tom i sljedećih godina.

Bila je namjera da se obnovi i treće učiteljsko mjesto. Broj školskih sposobnjaka; to je iziskivao, nu broj polaznika se protivio. zaključci stvarani su u sjednicama školskog odbora, no općinstvo zastupstvo se je protivilo jer bi tad općina imala veći trošak plaćajući stanarinu za dvije učiteljske osobe.

Kad nije tim načinom uspjeh postignut, htjeli su žitelji pravoslavne vjere da se osnuje škola u Ponorima, u koju bi se tad uškolavala djeca iz Ponora, Gorića i Bjeljevina. Pošto je jasno da bi za Goriće bio k toj školi pristup skopčan sa zaprekama, a jer Bjeljevine spadaju pod upravnu općinu Brlog, koja ne htjede za gradnju iste škole što doprinijeti, odustalo se je od toga nauma jer Ponori ne bi imali dovoljan broj polaznika.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.






- 5 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #5 : Studeni 09, 2008, 17:40:08 »


Glede te stvari stvoren je zaključak da se mjesto dosadašnje učiteljice rimokatoličke vjere postavi učiteljica pravoslavne vjere. Tomu je udovoljeno od 1. listopada 1903

Za opstanka škole posjećena je više puta, osim strukovnih organa, i po nekim odličnim osobama i dostojanstvenicima. Za života Krajine posjećivana je često po vojnim upravnim činovnicima, a za vrijeme ispita posjetilo bi je i drugo časničko osoblje.

Od strukovnih organa spominjem ovdje kao posjetnike slavnoga Mijata Stojanovića i Marijana Vukovića, županijske školske nadzornike. 19. lipnja 1889. god. posjetio ju je biskup Dr. Juraj Posilović, 29. lipnja 1887. Dr. Stjepan Spevec, predstojnik odjela za bogoštovlje i nastavu. 5. 9. 1888. god posjetila je Švicu tadašnja nadvojvotkinja Štefanija, supruga kraljevića Rudolfa, s velikom pratnjom u tu svrhu da promatra vodopad Gacke i njezin glasovit ponor, 21. lipnja 1889. biskup Dr. Juraj Posilović, 12. srpnja 1891. Josip Stipelić, kraljevski zemaljski školski nadzornik, 3. travnja 1892. Bude pl. Budisavljević, kraljevski veliki župan ličko-krbavski, 23. lipnja 1893. Dr. Isidor Kršnjavi, predstojnik odjela za bogoštovlje i nastavu, a s njim spomenuti Kraljevski veliki župan, kraljevski podžupan Vomačka i zemaljski školski nadzornik Antun Cuvaj. 4. svibnja 1900. posjetio je Švicu nadvojvoda Leopold Salvator, 25. svibnja 1902. kraljevski veliki župan ličko-senjski Toma pl. Kraljević s kraljevskim podžupanom Isidorom Holjcem. Iste godine 1. lipnja biskup Dr. Antun Maurović.

O daljnjem životu škole može se vidjeti iz izvješća za pojedine školske godine od 1899/900. u Spomenici škole.

Iz do sada navedenoga vidi se da je škola u početku provađala primitivan život. I njezino prvo učiteljstvo imalo je slabu ili nikakvu strukovnu naobrazbu. Na to se ovdje nije ni pazilo, jer je glavnim bilo da se djeca nauče najpotrebnijem znanju u čitanju, pisanju i računstvu.

To ihje naučio učitelj koji ni sam nije mnogo više od njih znao. Kad prispodobimo današnje materijalno stanje učiteljstva s potpunom strukovnom naobrazbom, onda nam je jasno da ni prvi učitelji ove škole bez ikakvog strukovnog znanja nisu uživali velike plaće za svoj trud.

Prvi učitelj ove škole Marko Barković, dobivao je u ime plaće od svake kuće pol kvarte žita (oko 20 l.) Kasnije mu je općina davala umjesto toga u novcu mjesečno 5 forinti, a najposlije uživao je 100 forinti na godinu.

Poslije njega dobivao je Šimun Cvitković i Martin Kostelac po 50 forinti godišnjih. Poslije su bile odmjerene plaće po tadašnjem školskom zakonu na temelju kvalifikacije učiteljskog osoblja. Da se vidi koje je dužnosti imao učitelj kod ove škole i kakva mu je za učiteljsku službu bila nagrada, donašam ovdje u prepisu ugovor kojega je sklopio tadašnji učitelj Martin Kostelac s ovdašnjim pukom.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.






- 6 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #6 : Studeni 09, 2008, 17:45:37 »


Ugovor glasi doslovno:

Vertrag

welcher zwischen mir Endesgefertigen Gemeindelehrer Martin Kostelac einerseits und der Gemeindevorsteher und dem Dorfe Švica und Ponore anderseits wie folget geschlossen wurde.

1. Wir Gemeindevorsteher der obbenannten Dörfer nehmen den besagten Martin Kostelac zum Lehrer und bezüglich zur Ertheilung des notwendiger Unterrichtes unserer sämtlichen in den Švica befindlichen Gemeindeschulhause eingeschulten Kinder auf welcher unserer Schüler gehörig und sittlich zu unterrichten und zu instruieren hat, wofür wir ihn und rücksichtlich für dessen diessfällige Mühewaltung und dem an unsere. Kinder ertheilten Unterricht jährlich und zwar vom 1. Juni dieses Jahres angefangen den Lohn mit 100 fr. Sage einhundert Gulden östr. Währung, füng Klftr. Brennholz im Geldwerthe 16 fr., freie Unterkunft in unserem besagten Schulgebäude, dann den dabei befindlichen Gartengrund zur seiner freien Benützung im Geldwerte von 15 Jr. und wöchentlich einen Mann zum Auskehren der Schulzimmer, Einheizen des Ofens und Bedienung der Schulkinder mit dem Trinkwasser prompt und pünktlich leisten und geben wollen und sollen.

2. Ich Gemeindelehrer Martin Kostelac gehe in die vorerklärten Bedingnisse der Gemeinde Švica und Ponore vollkommen ein, mache mich hiermit anheischig ihre Kinder in dem notwendigen Schulunterrichte zu instruieren und sittlich zu erziehen.

3. Auf den Fall wenn mich in meinem Fortgange ein besseres und günstigeres Loos treffen sollte, so behalte ich mir vor die Aufhörung in Ertheilung dieses Unterrichtes an ihre Schulkinder drei Monate in Voraus aufzukündigen, was auch die Gemeinde zu beobachten haben wollen, falls sie mit mir unzufrieden sein sollten.

4. Was die Erfolgung des mir zu leistenden Lohnes betrifft, so sollen die besagten Gemeinden gehalters werden, mir diesen nach Ausgang jeden Monats pünktlich zu geben, und gegen Bestätigung zu erfolgen.
Urkunde dessen unsere beiderseitigen Namensfertigungen in Gegenwart der löbI. Compagnie Session.

Otočac, am 28. Juni 1865.

Ivan Dujmović, v. r. Ortsvorsteher
Ivica Ladišić, v. r.
Martin Kostelac, v. r.
Gemeidelehrer

Milan Grozdanić, Simo Grozdanić, Milivoj Aleksić, Ortsvorsteher. Namen fertiger der Schreibensunkündingen Daniel Bogunović, v. r. Feldwebel

Titus Oršanić, v. r.
Feldwebel
Corporal Danijel Bogunović, v. r. 
Hopper, v. r. Oberleutenant
Paić, v. r. Hauptmann
Coram - Sessione:
Ortsvorsteher
Pantelia Batinić, 
Ivica Božičević
Lukas Banić, Führer

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.






- 7 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #7 : Studeni 09, 2008, 17:59:58 »

___________________________________________________
Ugovor

koji je sklopljen između svršenog seoskog učitelja Martina Kostelca s jedne strane i načelnika i sela Švica i Ponori s druge strane, kako slijedi.

1. Mi načelnik gore navedenih sela primamo dotičnog Martina Kostelca za učitelja za izvođenje potrebite nastave sve naše djece koja je upisana u seosku školu u Švici, koji će naše učenike pravo i moralno podučavati i instruirati, za što ćemo ga točno i na vrijeme plaćati za njegov trud i to s početkom od 1. lipnja ove godine s plaćom od 100 forinti, što odgovara stotini guldena austrijskog novca, 5 metara drva u vrijednosti od 16 forinti, slobodan stan u našoj školi kao i slobodno korištenje školskog vrta u vrijednosti od 15 forinti i tjedno jednog čovjeka za čišćenje učionice, loženje peći i posluživanje učenika pitkom vodom.

Nro 5907/4834 Gegenwiitiger Vertrag von Seite des Regiments hiemit bestatiget.
Otočac, am 4. Juli 1865

Prodanov, v. r. Oberst
In Dienstsabsin des Herrn Referenten:
Radošević, v. r. Hauptmann


2. Ja seoski učitelj Martin Kostelac slažem se u potpunosti s prethodno navedenim uvjetima sela Švica i Ponore, ovim se obvezujem da ću njihovu djecu s potrebitom školskom nastavom instruirati i ćudoredno odgajati.

3. U slučaju da odem zbog boljeg posla, obvezujem se najaviti prestanak držanja ove nastave djeci 3 mjeseca unaprijed, čega se i sela trebaju držati u slučaju da sa mnom nisu zadovoljni.

4. Što se tiče plaće koju trebam dobivati, navedena zajednica na kraju mjeseca treba platiti što se potvrđuje. Od nas obadvojih potpisana listina u nazočnosti predstavnika satnije.

U Otočcu, 28. lipnja 1865.

Ivan Dujmović, v. r. načelnik
Ivica Ladišić, v. r
Martin Kostelac, v. r.
seoski učitelj


Milan Grozdanić, Simo Grozdanić, Milivoj Aleksić, načelnik. Potpisnik za nepismene Danijel Bogunović, v. r. narednik

Tito Oršanić, v. r. kaplar
Narednik
Danijel Bogunović, v. r.
Hopper, v. r. natporučnik
Pajić, v. r. kapetan 
Coram - Sessione:
načelnik
Pantelija Batinić,
Ivica Božičević
Luka Banić, narednik

Br. 5907/4834 Predmetni ugovor od strane pukovnije ovim se potvrđuje.

Otočac, 4. lipnja 1865.

Prodanov, v r. pukovnik 
U službenom prisustvu gospodina referenta:
Radošević, v. r. kapetan 

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.







- 8 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #8 : Studeni 09, 2008, 18:06:25 »


Klikni na fotografiju da se poveća

 
Urudžbeni zapisnik Pučke škole u Švici 1873.-1876.
Hrvatski školski muzej A75


ŠKOLSKI VRT

Kada je ovdje osnovana škola, ne bijaše još u to vrijeme provedena uredba školskih vrtova, akoprern je znano da se je i za vrijeme Krajine nastojalo o tom da se uz škole ustroje i školski vrtovi.

Ne može se stalno reći da je uza staru školsku zgradu opstojao školski vrt ili barem nije služio za školske svrhe. Po gornjem ugovoru vidi se da je učitelj dobio i komadić zemljišta uza školu za svoju vlastitu porabu.

Pripovijeda se da je učitelj Marko Barković na tom zemljištu gojio i mlade voćke. Sigurno se može ustvrditi da je on posadio na tom zemljištu deset šljiva koje su tekom vremena već toliko bile ostarile da su posječene. Na istom zemljištu (kao mojem vlasništvu) zasadio sam mladi voćnjak god. 1900. Ostalo zemljište uz staru zgradu, pošto je bilo gričevito, nije bilo podesno za školski vrt, a i dotični učitelj mogao je slabo uporabiti i u svoju korist.

Kupnjom školske zgrade prešlo je to sve zemljište u vlast spomenutog kupca. Prema tome može se ustvrditi da uza staru školsku zgradu nije ni opstojao u pravom smislu i po svojoj svrhi ikakav školski vrt.

I kod gradnje sadašnje školske zgrade nije se odmah pazilo hoće li biti uza školu i zemljišta koli za školski vrt, toli i za vrt za učitelja. Pošto je škola napravljena na krševitom zemljištu, a i oko nje se takvo nalazilo, ne bijaše isto sposobno ni u jednu ni drugu svrhu. Da se je tada o tom nastojalo, bilo bi se podesnije zemljište nabavilo i za školski vrt i za učitelja. Bilo bi svakako plodnije, nego li je današnje.

U vrijeme kada je nova zgrada dovršena, provađala se je i inštitucija školskog vrta većom ozbiljnošću. Oblasti su nastojale da uza svaku školu bude i vrt. Ovdje bijaše takav teško osnovati, jer kud se se okrenuo, svuda si spazio kamen.

Na zapadnoj strani škole - današnji školski vrt - bilo je u to vrijeme valjda i nešto ravnice koju je učitelj uporabio za uzgoj najnužnijeg povrća. Tu je početak školskog vrta, jer škola javlja višoj oblasti 2. svibnja 1876. da je uz školu (na tom mjestu) prigradila komad zemljišta u duljini 80, a širini 30 m.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.







- 9 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #9 : Studeni 09, 2008, 18:14:01 »


Ograđivanje zemljišta toga da je stajalo 4 forinte; ograda bijaše od grana i kolaca. Ujedno je tu zasadila i 47 raznih divljih voćaka. Iste godine zasađeno je tu i šest šljiva, koje i danas stoje. Njihov nepravilni razmak dokazuje da su se sadile ondje gdjeje bilo nešto boljeg zemljišta izmeđ kamenja, bar toliko da seje mogla iskopati - ako i ne preduboka - jama za šljivu. Istodobno su zasađene ispod škole tri lipe i jedna kruška.

Klikni na fotografiju da se poveća


Položaj današnje školske zgrade i
školskoga zemljišta (Crtež: I Šarinić)

Naredbama viših oblasti nastojalo se je o pravom osnutku i uređenju školskog vrta uza školu. Tako već 7. svibnja 1878. dolazi ovamo pvjerenstvo da odredi zemljište za vrt. Bit će da se taj put nije moglo odlučiti gdje će biti vrt, jer škola izvješćuje višu oblast 25. listopada 1880. da nema nikakva vrta.

Poslije opet moli škola kraljevsku kotarsku oblast da temeljem naredbe kraljevske zemaljske vlade od 26.3.1878. naloži općinskom poglavarstvu neka nabavi za školu vrt, koji bi se ipak ovdje mogao urediti. Na tu zamolbu dolazi opet povjerenstvo 12. ožujka 1881.

U tom povjerenstvu uz kraljevskog kotarskog predstojnika bili su prisutni i općinski zastupnici, kojima ne bijaše po volji da se kamenito tlo pretvori u školski vrt, jer bi to za općinu bio veliki trošak. Što je uslijed toga nastalo, ne zna se. Godine 1884. iskrči općina samo neznatan dio i daljnjim radom prestane. Na iskrčenom zemljištu osnuje učitelj sjemenište. Ni to ne bijaše školski vrt, jer škola izvješćuje kraljevske kotarske oblasti 18. veljače 1885. da vrta nema i neka se općini naloži da zemljište dalje iskrči. Povjerenstvo je i opet izlazilo, ali općina nije nastavila posao.


Položaj školskoga zemljišta iza rimokatoličke crkve
(staro groblje) (Crtež: I. Šarinić)

Na kasnije zamolbe škole od 9. srpnja, 17. studenoga 1885., te veljače i 22. ožujka 1886. iskrčeno je isto zemljište troškom općine od 200 forinti u veličini od 5 ara. Uslijed toga krčenja ležalo je iskopano kamenje po ostalom dijelu zemljišta, što je samom vrtu podavalo neugodnu sliku. To su opazili prigodom svojih posjeta ove škole odličniji upravnici, te je uslijed njihova nalaza i naloga nastavljeno krčenje vrta. Otpočelo se je radom 25. studenoga 1892. I poslije toga rada ostalo je dosta kamena koji se nije mogao uporabiti za zidnu ogradu, a i danas leži u rpama na sjevernoj strani vrta.

Od sada može se reći da škola ima školski vrt, od koga srednji dio pripada učitelju kao kućni vrt. Od uređenja vrta počam njegovale su se samo razne voćke koje su prvih godina lijepo uspijevale. Vremenom je tlo iscrpljeno, pa i uz veliko gnojenje nije tolikog uspjeha jer je množina kamena koji se nalazi odmah i ispod 30 cm dubine. Najslabije uspijevaju kruške. Voćke iz vrta dijele se ovdašnjem puku, ali tako da je najprije dobio voćku svaki učenik koji svršava ovu školu, a od ostatka se dijeli narodu. Koliko će tko dobiti ravna se po stanju vrta.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.






- 10 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #10 : Studeni 09, 2008, 18:23:41 »


Klikni na fotografiju da se poveća


"U debelu hladu", motiv iz Švice
(Snimljeno 60-ih. g. 20. st.)

Mali prostor vrta prisilio je školu te je osnovala i drugi vrt na nekadanjem rimokatoličkom groblju na sjevernoj strani crkve uz cestu vodeću u Kompolje.

Godine 1889. ogradila je općina to zemljište u duljini od 30, a široko 15 m. Pošto je isti vrt udaljen od škole, nije se moglo drugo voće uzgajati radi krađe, nego dudovi koji su odatle uporabljivani za nasade uz glavnu cestu.

To uzgajanje dudova (murava) prozvan je murvinjak. Kada sam primio ovu školu, nije već tu bilo ni jednog stabla, a i ogradu zemljišta opaki svijet je raznio. Općina ga ne htjede više ograđivati i od tad se više ne upotrebljava za školski vrt.

Pošto sam opazio da škola ne posjeduje nikakva voćnjaka koji bi služio u učiteljevu korist, a i jer je u oskudici za koju odraslu plemenitu voćku, zasadio sam oko školskog vrta, kao i po sredini, u redove razne vrste plemenitih voćaka.

U ovo je vrijeme (od osnutka škole) na istočnoj njezinoj strani ležalo zemljište pusto i neobrađeno. Seosko blago tada je paslo, a uslijed toga bijaše nečistoća uz školu. Tu su stajale i gombalačke sprave, stare i neuporabive. Na toj je strani dakle bila golijet bez ijednog stabla, što je davalo školi ružan izgled.

S jeseni 1899. g. ogradio sam to zemljište i zasadio raznih voćaka. Tu je temelj voćnjaka za porabu ravnajućeg učitelja. Sljedeće godine dala je općina isto zemljište bolje ograditi. Gdje je što zasađeno, vidi se na nacrtu.
Komad zemljišta u dužini škole uz cestu uporabljen je od 1900. god. za uzgoj cvijeća i uresnog grmlja.

S proljeća 1903. zasađeno je tu deset komada borića, dočim 3 lipe i kruška stoje tu još od 1876. god. Dne 10. februara 1926. dao sam posjeći dvije pokrajnje lipe jer su pravile sjenu u školskim sobama i uopće kvarile izgled same zgrade.

Autor: Ican – Ilija Šarinić
Autor: Milan Kranjčević

Otočac, 2003., 63. -73.

* * * * *

Možda Hrvatska nema ali Lika ima svoga Frasa i Bacha: Milana Kranjčevića

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.






- 11 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!