CRO-eu.com
Kolovoz 23, 2019, 23:59:20 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Mlinice i njihovi vlasnici  (Posjeta: 7182 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Listopad 28, 2008, 20:47:15 »


TECI GACKO !

Veliko značenje oduvijek ima Švica radi svojih mlinica, pila i stupa. U današnje vrijeme ta znamenitost pomalo iščezava i bojim se da će s vremenom sasma nestati. U bližnjoj i daljnjoj okolici već su sagrađeni, a ijoš će se graditi te naprave, kojima će umjesto vodene snage davati potrebitu silu razni strojevi s različitim pogonima.

I dok je prije narod iz najudaljenijih mjesta dolazio u Švicu radi meljave žita, piljenja dasaka, valjanja sukana i pranja biljaca, danas dolazi sve manje.

Danas već može i u svom selu samljeti žito i ispiliti trupac, a za koju godinu ne će trebati ovamo dolaziti ni radi vunene robe, jer i ta domaća industrija u narodu sve se više gubi.

Sama pako ogromna vodena snaga na vodopadu jednom će dati prilike nekom poduzeću koje će tu prirodnu silu iscrpiti utoliko za opću narodnu korist, da će više koristiti i vrijediti nego sve današnje zgrade na vodopadu sa svojim primitivnim uređajem, a uzaludnim trošenjem tolike snage.

Pokušaj za takvo iscrpljenje snage s vodopada učinjen je po stranom i tuđinskom poduzeću godine 1908. do 1914. raznim velikim predradnjama. Svjetski rat je to oživotvorenje spriječio.

Sav taj rad opisao sam u 'Narodnim Novinama' od 19. lipnja 1918. pod naslovom: 'Prvotne predradnje za električnu centralu na Gacki'. Što nije uspjelo tadanjem tuđinskom poduzeću, želim od srca da to konačnom cilju privede današnja naša država.

S ovih razloga nestat će tih zgrada na vodopadu, na 'švičkoj skeli', gdje je - za dobrih godina uz neprestan rad i danju i noću, čegrtanje mlina, siktanje pila, lupanje batova u stupama - šum rušeće vode davao veseo život cijelom mjestu.

Gledajuć u duhu unaprijed te današnje zgrade zapuštene i porušene, oživljavam ih ponovno životom ugodnoga sjećanja historijskim podacima.

Najprve mlinice i uopće zgrade, koje su podizane u Švici na vodopadu, bit će one naših slavnih Frankopana. Današnje pako većim su dijelom pravljene snagom udruženih seljana iz pojedinih sela i zaselaka. Oni su osjetili potrebu da imadu svoj mlin, pa su ga zajednički napravili, a takvih zajedničkih mlinica ima i po cijeloj Gackoj i Lici. Danas već manje, jer takvoj mlinici postao je vremenom pojedinac vlasnikom ili kupom, otkupom od drugih, a možda i nasljedstvom. Tako si zamišljam početak tih gradnja na vodopadu.

Svi ti sudionici u gradnji imali su besplatno pravo meljave, a to se još i danas proteže i na njihovo potomstvo. Dakako da oni danas imadu samo stanoviti dio ili postotak uživanja dotične mlinice, a veći dio ima onaj koji je zbilja danas vlasnik. Ovaj vlasnik nazivlje sve one druge suvlasnike imenom 'ortak'.

Kada su pojedine mlinice i druge zgrade na vodopadu sagrađene teško je ustanoviti. Na dvjema sam našao u kamenu urezanu godinu 1800. Valjda su mnoge i prije opstojale, a druge su u novije doba i poslije tih godina sagrađene i proširene. Svakako su u početku bili mlinovi manji i još primitivnije uređeni nego danas.


* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.

1. od 7
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Listopad 28, 2008, 21:02:59 »


Za upravljanja vojne Krajine brinule su se vlasti i za uspostavu dobrih mlinica, jer Waniček u svom djelu, govoreći o narodnom gospodarstvu, spominje ovo:

Zum Vermahlen der Frucht bediente man sich der zeitraubenden Löffelmühlen, deren Reine die Grösse einer Handfakmühle hatten. Daher trug Major Burić auf Errichtung von Wassermühlen an.18


Ponor Bezdanka
(iz fotomonografije "Otočac-Švica" M. Kropeka iz 1886. g.)

Tako maleno mlinsko kamenje možda i nije bilo u Švici, jer je voda velika i jaka za okretanje i većih mlinova, pa se to odnosi na druge mlinove na manjim potocima u Lici. Sigurno se ni tadanji švički mlinovi ni pile nisu od spomenutih mnogo razlikovali, jer Bach kaže da je vojna uprava nastojala i u Švici podizati bolje mlinove i pile. On veli:

Am 25. Juni 1783. hat das Generalkomanda dem resignierten Korporalen Mihat Perpić und Grenzer Tome Krainčević 300 Gulden zur Errichtung zweier Beutelmühlen zu Švica erfolgen lassen.
Im Janner 1784. hat das Ürar 500 Männer nach Švica zur Erzeugung von 4.000 Sägeklötzen zur Sägeklötzen zur dortigen Sägemühle zuführen lassen.
19

Današnje mlinice i druge zgrade poredane su na vodopadu u dva dijela, desni i lijevi pa spominjući njihov postanak pokazivanju starijih i vjerodostojnih ljudi navađam ih po poredaju.

1.   Na desnom dijelu vodopada prva je mlinica i pila Vuksanova. Ovu zgradu podigao je neki pop Jovo Vuksan. U njoj je 5 mlinova i pila. Današnji vlasnici su: Luka Vuksan, kbroj 33 i sin mu Petar, kbroj 164.

2.   Do ove je desno mlinica Grozdanićeva s 5 mlinova, stupom i košem za pranje biljaca. Nekada su je sagradili Ćurčići iz Škara, od kojih je kupio Stevan Grozdanić, kbroj 8 iz Ponora. Današnji su vlasnici: udova Kata, Petar i Milivoj Grozdanić.


__________________________________________________________________
18 Za meljavu žita koristilo se spore mlinove na žlice čiji kamen je imao veličinu ručnog žrvnja. Zbog toga je major Burić naredio gradnju vodenih mlinica.

19 25. lipnja 1783. dalo je glavno zapovjedništvo nezainteresiranom kaplaru Mihatu Prpiću i graničaru Tomi Kranjčeviću 300 guldena za gradnju dvije mlinice za fino brašno u Švici. U siječnju 1784. dala je uprava 500 muškaraca u Švicu da naprave 4.000 podvoza za tamošnju pilanu.


* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.

2. od 7
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Listopad 28, 2008, 21:13:58 »



Reljef mlinice (vjerojatno Prpićeve) s ploče iz 1802.,
na reljefu se vide dva okomito postavljena podlijevna
mlinska kola (Foto: M. Kranjčević, 2002. g.) 

3.   Prva mlinica ispod ove jest Rogićeva. Sagradili su ju Skendžići, Aleksići i Jandre Kranjčević iz Kompolja. Kupom je prešla u ruke Rogića, u kojoj danas imaju dio Martin, Ivan i Petar Rogić, kbroj 24. u ovoj su 4 mlinska kamena.

4.   Iza ove slijedi današnja mlinica Vuje Aleksića, kbroj 42 s 5 mlinova, košem i stupom. Gradili su ju Aleksići i Grozdanići.

5.   Današnju Murgićevu mlinicu sa 6 mlinskih kamenova i pilom sagradili su Grozdanići, pa ju je na dražbi kupio Josip st. Murgić iz Otočca. Godine 1930. kupio ju je Milan Marijan iz Poduma za 231 hiljadu dinara.

6.   Ispod dosada spomenutih mlinica dolazi sva voda i jedan dio sa srednjeg vodopada u Stojanovićevu mlinicu. U istoj je 6 mlinova, pila, dvije stupe i 2 koša. Prvi su joj temelj načinili Stojanovići iz Škara. Danas su suvlasnici: Dane, Mićo, Rade i Stevo Stojanović iz Švice, kbroj 16.

7.   Pod ovom je mlinica s 5 kamena, pilom, stupom i košem Gjure Aleksića (Radića), kbroj 127. Ovo je sagradio pop Vuksan. Zbog duga je dražbovana i kupio ju trgovac iz Otočca Mihajlo Dimović, od kogajuje opet na dražbi kupio Rade (Radić) Aleksić, kbroj 127 iz Gorića.

8.   Banjaninovu mlinicu pravili su Banjani iz Ponora (Švički Komići). Poslije joj je bio vlasnik lugar Tode Banjanin, a danas je udova Jeka iza pokojnog mu unuka Mile. U zgradije 5 mlinskih kamenova.

9.   Pod ovom mlinicom je Grozdanićeva, kbroj 57, koju su pravili Skendžići, Grozdanići i Aleksići. Ima 5 mlinova.

10.   Najdonja mlinica s ove strane s 5 mlinovajest vlasništvo onih Grozdanića što imadu i prvu mlinicu na ovoj strani vodopada. Bila je to nekada od zadruge Barković iz gornje Švice, pa ju je od njih kupio Stevan Grozdanić.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.

3. od 7
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #3 : Listopad 28, 2008, 21:24:39 »



Mlinice na švičkoj skeli, razglednica
između dva svjetska rata

Pod ovom vidi se još i danas temeljno ziđe nečije mlinice. Ovdje spomenute daljnje tri mlinice dolaze skoro redovito pod vodu, pa kad vlada južno vrijeme, znade koji put i njihov krov plivati jezerom. Po inžinirskom računu leže spomenute mlinice u nadmorskoj visini redomice:

1) 445,65 m; 2) 446,55 m; 3) 445,00 m; 4) 443,10 m; 5) 440,67 m; 6) 437,60 m; 7) 434,90 m; 8.) 431,90 m; 9) 429,80 m; 10) 424,60 m.

S lijeve strane vodopada su:

1.   Prva do mosta je Prpićeva mlinica s 8 kamenova. Vlasnici su joj danas Prpići, kbroj 24, 27, 69, 70, 71, 83, a sagradili su je na tom mjestu njihovi pređi. Pred ovom zgradom je jedna manja kroz koju teče jedan dio vode i bila je u njoj nekada stupa. Danas služi za štalu, a i u davno doba jedan joj je dio bio sagrađen u istu svrhu, jer i danas je u zidu hrastova greda i na njoj urezano: 'U ovo leto iest bila voda izasla i odnese ovu stalu mieseca jennara i nachini se u septembru isto leto.' Ovaj natpis ne spominje godinu, ali je to svakako uspomena na onu poplavu o kojoj govori ploča na Prpićevoj kući kod zidanoga mosta. U ovoj je kući bila također mlinica s dva mlina (Beutelmühle) na vanjska kola podlijevnjake, što se i na ploči uklesano opaža.

2.   Za ovom je mlinica današnjeg vlasnika Petra Grčevića, koji ju je otkupio od više Grčevića koji su u njoj bili suvlasnici. Pravili su je jednoć Grčevići iz Kompolja. U njoj je 6 mlinskih kamenova i pila. Do nje je prema vodopadu stupa i koš. Pred 20 godina smijeralo se je ovu mlinicu otkupiti da se napravi električna centrala. Kako kod nas manjka poduzetnih ljudi, to je i sama stvar naskoro i utrnula.

3.   Poslije ove slijedi mlinica današnjih vlasnika Nikole Kranjčevića, kbroj 75 iz Švice i Luke, kbroj 207 iz Kompolja. Uz nju su i dvije stupe i pila te koš. U zgradi je 6 mlinskih kamenova. Sagradili su ju Kranjčevići iz Kompolja.

4.   Između ovih dviju potonjih prema sredini vodopada sagradio je pred kojih 40 godina Joso Jerković (Jelkin) mlinicu, gdje je bila nekadašnja Nikšićeva, kbroj 25 iz Švice, a suvlasnici su bili i spomenuti Kranjčevići, od kojih je taj Primorac kupio razvalinu. Danas su vlasnikom te mlinice, odnosno dviju (jedna ispod druge) kći njegova Anica (udova) udata Barković, Ivan Kostelac, njezin očuh i Kranjčević, kbroj 206 iz Kompolja. Gornja zgrada ima 4 kamena, a doljnja 4. Donje je pila, a vlasnici su joj Kranjčevići, kbroj 134, 206, 207 iz Kompolja.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.

4. od 7
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #4 : Listopad 28, 2008, 21:42:21 »



Daljnje Švicko jezero za niskih voda
(Snimljeno 5O-ih godina 20. st.)

5.   Pod istim krovom dvije su pile Prpićeve. Donji dio te zgrade je vlasništvo Prpić, kbroj 24, i ta je pila preudešena 1917. u 2 mlina. Gornji dio suvlasnici su Prpići, kbroj 34, 69, 70,27,33. Ovo je ona zgrada o kojoj veli Bach daje bila 'Beutelmühle'.

6.   Tik do ove zgrade na zapadnoj strani je opet Prpićeva mlinica s 4 mlina. Vlasnici su Franjo Prpić, kbroj 34, te kbroj 69, 70.

7.   Iza ove prema vodopadu podigao je trgovac i posjednik Franjo Prpić
8.   dvije pilane na moderniji način nego što su ostale pile u Švici. Uz te pilane
9.    su mui dvije mlinice: doljnja s 3 mlina i gornja s 3. U ovoj gornjoj je udesio i jedanmlin za stupanje ječma, koji to vrlo fino izrađuje. Do tada je bio mlin 'stupanac' samo u Murgićevoj mlinici, ali je nemarnošću gospodara zapušten. Ove pile tjeraju vanjska kolesa nadljevnjaci u svakoj su pilani po 2 jarma, a u svakom tri pile. Mala količina vode prouzrokuje ovim uređenjem snagu do 16 konjskih sila, a daska se odreže za 7 minuta, dočim za tjeranje običnih pila uz veći kvantum vode snagaje od 6-8 KS, a daska se odreže jedva i na 7-10 minuta. Takva uzaludna trošnja snage je i kod svih današnjih mlinova, jer se računa na svaki žljeb vode (mlin) utrošnja 4-5 KS.

Spomenute ovdje zgrade 7, 8, 9 sagradio je godina: 1896., 1900. i 1913.

10.   Ispod zgrade pod brojem 5) danas je ruševina mlinice u kojoj je bilo 6 mlinova, koja je vlasništvo Kranjčević, kbroja 32, 79,80; Banić iz Kompolja i jedan dio Mane Mileusnića, kbroj 76 iz Dubrave, općine Brlog, koji je to kupio od Banića. Zgradu su pravili Banići i Kranjčevići. Ovi posljednji su kašnje ostali stalno naseljeni u Švici.


* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.

5. od 7
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #5 : Listopad 28, 2008, 21:51:45 »


11.   Pod ovom je današnja mlinica Jose Pavelića. Danas je u toj zgradi 11 mlinova i imade najveći pad vode. Na ovom istom mjestu bila je nekada vrlo lijepa i solidno građena zgrada od samoga tesanoga kamena. Bili su u njoj mlini na velika vanjska kola nadljevnjaka. Bio je tu mlin za stupanje ječma kao i za priređivanje finog brašna (Beutelmühle). Uz mlin bile su i dvije zgrade gdje je bila strojarnica kože. Sve je bio podigao neki bogati trgovac Peratović iz Otočca. Od ovoga je to kupio trgovac iz Otočca Vuk Šegavčić i nekoliko godina uzdržavao. Zbog duga došla je mlinica na dražbu, te ju tom zgodom kupi otočki trgovac Gajo Murgić za 600 forinti. Pošto je zgrada s ostalim zgradama bila u ruševnom stanju, dade isti sav zidani materijal prevesti u Otočac i od istoga sagraditi današnju dvokatnicu u Otočcu. Opustjelo mjesto na vodopadu kupi od njega za 400 forinti seljak iz Glavaca Jandre Pavelić (Buban) i sagradi na tom mjestu sadašnju mlinicu i pilu. Kašnjeje pilu napustio. Lijepu ovu nekadanju zgradu vidjeti je i danas na slici u 'Dom i svijetu' od god. 1892., gdje je i kratak opis vodopada. Slične opise i slike svodopada naći je i u drugim beletrističkim listovima kao i po kalendarima, što je sve tečajem godina objelodanjivano.

12.   Pod ovom mlinicom na najstarijem dijelu vodopada danas stoji ruševina, gdje su bile dvije stupe, a možda i mlini. Sagradili su je Kranjčevići i Banići.

I ove posljednje mlinice na ovoj strani vodopada također dolaze godimice pod vodu. Time se zgrade oštećuju pa ako se redovito ne popravljaju, postanu prave ruševine kao gore spomenute.

Pad vode, odnosno nadmorska visina ovdje navedenih je ova: 1) 444,60 m; 2) 445,53 m; 3) 441,12 m; 4) 441,63 m; 5) 439,69 m; 6) 439,24 m; 7) 437,77 m; 8.) i 9) 434,70 m; 10) 436,50 m; 11) 434,30 m; 12) 430,13 m.


Pilana u Švici (Foto: M. Pavić, 1939.)

Ovaj veliki broj mlinskih kamenova samlio je tečajem vjekova silnu množinu žita narodu iz bliže i daljnje okolice, jer za velike suše dolaze ovamo i Ličani mljeti.


Mlinski kamen, tužni ostatak jedne od
švičkih mlinica (Foto: M. Kranjčević, 2000. gl 

Dok je u narodu vladala više narodna nošnja, valjale su stupe tisuće lakata sukna, a koševi oprali mnoge biljce i šarenice. Što tek da rečem za tolike pile koje su već ispilile milijune dasaka, koje su se odavle odvažale većinom u Senj, a odatle u daleki svijet. Zato i spominje Sladović u svojoj 'Povesti' ovo:

Gadska ima mnogo pila za trenice, koje u vanjsku trgovinu za Maltu, Bonu u Afriki, sada za Krim itr. ulaze.

Promet je dakle u Švici bio velik. Živilo se je tada obilno i raskošno, a osobito su uživali mlinari i pilari, jer uz lak posao bila je obilna zaslužba. Tko je imao u posjedu mlinicu ili pilu, čuvao ju je vjerno i prelazilaje iz nasljednika u nasljedstvo. To vidimo i kod današnjih, da potomci čvrsto drže i čuvaju tu slavno stečenu djedovinu. Lijep nam primjer za to navađa Franz Bach u djelu 'Otočaner Regiments-Geschichte' ovako:

General-Komanda in Karlstadt am 25. November 1776. bedeutet, dass die Sägemühlen Besitzer Mihat Perpić in Švica und Stipe Kollaković zu Sinac, weil sie ihre Sägemühlen an das Urar nicht verkaufen wollwn, sondern dafiir iibertriebene Summe fordern, solche sich behalten konnen, aber dafiir eine Steuer an das Ürar mit 25 bis 50 Gulden entrichten miissen, weil sie selbst angaben, davon einen reinen Nutzen von 700 bis 800 Gulden jährlich zu haben.20

_______________________________________________________________
20 Vrhovno zapovjedništvo daje do znanja, Karlovac 25. studenoga 1776., da vlasnici pilana Mihat Prpić u Švici i Stipe Kolaković u Sincu ne žele prodati upravi svoje pilane, već za njih traže pretjerane iznose novaca, pa stoga mogu iste i zadržati, ali za to moraju platiti upravi porez od 25 do 50 guldena jer su sami izjavili da od pilana imaju zaradu od 700 do 800 guldena godišnje.


* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.

6. od 7
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #6 : Listopad 28, 2008, 22:02:57 »


Za ono doba vidi se iz ovoga da su svi posjednici pila plaćali dosta veliki porez. Kako se je i inače plaćalo, kaže nam Vaniček: Godine 1807. plaćala se je od mlina 6 forinti; od pile i stupe (Walkmühle) 4 forinta 30 krajcara. Od rala livade i oranice 1. razreda 20 krajcara; II. raz. 16; III. 12., a od voćnjaka 30 krajcara.

Slično o tim porezima kaže i Leopold Martin Krainz u knjizi: "Die k. und k. Militärgrenze und deren Grundgesetz", Wien 1866.:

Od mlinice, stupe i pile plaćala se 6 for. 30 kr; one mlinice koje rade samo neko vrijeme u godini plaćahu samo 2/3 od te svote.

Ispod najdoljnjih mlinica prostiru se u 'donjem jezeru' livade, koje su svake godine od jeseni do proljeća vodom poplavljene. Kada jezero presuši, raste po njima vrlo bujna trava koja se obično jednom kosi, a rijetko kada bude i otave. Pred više godina kosilo se je i dno jezera, koje pripada zemljišnoj zajednici, dočim su livade okolo jezera pa sve do podnožja Bila privatno vlasništvo. Livade po ovom jezeru davaju jedino ovdješnjem narodu potrebitu krmu za blago. Cijela površina od vodopada do podnožja Bila ima 172 rala 966 hvati.

Zanimljivo je što su današnji posjednici tih livada većinom ljudi iz Gorića i Ponora, a ima ih dapače iz Škara, Doljana. Najmanje je posjednika iz Švice, a i ovi su većim dijelom do tog posjeda došli kupnjom, dočim ih je neznatan broj koji su naslijedili od svojih djedova.

Ovaj pojav tumači se time što su se Švičani nekada opirali primanju tih livada koje im je vojna Krajina badava dijelila, jer bi tad davali veće rabote (javne radnje).

Priča se da su neke ljude i batinama prisiljavali na primitak livade. Kada dakle ljudi iz Švice nisu htjeli primiti tih livada, vojna je uprava podijelila iste ljudima gore spomenutih sela. Ima jedan slučaj gdje je unuk kupio za veliku svotu novca onu istu livadu koja je badava nuđena njegovu djedu, a on je nije htio primiti.

Druge njive, oranice i livade nalaze se oko 'gornjeg jezera', za koje se može ustvrditi da su plodne, a naročito zemljišta zvana 'Lug' i 'Revlje'. Lug je prozvan valjda zato što je oko gornjeg jezera rasla hrastova šuma (hrast lužnjak), pa se i danas vide ostanci hrastovih stabala. Revlje je dobilo ime po nekoj vrsti trave koja je tada bujno rasla, a tako gusta daje pravila velike busove, koji se teškom mukom iskopavaju, a tako su veliki da se može na njima kao na stocu sjediti.

Ostale njive nalaze se na polju 'Bukovljani', koje je nekada obilno rađalo, a danas slabije. Sjenokoše su također i u Lipovlju, u komje osobito dobra trava u 'Rastovki'.

Sve druge oranice što se vide po Švici, Gorićima i Ponorima, nastale su krčenjem šuma, kao i najnovije na Lumbardeniku.

Mnogo je truda uloženo za to priređivanje, a od svega mala je i neznatna korist osobito u sušnim godinama. Sva ta nabrojena zemljišta nisu nikada davala dostatnu hranu ovomu narodu, te je uvijek tražio zarade u drugim krajevima, pa i u Americi.

Narod se pomnožava, a nikad ne raseljuje, osim nekolicine iz Ponora, pa se čovjek mora čuditi kako će to potomstvo u buduće uopće moći ovdje živiti.


Bogatstvo vode (Snimljeno 1960. g.)

Autor: Ican – Ilija Šarinić
Autor: Milan  Kranjčević

Otočac, 2003., 30. -37.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.

7. od 7
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!