CRO-eu.com
Lipanj 04, 2020, 10:14:32 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: 4. Modruska kumpanija  (Posjeta: 2542 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Listopad 26, 2008, 10:42:04 »


§ 61.

4. Modruška kumpanija

Ova kumpanija ima u svom okrugu 11 mjesta sa 405 kuća i 4.888 stanovnika, od kojih su 2.507 katolici, a 2.381 grkonesjedinjeni. Tu su i dvije župne crkve za katolike i jedna parohijska za grkonesjedinjene.

Od zemljišnog posjeda može se računati da ima oko 4.804 jutra oranica, 3.621 jutro livada, 248 jutara voćnjaka i povrtnjaka, 5 jutara vinograda, 3.927 jutara pašnjaka i 10.015 jutara šuma.

Mjesta

1. Modruš (lat. Merusium, u rimska vremena Tediastum), kapetanska postaja, selo sa 41 kućom i 399 katoličkih stanovnika, sa posve razrušenim gorskim gradom i katoličkom župnom crkvom (naslovna opatija) i kapelom. Leži u Kapelskom gorju.

Znamenitosti

Na visokom, strmom i osamljenom brdu, s kojega puca vidik na područje Oštarija, Plaškog, Careva Polja i Ogulina, nalaze se ruševine prastaroga dvorca Modruša, a dolje, na podnožju brda, vide se tragovi nekadašnjega gradića. Prema istoku je dvorac imao četverougaonu kulu, a prema zapadu zemljane utvrde.

Gradić je bio smješten na podnožju brijega, tako da je bio povezan s dva zida povučena s lijeve i desne strane uz brdo; grad je također bio osiguran bedemima i kulama. Gorski su dvorac ustanovili Grci godine od postanka svijeta 3638. (odnosno 415. god. prije Krista); nekima od njih dojadio je 16-godišnji peloponeški rat pa su se povukli na ovo područje i tu s dopuštenjem tadašnjih stanovnika sagradili nove gradiće, a među ostalima i ovaj gradić i grad. Izgradnja Modruša mogla bi se osporiti Grcima samo u slučaju da je odmah tada grad bio i utvrđen. Naime, teško je prihvatiti da bi se tuđem narodu dopustila izgradnja opkopa. No, kako" Vitezović piše u svojoj Kronici, prvi je utvrdio Modruš god. 1235. Bela IV. i dao ga obnoviti; pa se prvo osnivanje mjesta opravdano može pripisati Grcima.

Razaranje grada Modruša po računu Vitezovićeve Kronike ide u god. 1493., po njemu su Ivan Frankopan i ban Bot već kod Brinja izgubili život.

Međutim, budući da je prema povlastici (privilegiumu) ban Bot pavlinski samostan u brdu Kapeli oslobodio od svih davanja tridesetnine tek godine 1511., a Ivan Frankopan - prema ispravi iz 1498. - potvrdio mu dotadašnje darovnice, moglo bi se kao vjerojatnije prihvatiti da je ovaj grad razorio Jakub-puša iz Rumelije ili Gornje Bosne tek 17 ili 18 godina kasnije, tj. oko god. 1516., kada je na povratku.opustošio i samostan sv. Nikole.

Istina je da su Modruš bili napali i opljačkali Turci i 1493. Nakon što je dvorac bio razoren, u Modrušu se nije mogla držati kapetanija, nego je bio pripojen Ogulinskoj pukovniji, a kao posada tu je bio samo poručnik Vukovaj Kasanović i dva vojvode: Kuzma Marković i Toma Pogrmilović s nekoliko vojnika.

Kako se spominje u § 22, već je god. 1185. bila uspostavljena krbavsko-modruška biskupija. Prvi biskup zvao se Matej Marutha. Kada je Udbina 1460. pala pod tursko gospodstvo, biskup je pobjegao u Modruš, a 1493., kada su Turci ugrozili Modruš, otišao je odavde u Novi (za vrijeme biskupa Kristofora).

Ovdje su nadalje ruševine biskupskog dvora i stolne crkve sv. Marka, gdje su još vidljivi svodovi jedne rake. Postojalo je i kamenje s isklesanim grbovima, ali bez natpisa, a danas je samo jedan kod ulaza u župnu crkvu. Navodno je kod. stolne crkve bio bunar kamo je biskup, bježeći u Novi, dao baciti svoje blago i onda zasuti bunar.

Nedaleko od župne crkve još se nalazi bunar u dobrom stanju, koji je sagrađen u vrijeme kada je tu stajao još snažan Modruš. Nadalje se ovdje vide ruševine crkve sv. Katarine a iza grada također su ruševine jedne crkve.

Ispod modruškoga brijega opet su ostaci nekadašnje crkve sv. Mihovila, a iza crkve sv. Antuna nalaze se tragovi jednoga samostana. Nasuprot župnoj crkvi na uzvišici mogu se vidjeti ruševine, koja je pripadala templarima. *

* O P a s k a. Za obranu hodočasnika, koji su bili izloženi mnogom stradanju od Turaka, oko. god. 1120: bio je u Jeruzalemu ustanovljen templarski red (u tu je svrhu dozvan u svijest Salomonov hram -/lat. T e m p l u m, odakle novoj ustanovi ime, op. pr./); red je. bio potvrđen godine 1128. na sinodi u Troyesu (u Francuskoj, op. pr.). U Lici, osobito u Velebitu, gdje je nekad postojala rimska cesta, ima više tragova templarskih nastambi.

U srednjem vijeku Modruš je bio značajan kao glavno mjesto županije, koja je sačinjavala dio vojvodstva Maronia. Malo dalje odavde nalazi se Sv. Nikola, propali pavlinski samostan na Jozefmskoj cesti u Kapelskom gorju, koji je zatvoren 1786. Taj je samostan nekad bio vrlo velik, tako da je u njemu živjelo oko 80 redovnika. On je međutim u vrijeme kada je Modruš razoren također bio opustošen i oduzet.

God. 1708. pavlin Matevčić dobio je od tadašnjega karlovačkog generala kneza Emanuela von Portia dopuštenje da može od ruševina uz kapelu sv. Nikole ponovno sagraditi mali samostan za tri patra i nekoliko soba za primanje stranaca; i tako je samostan opet postojao do god. 1786.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.

1. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Listopad 26, 2008, 10:49:40 »


Zaklade koje je samostan uživao jesu:

1401. podario je Nikola Frankopan redovnicima imanje u Brinju posjed u Plaškom;

1450. Stjepan Frankopan potvrdio mlin u Potoku i tri vinograda;

1461. Mat. Grebčić, župnik u Gomirju, poklonio im imanje, a Stjepan Frankopan nekoliko zemljišta;

1463. kralj Matijaš podario im dva mlina u Švici; Ivan Frankopan selo Kosa kod Brinja, a Modruški kaptol Žudijevo Selo;

1464. Žigmund Frankopan darovao im imanje Tisović;

1465. Bartol Frankopan potvrdio sve darovnice, a 1474. dao im još jedno imanje;

1476. braća Frankopani potvrdili sve dotadašnje darovnice i dali još nekoliko darova;

1478. Ivan Frankopan dao im ponovno posjed kod Brinja, 1495. 3 imanja u Otočcu, a
1496. ponovno jedno veliko imanje;

1498. Ivan Frankopan potvrdio zavještano zemljište Kin * i darovao imanje Čermice (?)j a Juraj Domković* * dio svoga posjeda Škinje kod Brinja;
* U izvornoj ispravi N a U k i n a h, op. pr.
** U izvornoj ispravi Tomković, op. pr.

1499. kralj Vladislav potvrdio sve zaklade i ovlaštenja;

1511. ban Bot oslobodio samostan od svili davanja tridesetnine i dao im u Jezeranima, Švici i Otočcu livade.

Na.dalje, u blizini stare ceste prema Kapelskom gorju na glatkom kamenu čita se slijedeći natpis:

,,Arduae Viae vestigia, quibus anno.
MDCCLXXVIII. Maji.
Romanorum Imperator Josephus II
Patriae Pater primo venit." * * *

* * * "Tragovi naporna puta, kojima je godine / 1775. 3. svibnja / rimski car Josip II, / otac domovine, / prvi put došao. "

Na tom je mjesto car Josip II. pao s konja kad je ovuda jahao preko brda, ali je izmakao životnoj opasnosti i opasnoj povredi jer je Božji duh čuvar bdio nad njim, velikim prijateljem ljudi i ocem svoga naroda. Natpis na kamenu jedva se može pročitati jer se nije dovoljno brinulo o održavanju spomenika.

2. Donji Modruš, selo s 36 kuća i 395 katoličkih stanovnika.

3. Kunić, časnička straža, selo sa žitnim magazinom, s 45 kuća i 516 stanovnika, među kojima samo 6 katoličke vjere, a ostali su grkonesjedinjeni.

4. Munjeva, selo s 29 kuća i 275 katoličkih stanovnika.

5. Salopek - Selo, također katoličko selo s 31 kućom i 371 stanovnikom. Ovdje u Dražici nalazi se špilja, koja nije velika i uzak joj je prolaz.

6. Zagorje, selo s 42 kuće i 503 katolička stanovnika. Ovdje na izvoru rijeke Mrežnice nalazi se špilja, dugačka preko 200 koraka. Kada u selu Drežnici voda nabuja, ona izlazi kroz tu špilju.
Kod kuće Cetinjani jedno je mjesto gdje se čovjeku - ako nakon vlažnog kišnog vremena ovuda prođe - obuća prekrije zelenim prahom pa se pretpostavlja da bi ovdje moglo biti bakra ili neke druge rude.

7. Gornje Zagorje, natporučnička postaja, katoličko župno selo s 30 kuća i 269 stanovnika, i žitnim magazinom.

8. Donje Zagorje, također katoličko selo s 28 kuća i 284 stanovnika.

9. Gornja Drežnica, grkonesjedinjeno selo s 19 kuća i 357 stanovnika.

10. Srednja Drežnica, selo s 37 kuća i 586 grkonesjedinjenih stanovnika.

11. Donja Drežnica, poručnička postaja; tu je i grkonesjedinjena parohijska crkva i žitni magazin; selo sa 66 kuća i 933 stanovnika, medu kojima 9 katolika, a preostali su grkonesjedinjene vjere.

Oko Drežnice nalaze se 3 špilje. Prva se zove Sušik i nalazi se ispod brda Maravić-kosa, u kojem se gubi potok Sušik; druga je ispod brda Sopal, a treća ispod brda Žungar.
Te špilje nemaju nikakvih osobitosti.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!