Bitka za Karanšebeš - Bant 1788
Jedan od najglupavijih juriša u vojnoj povijesti!? 
Caransebeş (njem. Karansebesch, mađ. Karánsebes, hrvat. Karanšebeš)
je grad u južno-zapadnoj Rumuniji.
Klikni za uvećani prikaz 1788. car Josip II, zapovjednik 43. Kraljevsko-carske pješačke pukovnije (od 8. Juli 1871), krenuo je sa svojom vojskom u napad na turske postrojbe. Protiv savjeta mještana car je udario svoj zimski kamp u području, nedaleko Beograda, gdje je vladala malarija. On je tada izgubio više od 170 000 vojnika od kojih je 33 000 umrlo od malarije - močvarne groznice.
U jednom kasnijim noćnom jurišu u blizini Karanšebša, pređoše najprije, na vrhu kolone, Husari rijeku Timis i susretoše se na drugoj strani s ciganima – bezkućnicima koji ponudiše Husarima rakiju i njihove žene.
Pijani Husari, vidjeći da im se približavaju jedinice pješačke pukovnije, otjeraše cigane i počeše pucati u noć pri tom vičući "Osmani!, Osmani!"
Približavajući vojnici shvatili su panični zov Husara kao realnu opasnost te su i oni počeli pucati ne vidjeći u mraku svoje pijane Husare.
U toj noći, u kojoj se nije prst pred nosom mogao da vidi, došlo je do teške borbe između vojnika jedne jedine vojske.
Vojnike, koji su pokušali pobjeći iz toga vatrenog pljuska smatrala je carska vojska za Osmanlije te su svom žestinom jurišali na njih. Preplašeni konji iskakli su iz zaprega, kola sa opskrbom su se prevalila, topovi napušteni, oružje u bjegu bačeno a vojnici protjerani u rijeku Timis.
Car josip II je, pri pokušaju da skupi svoju vojsku, također upao u rijeku.
Tek u zoru se je otkrila cijela tragedija Karanšebške bitke u kojoj je više od 10 000 vojnikada od vlastitih drugova ranjeno ili ubijeno – u toj borbi Osmanlije nisu morale izpaliti niti jedan jedini metak.
________________________
 | | Primirjem, potpisano u listopadu 1918., cijeli Banat bio je zauzet od srpske vojske. Napomena: U toj bitci nije sudjelovao ni jedan Draženović. Brigadni general Michael (Milan) Draženovića od Požertve, * Sinac kod Otočca 24. Juli 1767, † Beč ... 1837., je osnivač njemačke kolonije i "jezičnog otoka" Karanšebš u Banatu. 1827: Auf Anregung von Oberst Drasenovich vom Karansebescher Grenzregiment wurde die Ansiedlung aus Böhmen erweitert. http://www.dfbb.ro/content/pdftext/BB_Ansiedlung.pdf |
