CRO-eu.com
Prosinac 15, 2019, 00:34:35 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Bartol -Bare- Poparic  (Posjeta: 9332 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Listopad 18, 2008, 20:07:12 »



ŽIVOTOPIS BARTOLA BARE POPARIĆA

U napisima povodom sedamdesete i sedamdesetpete godišnjice života, Bartol Poparić (najčešće se potpisivao kao Bare) bio je označen kao "prvak i pionir hrvatske pomorske historiografije" te "apostol mora".

Bartul Bare Poparić rođen je 27. ožujka 1865. u Kaštel Novom.
Pučku školu završio je u Trogiru, a gimnaziju s ispitom zrelosti u Splitu, dok je bogosloviju započeo studirati u Zadru. Završetak gimnazije i zaređenje zbilo se u Gorizii.

Po završetku bogoslovnih studija, kraće je vrijeme bio bilježnik u pisarnici splitske biskupije. Pri uklanjanju svećenika - pristaša glagoljaške službe koje je proveo splitski biskup Nakić, Popariću prestaje služba u biskupskoj pisarnici.

Odlazi u Zagreb i na Filozofskom fakultetu upisuje povijest. Nakon diplome godine 1894, prihvaća službu na splitskoj gimnaziji, s naslovom pomoćnog učitelja, a 1897. prelazi na bakarsku nautiku i polaže profesorski ispit. Vidi >  http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=836.0

Godine 1909. dolazi na realnu gimnaziju u Zagreb, a 1911. postaje lektor za talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kakav je bio njegov radni potencijal možda ponajbolje svjedoči činjenica da je već sljedeće godine napisao i objavio Slovnicu i vježbenicu talijanskog jezika za srednja, pomorska i trgovačka učilišta.

Također, na Visokoj ekonomsko-komercijalnoj školi u Zagrebu, od njezina osnutka, predaje talijanski jezik. Isti predmet predaje i na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu.

Na poziv Narodnog vijeća uređivao je glasilo Illittorale iugoslavo dell'Adriatica, u kojemu je dokazivao hrvatstvo Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije, boreći se tako protiv djelovanja Gabriellea d' Annunzia, koji se zalagao da ti hrvatski krajevi pripadnu Italiji. U tom je glasilu posebno pisao o "glagolskim spomenicima" u Istri i Hrvatskom primorju, jer su ga oni, osim kao rodoljuba i povjesničara, zanimali i kao svećenika glagoljaša.

1. od 4
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Listopad 18, 2008, 20:13:51 »


Iako je bio predložen da poslije 1. svjetskog rata na Tehničkom fakultetu u Zagrebu preuzme kolegij Povijest pomorstva i brodogradnje, zbog političkih razloga do imenovanja nije došlo. Suprotstavio mu se naime, tadašnji ministar prosvjete Kraljevine SHS.

Umirovljen je 1927, no još je dugi niz godina bio član Povjerenstva za polaganje profesorskog ispita iz talijanskog jezika. Kao veliki zaljubljenik i proučavatelj mora i pomorstva, napose njegove povijesti, bio je djelatan u Jadranskoj straži, a pripadao je i "Družbi Braće Hrvatskog zmaja" noseći titulu Zmaj Stomorski i tako se i potpisivao u Družbinim publikacijama. Bio je dugbgodišnji aktivan član Matice Hrvatske, koja je ujedno bila i nakladnik većine njegovih knjiga.

Kao mladi pristaša Stranke prava iz Dalmacije - osobno je poznavao dr. Antu Starčevića i Eugena Kumičića - prvi se puta javlja u Steklišu, starčevićanskom omladinskom listu, pokrenutom 1883. godine u Zadru od skupine pravaša.

U prvom broju Stekliša objavljuje zapažen članak Kvatemikova smrt. Sljedeće godine objelodanjuje političku brošuru, anonimno (kao i članak u Steklišu), pod naslovom Razmišljaji i istina - Odgovor na Pavlinovićev pamphlet "Hrvatski razmišljaji".

Bio je to oštar odgovor i odbrana Starčevića, kojega je Mihovil Pavlinović napao, a pored njega meta Pavlinovićeva žestokog napada bio je i J. J. Strossmayer.

Poparić se u svojoj brošuri s pravom suprotstavlja namjeri koju je Mihovil Pavlinović provukao kroz Hrvatske razmišljaje o Starčeviću kao protivniku kršćanstva i rimokatoličke vjere.

Time je završeno Poparićevo pravaško djelovanje, iako nikada nije odstupio od svoga pravaškog uvjerenja. Na toj crti je 1936. - prema Kerubinu Šegviću - Popoprić izložio "najiscrpniji kulturno-historijski prikaz" Ante Starčevića u zborniku koji je posvećen Starčeviću o 40. godišnjici smrti. Istovrsno je i Poparićevo sjećanje na Eugena Kumičića, o kojemu je 1942. napisao knjigu Eugen Kumičić, Predteča Nezavisne Države Hrvatske.

Od povijesnih radova Bare Poparića ističe se među njegovim prvijencima opširan rad o Stjepanu Kosači i hercegovoj zemlji, objelodanjen 1895. u Programu splitske gimnazije, a ponovo otisnut, uglavnom s neznatnim promjenama, o stotoj obljetnici Matice Hrvatske, s izmijenjenim naslovom Tužna povijest hercegove zemlje 1437. - 1482, Zagreb 1942. (vidi prikaz S. Antoljaka u Casopisu za hrvatsku poviest, 1943, 4, str. 380-381). Primjedbe i upozorenja Stjepana Antoljaka koje je tom prigodom iznio, uzete su u obzir prigodom pretiska koji je pred čitateljstvom. Dakle, riječ je o trećem, kritičkom izdanju, koje je bilješkama i komentarom snabdio gospodin dr. Pejo Ćošković, ujedno unoseći neophodne rezultate historiografije od nastanka djela do sredine 1996. godine.

2. od 4
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Listopad 18, 2008, 20:21:53 »


Činjenica kako je to unatrag dvije tri godine drugi pretisak Poparićevih radova, posvjedočuje o nekim trajnim vrijednostima koje njegovo djelo sadrži i za današnje čitateljstvo.

Kada je Luigi Cesare Pavissich 1896. u Gorizii objelodanio talijanski prijevod najpoznatijega i najvažnijeg djela starije hrvatske historiografije I. Lučić: De Regno Dalmatiae et Croatiae libri sex., Amsterdam 1666, Poparić je ušao u raspru budući je Pavissichev prijevod "često pogrešan i nepotpun" (M. Kurelac) te nekritičan i tendenciozan. U toj diskusiji, uz samog Pavissicha, sudjelovali su A. Lubin i V. Brunelli te, dakako, Poparić, koji je na primjerima pokazao Pavissicheve netočnosti i nekorektnosti i u odgovoru opovrgao Pavissichevu odbranu.

Unatoč utvrđenim netočnostima, poslije II. svjetskog rata taj je prijevod ponovo objavljen upretisku.

Drugi Poparićev doprinos hrvatskoj historiografiji od trajne vrijednosti bilo je objavljivanje, djelomično ili u cijelosti, u dva navrata, 103 pisma što ih je Ivan Lučić, prvi hrvatski kritički povjesničar u smislu XVII. stoljeća, uputio svom prijatelju i suradniku na stvaranju djela De Regno ... Valeriju Ponte. Tom objavom Poparić je pobio raniju Brunellijevu jednostranu i tendencioznu interpretaciju rečene korespondencije.

No glavna teza Bare Poparića iz uvoda objavi prvog dijela pisama o tome da je Lučićevo djelo De Regno ... falsificirano u Veneciji, nije se održala u hrvatskoj historiografiji. Razlog Poparićeve neodržive teze leži u tome što mu nije bio pristupačan ni Lučićev autograf, kao ni osobni Lučićev tiskani primjerak djela De Regno ... u kojem se nalaze njegovi ispravci i dopune.

Veliko zanimanje pobudila je Poparićeva knjiga O pomorskoj sili Hrvata za dobe narodnih vladara, s uvodom o rimskim liburnama, Zagreb 1899. Preda mnom je tvrdo ukoričen primjerak, koji potječe iz obitelji Poparić, a na naslovnici se nalazi ponešto drugačiji naslov, Pomorska sila Hrvata.

Koristim prigodu da zahvalim prijatelju, gospodinu Nikoli Popariću, koji mi je ljubezno stavio na uvid ostavštinu svoga prastrica. Od njegovih povijesnih djela - objavio je i više desetaka članaka po brojnim časopisima - vidi priloženi popis Poparićevih radova, uglavnom s pomorskom tematikom, ističu se dvosveščani Pregled povijesti pomorstva, Zagreb 1932. i 1933, te Povijest senjskih uskoka, Zagreb 1936.

Senjski uskoci Baru Poparića nisu zanimali samo kao historiografska tema, već su mu poslužili i kao tema za književnu obradbu. Tako je nastala knjiga Galijoti, Roman iz doba senjskih uskoka.

3. od 4
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Listopad 18, 2008, 20:25:18 »

O tom povijesnom romanu Dušan Žanko napisao je, među ostalim, sljedeće:


"Poparić je napisao uspjelu i lijepu knjigu i kao pripovjedač, i kao historik, a nadasve kao rodoljub, jer njegovi "Galijoti" djeluju u današnje doba kao slatka jeka jedne naše duboke idealističke književne generacije kojoj je srce plamtjelo u prvom redu za domovinu i narod."

Tom je prigodom Žanko dao ocjenu cjelokupnoga dotadašnjeg (1939) rada i djelovanja Bare Poparića. Nije na odmet navesti je u cijelosti:

"Poparić je jedan od onih posljednih ličnih prijatelja Ante Starčevića i intimus Eugena Kumičića, a to znači čovjek iz naših najznačajnijih književnih i patriotskih krugova, u kojima je s rijetkom snagom unutarnjega idealističkoga plamena svaka napisana riječ poprimala čar uzvišena humanizma i zanos rodoljublja, kakav se više nikada nije pojavio u našoj kulturnoj sredini."

Cjelokupni historiografski opus Bare Poparića nailazio je na recepciju hrvatske historiografije, pa su o njegovim djelima, među ostalima, pisali Ferdo Šišić, Grga Novak, Viktor Novak, Stjepan Antoljak, a od kulturnih djelatnika Kerubin Šegvić, Pavao Tijan, Ivan Esih, Dušan Žanko, Jakša Ravlić. Njegovo historiografsko djelo, osim što ima obilježje pionirskog djelovanja u hrvatskoj pomorskoj historiografiji, nosi, što je u ovom prilogu istaknuto, i niz trajnih vrijednosti.

Osim o povijesti pomorstva, Poparić je istraživao i pisao o pojedinim temama hrvatske povijesti: Zrinsko-frankopanskoj uroti, udjelu Hrvata u Napoleonovoj vojsci, ranosrednjovjekovnim naušnicama iz Solina i dr.

U ostavštini Bartula Poparića, kod njegovih pranećaka, nalazi se rukopis Povijest našega pomorstva, koji bi trebalo u što skorije vrijeme tiskati.

Mladen Švab
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Ožujak 02, 2009, 00:26:38 »


Bibliografija Bartola Bare Poparića


1883.
Kvaternikova smrt. Stekliš (Zadar), 1 (1883) 1.

1884.
Razmišljaji i istina. Odgovor na Pavlinovićev pamphlet "Hrvatski razmišljaji". Zadar 1884, 1 + 5-45 str.

1895.
Hercezi svetoga Save. (50 godina povijesti Hercegovačke.). Program c.k. Velike gimnazije u Spljetu za godinu 1894/95. Spljet 1895, i kao P. o. Spljet 1895, 106 str. + 1 1., pretiskano s manjim izmjenama pod naslovom Tužna povijest Hercegove zemlje 1437.-1482. Zagreb 1942, 2 (uvodna riječ) + 7-159 str.
Naušnice našaste u Solinu iz dobe hrvatske narodne dinastije. Bullettino di archeologia estona Dalmata, 18 (1895) 4, 57-62 + 2 table.
Die Herzoge von Sveti Sava. Agramer Tagblatt, 10 (1895) 192; 196; 206.

1896.
O talijanskom prevodu Lučićeva djela "De Regno Dalmatiae et Croatiae". Spljet 1896, 28 str.
Opet o talijanskom prevodu Lučićeva djela "De Regno Dalmatiae et Croatiae". (Odporuka na "Epistolu" mons. Pavišića.). Spljet 1896, 32 str.

1899.
Les relations de la Dalmatie et de la Hongrie du XIe au XIIIe siecle per Henri Marczali. Paris 1899. Bullettino di archeologia e storia Dalmata, 22 (1899) 11/12,237-239.
O pomorskoj sili Hrvata za dobe narodnih vladara. S uvodom o rimskim liburnama. Zagreb 1899, VIII + 140 str.

1900.
P. Boppe: La Croatie militaire (1809-1913). Les Regiments Croates a la Grande Armee. Pari s 1900. Bullettino di archeologia e storia dalmata, 23 (1900) 10/11,245-246.

1902.
Dalmatinske šume u historiji. Glasnik Matice Dalmatinske, 1 (1901¬1902) 3, 225-250.

1904.
Doživljaji hrvatskih pomoraca. Zagreb 1904, 5-96 str. + 1 1., sa sl. i crtežima; pretisak Rijeka 1994.

1905.
Bitka kod Trafalgera. Prigodom stogodišnjice. Narodne novine, 71 (1905) 292, 2-3.
Pisma Ivana Lučića Trogiranina. Starine JAZU, 31, 1905, 276-320; 32,1907,1-91, i kao P. o. Zagreb 1907,137 str.
1908.

Junaci "Etelke". Hrvatska smotra, 4 (1908) 6, 109-112; Prijatelj naroda (Kalendar), 1915, 77-82; Jugoslavenski pomorac, 18 (1938) 9-10,6-8.
Žrtve Pamperosa. Hrvatsko pravo, 14 (1908) 3931 (Božićni prilog) 9; Omladina (Zagreb), 17 (1933-34) 5,72-73; Hrvatski krugoval, 4 (1944) 22, 4-5.

1910.
Triumf, ovacija, nagrade i kazne u rimskoj ratnoj mornarici .. Hrvatska smotra, 6 (1910) 3, 61-63.


Starohrvatski brod - Nin, 10.-11. st.
- 1 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #5 : Ožujak 02, 2009, 00:30:43 »


1912.
Hrvati pod Venecijom. Historijsko-pomorska pripovijest iz XVI. stoljeća. Dom i sviet, 25 (1912) 1,1-2; 2, 23-25; 3, 43-45; 4, 63-65; 5, 83-85; 6, 103-105; 7, 123-125; 8, 143-145; 9, 163-165; 10,183-185; 11,203-205; 12,223-225; 13,243-245; 14,263264, i kao P. o. Zagreb 1912, 232 str.

Povodom katastrofe "Titanic-a". Narodne novine, 78 (1912) 91. Slovnica i vježbenica talijanskoga jezika. Za srednja, pomorska i trgovačka učilišta. Zagreb 1912, VIII + 284 str.

1914.
Slaveni i Venecija do god. 1000. Grga Novak. - Pod tim je natpisom izašla povijesna rasprava u Izvještaju c.k. Velike realke u Spljetu za god. 1912-1913. Nastavni vjesnik, 22 (1913-14) S, 600-614.
U obranu moje "slovnice - vježbenice talijanskog jezika". Nastavni vjesnik, 22 (1913-14) 2, 145-149.

1915.
Panamski kanal. Nastavni vjesnik, 23 (1914-15) 1,27-35; 2,124-130.

1916.
Šišićev "Pregled povijesti". Hrvatski list (Pula), 2 (1916) 44S~449, i Narodne novine, S2 (1916) 202, 1; 203,1.

1915.
Psalmi Davidovi Fra Luke Bračanina. Nastavni vjesnik, 26 (1917-1915) 3, l80-l81.

1919.
Gabrijelu d'Annunzio. Novo vrijeme, 2 (1919) 52, 1-2.

1921.
Listići iz povijesti pomorstva. Dom i svijet, 34 (1921) 22, 377-37S; 23, 3S7; 35 (1922) 2, 32-33; 3, 52; 4, 66-67; 6,106-107; S, 147; 9,206-207; 11,210-211; 13,247; 15, 2S6; 16,314; 17,326.
Sedamdesetpeta godišnjica Frana Bulića. Dom i Svijet, 34 (1921) 19, 317-326.
Zašto se Italija otimala za Jadran? Jugoslavenski pomorac, 1 (1921) 19, 5-6.

1925.
Iz povijesti pomorstva Hrvata u doba hrvatskih narodnih vladara.
Naše more, 1 (1925) l8-28.
Kako je moj brodovlasnik dobio viteštvo? (Istiniti doživljaj).
Jugoslavenski pomorac, 5 (1925) 1, 7 -S; 2, 5-6.

1927.
O književnom radu Eugena Kumičića. Predavao na 14. svibnja u prostorijama društva "Hrvatska žena". Hrvatsko pravo, 19 (1927) 5110,6; 5111,4-5; 5112, 5; 5113, 5.

1928.
More u povijesti. Hrvatski Zmaj, 1928, 2, 40-50.
O hrvatskoj kraljici Margareti. Hrvatski Zmaj, 1928, 3, 100-107, i u Hrvat, 9 (1928) 2654, 7-8.

1929.
Od Kolumba do Zeppelina. Omladina (Zagreb), 12 (1928-29) 5,99-101; 6, 122-124, i u Hrvatski radiša, 10 (1919) 15,241-244.


Krčki jedrenjak – Vrbnik, 12.-13. st.
- 2 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #6 : Ožujak 02, 2009, 00:35:53 »


1930.
More i religija. (Predavanje održano u društvu "Braće Hrvatskog zmaja"). Nedjelja, 2 (1930) 12,4-5; 13,3-4; 14, 1-3, i kao P.o. Zagreb s.a., 36 str.

1932.
Pregled povijesti pomorstva. Dio I. Od najstarijih vremena do izuma parobroda. Zagreb 1932, 250 str. + 2 1., sa 40 sl; Dio II. Od izuma parobroda do naših dana. Zagreb 1933, 252 str. + 2 1., sa 76 sl.

1933.
Glagolski spomenici naši međašni etnografski stupovi. Hrvatska smotra,l (1933) 3, 125-139.
Jedna pomorska godišnjica. Omladina (Zagreb), 16 (1932-33) 3,47¬48; 4,61-62.
Uloga "kamarile" u tragediji Zrinjsko-Frankopanskoj. Hereditarna opterećenost Habsburgovaca. Hrvatska smotra, 1 (1933) 5, 204-219; 6, 265-279; Danica, 3 (1933) 93, 10; 94, 12; 95, 7; 97, 11; 98, 6; 100, 14; 101, 8; 102, 11; 104, 12; 105, lO; 107, 10; 108, 10; pod naslovom Uloga dvorske kamarile u Zrinjsko-Frankopanskoj tragediji. Novine, 4 (1944) 128,3.
Zasluge Hrvata za renesansu. Povodom četiristogodišnjice smrti Lodovika Ariosta. Hrvatska smotra, 1 (1933) 7, 299-306.

1934.
Bulić u životu. Hrvatska revija, 7 (1934) 10,559-560.
Bulićeva odlikovanja u znanstvenom svjetu. Hrvatska revija, 7 (1934) 10, 557.
Don Frane Bulić. 29. srpnja 1934. u Zagrebu. Hrvatska revija, 7 (1934) 10, 505-526 + 1 tabla.
O tridesetgodišnjici smrti Eugena Kumičića. Hrvatska revija, 7 (1934) 6,290-299.

1935.
Don Frane Bulić. Omladina (Zagreb), 18 (1934-35) 1,2-5.
Grad Senj u doba uskoka. Život, običaji, nošnja i vojevanje senjskih
uskoka
. Hrvatska revija, 8 (1935) 6,303-312.

1936.
Bitka kod Visa. Povodom sedamdesetgodišnjice viške bitke (1866-1936). Hrvatski list (Osijek), 17 (1936) 198,6-7.
Borba staroga Dubrovnika za slobodu. Prvi sukobi na moru između Venecije i Dubrovnika. Hrvatski list (Osijek), 17 (1936) 102, 25-26; pod naslovom Prvi sukob na Jadranu između Venecije i Dubrovnika g. 971. Domorodnik, 1 (1944) 3, 5~6.
Povijest senjskih uskoka. Zagreb 1936, 239 + (1) str. + (12) tabla. Saracenski gusari na Jadranu u doba kneza Domagoja. Omladina (Zagreb), 19 (1935-36) 1,16,18-19.
U spomen dra Ante Starčevića. Dr. Ante Starčević (zbornik). Zagreb 1936, 14-42.

1937.
Borbe Hrvata za Jadran od VII. do kraja XI. stoljeća. Zagreb 1937, 2-111 + (1) str. + 1 1., s (1) crtežom.
Da li su senjski uskoci bili doista gusari. Jadranski dnevnik, 4 (1937) 299, 13, i pod naslovom Senjski uskoci nisu bili gusari! Za dom, 2 (1942) 5-6, 3-4.
Falsifikat i izmišljotine u historiji. Hrvatska smotra, 5 (1937) 1, 2-6. Giacomo Leopardi u svojim pismima i bilješkama. Hrvatska revija, 10 (1937) 11,571-578.
Hrvati u Veneciji. Kako je Hrvatska bratovština u Veneciji očuvala glagolicu od polovice XV do druge polovice XIX. stoljeća. Hrvatska smotra, 5 (1937) 5-6, 289-296; pod naslovom Hrvatska Bratovština u Veneciji. Hrvatska gruda, 5 (1944) 226, 6-7.
Kako je "Croazia" mogla dospjeti u Danteov "Raj". Jadranski dnevnik, 4 (1937) 282, 9-10; Graničar, 1 (1942) 43,2; 44, 2; Za dom, 2 (1942) 26, 2-3 ..
Povodom sedamdesetgodišnjice života Kerubina Šegvića. Hrvatska smotra, 5 (1937) 2, 103-109.


Brik Splendido – Rijeka oko 1850. god.
- 3 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #7 : Ožujak 02, 2009, 00:40:57 »


1938.
"Bano della Croazia". (Hrvatski kolonisti oko Ivreje). Hrvatska revija, 11 (1938) 8, 442-443.
"Croatia" u ledenom oklopu. Jadranski dnevnik, 5 (1938) 90, 13;
Hrvatska gruda, 5 (1944) 178, 5.
Dante Alighieri i Croazia. Hrvatska smotra, 6 (1938) 3, 113-118. Edmondo De Amicis. Hrvatska revija, 11 (1938) 3, 125-130. Gundulići u službi svoje otadžbine u srednjem vijeku. Gundulićev zbornik, Zagreb 1938, 109-116; Hrvatska revija, 11 (1938) 12, 701-708.
O postanku glagolskoga pisma. Hrvatska smotra, 6 (1938) 7-8,337-356. Povodom stogodišnjice prve plovidbe parobrodom iz Europe u Ameriku. Jadranski dnevnik, 5 (1938) 84,9-10; Hrvatska smotra, 7 (1939) 7-8,342-351.
U spomen 30. travnja 1671. Markiza Julija Ana Frankopanka. Jadranski dnevnik, 5 (1938) 101,9-10; pod naslovom Markiza Julija Ana Frankopanska, Hrvatska smotra, 7 (1939) 5, 223-234; Hrvatska smotra, 11 (1943) 3-4, 205-216.

1939.
Galijoti. Roman iz doba senjskih uskoka. Zagreb 1939, 7-197 + (1) str. Glagolica i sv. Jeronim. Hrvatska smotra, 7 (1939) 2, 63-65.
Suezki kanal. Hrvatska smotra, 7 (1939) 4, 186-191.

1940.
Kako je nastao rimsko-hrvatski obred u Dalmaciji i Hrvatskoj. Rasprava prof Kerubina Šegvića: "Le origini del rito slavo-latino in Dalmazia e Croazia" u smotri "Ephemerides liturgicae" u Vatikanu. Hrvatska straža, 12 (1940) 280, (4-5).

1941.
Alberti, Ivan. Hrvatska enciklopedija, 1. Zagreb 1941, str. 187. Kako su Hrvati postali pomorci? Za dom, 1 (1941) 33,3-4, i prijevod na njemački Wie die Kroaten Seefahrer wurden. Neue Zeit, 3 (1942) 2, 25-26.
O žrtvovanju brodskog zapovjednika. More, 2 (1941) 4,57-58. Pomorstvo Hrvata u doba kralja Tomislava. Za dom, 1 (1941) 35,2-3. Uspomena na prvi hrvatski školski brod "Margita". More, 2 (1941) 1,4-6.

1942.
Dubrovačko pomorstvo u doba republike. More je Dubrovniku pribavilo blagostanje, bez kojega ne može biti napredovanja u kulturi. Gospodarstvo, 2 (1942) 9, 4; Za dom, 2 (1942) 2, 3-4.
Eugen Kumičić. Predteča Nezavisne Države Hrvatske. Zagreb (1942), 139 + 1 str.
Hrvatska u Danteovom "Paradisu". I l Popolo di Spalato, 2 (1942) 164,3+5.
Kerubin Šegvić: Hrvatski jezik u katoličkom bogoštovlju. Hrvatski narod, 4 (1942) 357, 7.
Veza bana grofa Petra Zrinjskog s Mletačkom republikom. Za dom, 2 (1942) 47,3-5; Graničar, 2 (1943) 1,42.

1943.
Iz poviesti Jadrana. Od pada Venecije do Viške bitke. Hrvatski narod, 5 (1943) 918, 18.


Uskočki brod, 20 st.
- 4 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #8 : Ožujak 02, 2009, 00:46:05 »


1944.
"Brod" napisao kapetan fregate Petar Mardešić, Zagreb 1944.
Hrvatska smotra, 12 (1944) 11-12,488-489.
Dardaneli. Hrvatski krugoval, 4 (1944) 23,4.
Dvie slavne krstarice. (Königsberg i Zenda) . Suradnja, 2 (1944) 5-6, 248-250 i 253-254.
Galioti. Ulomak, iz romana. Hrvatski krugoval, 4 (1944) 11, 4-5. Hrvatska državna zastava ponovno se vije na jedinicama ratne mornarice. Hrvatski krugoval, 4 (1944) 19, 5.
Junaci "Etelke". Doživljaj trojice hrvatskih kapetana. Hrvatski narod, 6 (1944) (1219) Božićni broj, 17.
Junaci hrvatskoga barka "Matilde". Hrvatski mornari spasavaju grčku posadu i doživljavaju slavljenje u Grčkoj. Hrvatski narod, 6 (1944) 1046,4.
Kitajsko-japanski rat god. 1894.-1895. Suradnja, 2 (1944) 3-4, 189-191.
Knez Orfej Frankopan. Hrvatska smotra, 12 (1944) 6-10,273-280.
More - najveća vriednost svakog naroda. Novine, 4 (1944) 126, 13.
Nekoliko uspomena na Eugena Kumičića. Hrvatska smotra, 12 (1944) 5,246-250.
Prvi sukob na Jadranu između Venecije i Dubrovnika g. 971. Domoradnik, 1 (1944) 3, 5-6.
Ratovanje Uroša II. protiv Dubrovnika (1282-1321). Hrvatska smotra, 12 (1944) 3-4, 155-16l.
Sjećanje na jednog velikog Hrvata. Nekoliko uspomena na Eugena Kumičića. Hrvatska gruda, 5 (1944) 195,3; 196,3.
1444. godine katastrofa kod Varne. Poviestne izdaje Srba i Talijana.
Hrvatski narod, 6 (1944) 1006, 15 + 25.
Trgovanje crnačkim i žutim robljem u novom vieku. Zagreb 1944, 146 + (2) str.

1945.
Bieg pred morskim psom. Hrvatski krugoval, 5 (1945) 3, 13-14.
Boj kod Ćušime. Hrvatski narod, 7 (1945) 1321, 5.
Brigantin "Liepa Bakarka". HrVatski krugoval, 5 (1945) 9, 15-16.
Brodolom "Zvira". Doživljaj kadeta Romana Pliskovca godine 1902.
Hrvatski narod, 7 (1945) 1299, 7.
Dubrovnik naša dika i naš ponos. Pomorstvo je omogućilo blagostanje i kulturnu visinu Dubrovnika. Hrvatska gruda, 6 (1945), 229,6.
Kroaten führen ihre Muttersprache zum Siege. Neue Ordnung, 4 (1945) 185, lI.
Zvjerstva Mletčana u uskočkom ratu (godine 1615.-1617.). Hrvatska gruda, 6 (1945) 231,6.

1994.
Doživljaji hrvatskih pomoraca. Zagreb 1904. (pretisak). Naklada Benja, Rijeka 1994.

1997.
Tužna povijest Hercegove zemlje. 1437. - 1482.
(pretisak, uz kritičko izdanje). Naklada Lukom, Zagreb 1997.

Tekst: M. Švab
Fotografije: Marica

Bark „Grad Karlovac“ – Kraljevica, 1867. god.
- 5 -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!