CRO-eu.com
Kolovoz 22, 2019, 20:51:11 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Dr. sc. Ivica Lučić  (Posjeta: 4976 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Listopad 18, 2008, 14:21:43 »


Dr. sc. Ivica Lučić


Dr. sc. Ivica Lučić

Rođen 12. svibnja 1962. u Ljubuškom, Bosna i Hercegovina.
Osnovnu školu i gimnaziju završio u Ljubuškom. Pravni fakultet završio u Mostaru. Magistrirao 2003. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao 2005. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje predaje Hrvatsku i bh povijest u Dvadesetom stoljeću i Historiografski praktikum.   
 
Objavljivao radove u časopisima: Časopis za suvremenu povijest, Zagreb, National security and the Future, Zagreb, Gaudeamus, Mostar, Motrišta Mostar i Status Mostar.
 
Sudjelovao na nekoliko okruglih stolova i znanstvenih skupova u Zagrebu u prosincu 2001., u Berlinu u travnju 2002., u Mostaru u listopadu 2002., u Zagrebu u studenom 2002., u Zagrebu u prosincu 2005.

Značajniji skupovi bili su: U Neumu u listopadu 2005., na temu Ustavno-pravni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, pravni status, jezik, mediji, obrazovanje, kultura, u organizaciji Hrvatskog društva za znanost i umjetnost i Sveučilišta u Mostaru. U Zagrebu u studenom 2006., na temu Prijelomne godine hrvatske povijesti: Počeci domovinskog rata (1990.-1991.) u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest. U Sarajevu u prosincu 2006. na temu Revizija povijesti, u organizaciji Instituta za istoriju u Sarajevu.
 
Bibliografija:

1.    "Security and Inteligence Services in Bosnia and Herzegovina", National Security and the Future, Volume 1. Summer 2000. Number 2., (ISSN 1332-4454.) St. George Association, Zagreb 2000., 75.-104. [Rad preveden i objavljen pod naslovom "Sigurnosno obavještajne službe u Bosni i Hercegovini", Nacionalna sigurnost i budućnost, Zbornik, svezak 1., Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2001., 53.-86.]  Znanstveni članak, 54.622 znaka, 27 kompjuterskih stranica s proredom 1,5.

Prikazan je i analiziran sigurnosno-obavještajni sustav u Bosni i Hercegovini od njegovog nastanka 1944. pa sve do konca Dvadesetog stoljeća. U radu je posebno obrađena transformacija sustava iz jednostranačkog u višestranački politički sustav.

2.    "What does National Security Stand for in Bosnia and Herzegovina", National Security and the Future, Volume 1. Autumn/winter 2000. Number 3.-4., St. George Association, Zagreb 2000., 155.-158. Pregledni članak.

Članak ukazuje da Bosna i Hercegovina (2000. godine) nije imala sustav nacionalne sigurnosti, izuzev nužnog djela u sferi unutarnje sigurnosti. Tek formalno postavljen sustav bio je potpuno podijeljen i nefunkcionalan. Uz to zemljom su (još uvijek) upravljali stranci.

1. od 5
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Listopad 18, 2008, 14:25:55 »


3.    "Bosnia and Herzegovina and terrorism", National Security and the Future, Volume 2. Autumn/winter 2001. Number 3.-4., St. George Association, Zagreb, 2001., 111.-142. [Rad preveden i objavljen pod naslovom: «Bosna i Hercegovina i terorizam», Gaudeamus, broj 5.-6., (ISSN 1512-5955.), Hrvatska akademska zajednica u Federaciji BiH, Mostar 2002., 47.-74.]  Znanstveni članak, 53.677 znakova, 28 stranica).

Nakon analize definicija terorizma u članku je prikazana geneza terorizma u Bosni i Hercegovini (SFRJ) od 1955. do 2001. godine. Naznačena je razlika između terora i terorizma. 

4.    "Pogled na historiografski trenutak u BiH", Status, (ISSN 1512-8679.), Udruga građana Dijalog Mostar, broj 1., studeni-prosinac 2002., 30.-33. Pregledni članak., 22.081 znak, 13 kompjuterskih stranica. 

Članak upozorava na jednostrano i ispolitizirano prikazivanje bosansko-hercegovačke prošlosti. Navedeno je nekoliko karakterističnih primjera manipulacije povijesnim izvorima i politiziranih interpretacija povijesnih događaja.
     
5.    "Karađorđevo, politički mit ili dogovor?", Časopis za suvremenu povijest, (ISSN 0590-9597.) God. 35./2003., Br. 1. Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2003., 7.-36. [Objavljeno i u: Motrišta, broj 28., Matica hrvatska Mostar, Mostar, listopad 2003., 17.-44.] Znanstveni članak, 57.989 znakova, 31 stranica.

Autor u ovome radu govori o pregovorima, koji su tijekom 1991. godine, a i kasnije vođeni između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Analizira razloge vođenja ovih razgovora i političke okolnosti u kojima su vođeni, te brojne manipulacije i konstrukcije nastale u vrijeme i nakon tih pregovora, od kojih je najraširenija, a ujedno i najmanje vjerojatna ona o "podjeli Bosne". U radu se vidi gdje je, na koji način i iz kojih razloga ta konstrukcija nastala.

6.    "Matica hrvatska u Ljubuškom", Ljubuški u hrvatskoj matici, (ISBN 9958-9438-0-8), Ogranak Matice hrvatske Ljubuški, 2003., 19.-37. Znanstveni članak, 28.407 znakova, 18. stranica.

U radu je opisana djelatnost i utjecaj Matice hrvatske u Ljubuškom i Hercegovini. Navedena su imena članova i povjerenika Matice u Ljubuškom od 1882.  Spomenuti su ljudi i događaji, koji i nisu uvijek bili formalno vezani za Maticu, ali su radili u njezinom duhu na očuvanju hrvatske kulture i identiteta.

7.    "Politika oko jezika između dva Mostarska savjetovanja (1966.-1973.)" Motrišta, broj 29., Matica hrvatska Mostar, Mostar, siječanj 2003., 10.-15. Znanstveni članak, 14.541 znak, 8 stranica.

Pitanje jezika u SFRJ, a posebno u Bosni i Hercegovini bilo je primarno političko pitanje. U isto vrijeme književnojezična politika značajno je utjecala na političke procese i često uvjetovala ili prethodila važnim političkim rješenjima. Pitanje jezika i kulture uopće značajno su određivali, a i danas određuju položaj svakog od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

8.    "Je li Bosna i Hercegovina Jugoslavija u malom", Status, broj 2., Mostar, veljača-ožujak 2004., 98.-114. (ISSN: 1512-8679) Znanstveni članak, 63.169 znakova, 34 stranice.

U članku su analizirane sličnosti i razlike između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Uspoređene su društvene strukture i analizirane ustavno pravne pozicije. Ukazano je na bitno promijenjenu poziciju Bosne i Hercegovine nakon raspada Jugoslavije, kao i različit odnos bosansko-hercegovačkih naroda prema Jugoslaviji tijekom njezinog trajanja.   

2. od 5
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Listopad 18, 2008, 14:31:07 »


9.    "Komunistička partija Jugoslavije i Hrvati u Bosni i Hercegovini 1944.-1945",  Spomenica Filipa Potrebice, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2004., 359.-376. (ISBN 953-175-209-5). [Objavljeno i u: Motrišta, broj 30., Matica hrvatska Mostar, Mostar, svibanj 2004., 81.-98.] Znanstveni članak, 41.227 znakova, 22 stranice. 

Početak Drugog svjetskog rata doveo je do raspada Jugoslavije. Prvih dana rata započeli su sukobi na nacionalnoj osnovi, koji su nastavljeni cijelim njegovim tijekom. Napadom Njemačke na SSSR KPJ je proglasila ustanak. Pri tome je uglavnom mogla računati s pobunjenim srpskim stanovništvom, koje je ustanku dalo osnovno obilježje. Početkom 1942. KPJ je započela s revolucijom unutar ustaničkog pokreta. To je izazvalo žestoke sukobe s četnicima, dotadašnjim saveznicima, u kojima su komunisti u Hercegovini bili potučeni i prisiljeni na povlačenje u Bosnu. Promjenom situacije na bojištu, kapitulacijom Italije, zasjedanjem ZAVNOBiH-a KPJ uspijeva preuzeti inicijativu. Zauzećem Tuzle i utjecajem preko KPH za Dalmaciju dopire i do jednog broja Hrvata. KPJ formira prva partijska povjerenstva, a kasnije i komitete u zapadnom dijelu Hercegovine. Završetak rata donio je brojne žrtve. KPJ je vodila brutalnu osvetničku politiku prema hrvatskom stanovništvu i katoličkoj crkvi. Nakon rata Bosna i Hercegovina je dobila status federalne jedinice unutar SFRJ. Srbi koji su dominirali u članstvu i vodstvu KPJ, dominirali su u BiH. Muslimani su zauzeli drugu poziciju i prihvativši realnost, strpljivo gradili uvjete za preuzimanje vodstva u Republici. Hrvati su ostali na začelju društvenih tokova, posebno Hrvati u Hercegovini. Dugo nakon rata bili su treći narod u BiH u svakom smislu.
 
10.    "Kasim Gujić zaboravljeni pisac", Motrišta, broj 31., Matica hrvatska Mostar., Mostar, rujan 2004., 169.-175. Stručni članak., 15.463. znaka, 9 stranica.

Kasim Gujić bio je kroničar, novinar i pisac, značajan za Ljubuški i Hercegovinu. Njegovi radovi objavljivani su u mnogim časopisima između dva svjetska rata i pouzdan su izvor svima koji se bave tim razdobljem. Gujić je pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen u Zagrebu 1944. godine.
 
11.    "Etika ili Kangrga", Status, broj 6., Mostar, siječanj-veljača 2005., 142.-147. (ISSN 1512-8679).  Pregledni članak, 21.977 znakova, 11 stranica.

Propašću komunističkog sustava ostalo je malo branitelja njegove ideologije. Većina je svoje intelektualne potencijale stavila u službu novih političkih projekata. Članak je analiza jednog takvog angažmana koji se predstavljao krajnje etičkim a pretvorio se u ekstremni izraz šovinizma i netrpeljivosti.         

12.    "Osobni osvrt na razvoj i stanje elita u Bosni i Hercegovini", Status, broj 7., Mostar, ožujak-travanj 2005., 79.-88. [Objavljeno i u National Securiti and The Future, volume 6, number 3.-4. 2005., "Evolution and Condition Elites in Bosnia-Herzegovina – A personal View", str. 151.-174.] Pregledni članak, 44.252 znaka, 19 stranica.

Društvene elite, kao i ukupno društvo u Bosni i Hercegovini duboko su podijeljene. Na njima je najveća odgovornost za protekle događaje kao i odgovornost za budućnost te države. U članku su analizirane bosansko-hercegovačke elite, te njihov utjecaj i stvarna društvena moć.   

13.    "Komunistički progoni Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.", Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005., 53.-80. Znanstveni članak, 50.609 znakova, 27 stranica.

Komunistička partija Jugoslavije smatrala je Katoličku crkvu posebno opasnim neprijateljem. Protiv nje je kontinuirano poduzimala različite akcije s ciljem njezinog slabljenja Službena Crkva nije odstupala od svog učenja i svoje misije. Nije pristajala na prevelik kompromis s komunističkim svjetonazorom, ali su bili prinuđeni prihvatiti stvarnost njihove vlasti. Crkva je pod komunističkim režimom tražila načina za opstanak u realnim društvenim uvjetima. Ovisno o stupnju represije i drugim okolnostima svećenici su često i sami tražili prostor za svoj rad i smišljali načine preživljavanja.

3. od 5
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #3 : Listopad 18, 2008, 14:34:16 »


14.    "Ima li Hercegovine", Status, broj 8., Mostar, studeni-prosinac 2005., 99.-121. Znanstveni članak. 86.416 znakova, 44 stranice.

Komunistička partija Jugoslavije oživjela je austro-ugarski model Bosne i Hercegovine kao jugoslavensku federalnu jedinicu, uz uvažavanje posebnosti Hercegovine, koja je neformalno podijeljena na srpski dio, koji je dobio sve privilegije pobjednika iz rata, muslimanski koji je dijelio pobjedničku slavu sa Srbima, i hrvatski, koji je poražen trpio osvetničke udarce i ostao obezglavljen i marginaliziran. Hrvati iz Hercegovine označeni su nacionalistima i ekstremistima. Takva karakteristika pojačana je u vremenu raspada Jugoslavije iz projugoslavenskih i srbijanskih, političkih centara. Sudjelovanje Hrvata podrijetlom iz Hercegovine u stvaranju i političkom životu Republike Hrvatske dodatno je među njihovim političkim protivnicima, a putem medija i u većem dijelu hrvatske javnosti učvrstilo sliku o njima kao desničarima i nacionalistima.
       
15.    "Legitimitet između mita i zakona", Status, broj 9., Mostar, proljeće 2006., 108.-114. (ISSN 1512-8679) Znanstveni članak, 25.849 znakova, 14 stranica.

U Bosni i Hercegovini je učestalo korištenje mitova za postizanje političkih ciljeva, primjetan je i nesklad između formalno proklamiranih vrijednosti multikulturalizma i zajedništva, te stvarne prakse unitarizma i isključivosti. Bosna i Hercegovina je nastala i može prosperirati samo kao država koju će sva tri njezina naroda smatrati svojom. Njihovi odnosi, kao i međusobni odnosi njezinih građana ne smiju ostati nedefinirani i nejasni. Treba ih urediti ustavom, koji će odražavati njihovu volju, zakonima koji će biti za sve jednaki i društvenim ozračjem međusobnog poštovanja i povjerenja. Neprihvatljivo je stvaranje viška ravnopravnosti, stvaranje «jednakijih» korištenjem i manipulacijom mitovima i žrtvama. To dovodi u pitanje svaki ustavni i zakonski aranžman, a time i budućnost Bosne i Hercegovine.

16.    Božo GOLUŽA und Ivo LUČIĆ, "Katholische Kirche in Bosnien-Herzegowina und Kroatien in der Zeit der kommunistischen Diktatur (1945-1990)", Die katholische Kirche in Mitteleuropa nach 1945 bis zur Gegenwart, Wiener Dom Verlag Gmbh, Wien, 2006., 29.-64. (ISBN 3-85351-193-7), (ISBN 978-3-85351-193-0). Znanstveni članak, 72.564 znaka, 38 stranica.

Komunistička vlast u Bosni i Hercegovini tretirala je katoličku Crkvu kao ozbiljan problem. U početku kao opasnog neprijatelja, a kasnije kao ozbiljnog protivnika. Vlast je prema Crkvi koristila različite mjere represije. Od ubojstava svećenika i zaplijene crkvene imovine, do različitih mjera tajne kontrole i onemogućavanja rada.

4. od 5
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #4 : Listopad 18, 2008, 14:37:59 »


17.    "Upotreba kulture u stvaranju i očuvanju nacionalnih identiteta u Bosni i Hercegovini od 1945. do 2005." Ustavno-pravni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, pravni status, jezik, mediji, obrazovanje, kultura, Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2006., 351.-372. Znanstveni članak, 32.864 znaka, 17 stranica.

Kultura je imala i ima presudnu ulogu u formiranju i očuvanju nacionalnog identiteta. U članku su istraženi oblici kulturnih tradicija u Bosni i Hercegovini, koje su komunistička vlast i nacionalne elite koristili u stvaranju i očuvanju nadnacionalnog i nacionalnih identiteta tijekom navedenog vremena. U radu su prikazani najvažniji elementi kulturne politike SKJ u SR BiH, njezini oponenti, kao i načini suprotstavljanja SKJ oponentima.

18.    "Politička i medijska revizija prošlosti u Bosni i Hercegovini", Status, broj 11., Mostar, proljeće 2007., 226.-237. (ISSN: 1512-8679.) Znanstveni članak, 47.155 znakova, 25 stranica.     

U Bosni i Hercegovini povijest revidiraju i krivotvore nacionalne elite radi ostvarenja konkretnih političkih ciljeva. Pri tome se služe masovnim medijima. U tom prednjači bošnjačka elita, koja nastoji završiti proces nacionalnog konstituiranja i od Bosne i Hercegovine države tri konstitutivna naroda izgraditi svoju nacionalnu državu. 

19.    "Od demokratskih promjena do rata u SR Bosni i Hercegovini", Časopis za suvremenu povijest, (ISSN 0590-9597.) God. 40./2008., Br. 1. Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2008. Objavljeno i u Status, broj 12., Mostar, zima 2007., 189.-204. (ISSN: 1512-8679.) Znanstveni članak, 68.830 znakova, 28 stranica.

Raspad totalitarnog komunističkog sustava otvorio je nacionalno pitanje u jugoslavenskoj federaciji, odnosno i u SR Bosni i Hercegovini. Raspad Jugoslavije doveo je u pitanje i sami opstanak SR Bosne i Hercegovine. Nakon prvih izbora u SR BiH na vlast je stupila koalicija nacionalnih stranaka koje su imale radikalno različite poglede na uređenje države, što je između ostalog dovelo do rata.       

Hrvatski institut za povijest
Opatička 10
10 000 Zagreb
http://www.isp.hr
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!