CRO-eu.com
Rujan 17, 2014, 07:29:14 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:


"Od svega previše imati nije dobro" - kaže prosjak milijunašu

 
  DNEVNO HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Katedrala  (Posjeta: 4755 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7029



« : Listopad 15, 2008, 21:14:20 »


POVIJEST KATEDRALE

Brzo nakon osnutka biskupije u Zagrebu (oko 1094. god.) počelo se s gradnjom stolne crkve u prelaznom romaničko-gotičkom stilu. Gradnja je trajala dugo te je tek 1217. godine bila završena i posvećena. Uskoro je ona teško postradala za provale Tatara (1242. god.), ali ju je već biskup Timotej (1263-1287) počeo temeljito obnavljati u gotskom stilu. Obnova je nastavljena u 14. i 15. stoljeću. U 16. stoljeću katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a u 17. stoljeću dobiva svoj masivni renesansni toranj.

Požari i navala neprijatelja više su je puta oštećivali, ali najteži udarac ju je zadesio u potresu 1880. godine. Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogotičkom stilu (1880-1906), po nacrtima graditelja F. Schmidta i pod vodstvom Hermanna Bolléa. Tada je zagrebačka prvostolna crkva dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili one barokne iz 18. stoljeća.

Umjesto starih grobnica biskupa i velikaša sagrađena je nova grobnica za zagrebačke natpastire iza glavnog oltara. Uz druge velikane, tu počivaju i hrvatski mučenici Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan kojih su kosti ovamo prenesene 1919. godine iz Bečkog Novog Mjesta (Wiener Neu Stadt), Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik itd. U njoj su sahranjena i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: stožernici bl. Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić.

Povijesni pregled gradnje

1093/94. Osnutak zagrebačke biskupije.

1102. Vjerojatni početak gradnje katedrale.

1217. Dovršena gradnja u prijelaznom romantičkom stilu. Posveta katedrale.

1242. Provala Tatara i katedrala je gotovo pretvorena u ruševinu.

1254-1284. Biskup Timotej gradi novu katedralu u gotičkom stilu. Izgrađen je istočni dio.

1356-1433. Nadograđeni su svodovi zapadnog dijela crkve i donji dijelovi dvaju zvonika u gotičkom stilu.

1500-1510. U sve tri lađe zapadnog dijela crkve izgrađeni su jednako visoki svodovi a između zvonika izgrađen je kor za pjevače.

1624-1645. Katedralu su zahvatila dva velika požara i veoma je oštetili. Slijedi obnova i gradnja južnog renesansnog zvonika, koji je ujedno bio i promatračnica. Radove izvodi majstor Ivan Albertal.

18. st. Gotička katedrala postupno dobiva barokni namještaj (propovjedaonicu, 32 oltara, itd.).

1852. Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupijom.

1880. Veliki potres u Zagrebu srušio je svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik.

1880-1902. Obnova katedrale. Radove izvodi graditelj Hermann Bollé iz Kölna. Katedrala s dva visoka zvonika izvana i vitkim stupovljem iznutra dobiva današnji neogotički izgled.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7029



« Odgovor #1 : Listopad 15, 2008, 21:16:37 »




1. Pogled u katedralu, na glavni oltar, svetište, oslikane prozore i strop.



2. Mramorna barokna propovjedaonica rad je slovenskog kipara Mihajla Kusse iz 1696.



3. Natpis pisan glagoljicom ispisan je na spomen 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata 1941. g. Ispod su gipsani modeli 12. postaje križnog puta u Mariji Bistrici, rad i dar akademskog kipara Ante Orlića.

SLAVA V' VIŠNJIH BOGU - NA SPOMEN 1300. GODIŠNJICE POKRŠTENJA HRVATSKOGA NARODA KOJI SE ZAVJERI NA VJEČNU VJERNOST PETROVOJ PEĆINI PRIMIVŠI OD NJE OBEĆANJE OBRANE U SVAKOJ NEVOLJI DRUŽBA BRAĆE HRVATSKOGA ZMAJA ČUVAJUĆI SVETINJE PRADJEDOVA PREPORUČUJUĆI HRVATSKU DOMOVINU VELIKOJ BOGORODICI - MCMXXXI



4. Barokni oltar Majke Božje iz 1778 g. Sa strane su kipovi sv. Josipa i sv. Barbare a gore sv. Stjepana.



5. Oltar sv. Križa izradio je kipar Karlo Morak. Prikazani su i Mojsije sa zmijom te Abraham kako žrtvuje sina.



6. Oltar sv. Jeronima. Sliku je naslikao Celestin Medović. Sa strane su kipovi sv. Fabijana i Sebastijana.



7. Renesansne klupe iz 1520 g. rad majstora Petra iz Firence i domaćih stolara.



8. Barokne klupe djelo su domaćeg majstora Matije Erlmana.



9. Barokni oltar sv. Luke iz 1703. g.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7029



« Odgovor #2 : Listopad 15, 2008, 21:21:02 »




10. Korska sjedala čazmanskog kaptola. Gore desno je nadgrobni spomenik bana Nikole Erdödyja iz 1693 g. rad kipara Komersteinera. Gore lijevo je dio freske Marijina navještenja iz 13. stoljeća.



11. Spomenik hrvatskih knezova Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, koji su 30. travnja 1671. pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu.



12. Nadgrobna ploča bana Tome Bakača Erdödyja koji je u bitki 1593. kod Siska pobijedio Turke.



13. Oltar Majke Božje Kraljice po nacrtima Hermanna Bolléa izrađen je u Obrtnoj školi u Zagrebu.



14. U svetištu je koncilski oltar sa srebrenim antipendijem iz 1721. g. i 4 srebrena relikvijara u obliku piramide iz 1738. g., koje je izradio mariborski zlatar I. Reiman.



15. Glavni oltar po nacrtima Hermanna Bolléa izrađen od mramora.



16. Sarkofag bl. Alojzija Stepinca izradio je akademski kipar Hrvoje Ljubić. Ispod je grobnica zagrebačkih biskupa i nadbiskupa. Tu su posmrtni ostaci kardinala Franje Šepera, pročelnika Kongregacije za nauk vjere, kardinala Franje Kuharića te hrvatskih velikana Zrinskog i Frankopana, Kvaternika, Bacha, Rakijaša...



17. Korske klupe kanonika i prebendara Prvostolnog kaptola zagrebačkoga te popis svih zagrebačkih biskupa i nadbiskupa.



18. Oslikani prozori izrađeni su u Münchenu 1846-1847. g. U sredini je Marijino uznesenje, titular katedrale. A zatim slijede: sv. Stjepan, sv. Ladislav, bl. Augustin Kažotić, sv. Luka i Demetrije. Tu su i medaljoni iz života Bl. Dj. Marije. Između prozora su pozlaćeni kipovi, tzv. Curia celestis: Mojsije, Aron, David, Ilija, Stjepan, Lovro, Antun Padovanski, Katarina, Terezija i Martin. Izradio ih je münchenski kipar Anselmo Sickinger.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7029



« Odgovor #3 : Listopad 15, 2008, 21:25:31 »




19. Kip bana Josipa Jelačića rad je akademskog kipara Ante Orlića.



20. Oltar svetih Stjepana, Ladislava i Emerika izrađen je u Obrtnoj školi u Zagrebu.



21. Nadgrobna ploča bl. Alojzija Stepinca rad je najvećeg hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.



22. Oltar Posljednje Kristove večere iz 1703. godine.



23. Poprsje hrvatskog bana Ivana Paližne i Petra Berislavića, koji je svojim junaštvom u borbama protiv Turaka Hrvatskoj pribavio naslov "Predziđe kršćanstva".



24. Oltar sv. Josipa po nacrtu Hermanna Bolléa s kipovima sv. Ivana Nepomuka i sv. Franje Asiškog.



25. Oltar svetih Ćirila i Metoda izradio je kipar Mihael Stepić po nacrtu Roberta Frangeša.



26. Oltar svetih Petra i Pavla izrađen je 1903. godine, a na njemu su još i kipovi sv. Jurja i sv. Nikole.



27. Na zidu gore je kopija oltarne slike iz stare katedrale. Ispod zvonika je kapela bl. Augustina Kažotića, zagrebačkog biskupa od 1303. do 1322. godine. Na zidu ispod kora su slike hrvatskih svetaca.



28. Na koru su orgulje sa 78 registara i 4 manuala izrađene 1855. godine od tvrtke Walcker iz Ludwigsburga.



29. Vodić kroz katedralu

Izvor:
Tekst: Glas Koncila,
Broj 41.od 12. 10. 2008.
10000 Zagreb, Kaptol 8
Fotoarhiv Glasa Koncila, fotografije br.: 1-29
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7029



« Odgovor #4 : Listopad 15, 2008, 21:34:58 »


* klikom na sličice dobit ćete slike većih dimenzija

 

 

 

 

Autor: Dikky v. Waardenberg 1. – 24.

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7029



« Odgovor #5 : Listopad 15, 2008, 21:36:39 »


* klikom na sličice dobit ćete slike većih dimenzija

 

 

 

 

Autor: Dikky v. Waardenberg 1. – 24.

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7029



« Odgovor #6 : Listopad 15, 2008, 21:38:07 »


* klikom na sličice dobit ćete slike većih dimenzija

 

 

 

 

Autor: Dikky v. Waardenberg 1. – 24.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7029



« Odgovor #7 : Listopad 15, 2008, 21:43:50 »


* klikom na sličice dobit ćete slike većih dimenzija



 



 


Katedrala - Herman Bolle ispred katedrale

Izvor: Zagrebačko arhivističko društvo – DAZ. 25. – 29
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7029



« Odgovor #8 : Listopad 15, 2008, 21:56:41 »











Autor: Milan Babić, Zagreb 1969. i 1985., 30. – 38.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.19. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!