RASTIĆ
ŠTIT: Štit razdijeljen štitićem u sredini na četiri polja: u 1. i 4. crvenome polju na crvenoj gredi stoji zlatni okrunjeni lav, koji u desnoj šapi drži sablju; u 2. i 4. plavome polju zlatna šesterokraka zvijezda i srebrni polumjesec. Štitić razdijeljen na zlatno i srebrno polje; iz srebrnoga trobrijega raste zeleni hrast.
NAKIT: Tri kacige: 1. izrasta isti okrunjeni zlatni lav kao u štitu. PLAŠT: crveno - zlatni.
2. iz srebrnog trobrijega raste zeleni hrast. PLAŠT: zlatno - zeleni.
3. plavo orlovo krilo na kojemu se nalazi zlatna šesterokraka zvijezda i srebrni polumjesec.
PLAŠT: plavo - srebrni.
ČUVARI GRBA: Dva hrvatska naoružana obučena vojnika (plavehlače, crveni kaput i crvena kapa) drže štit sa strane.
GESLO: (ispod štita) ZA BOGA, CARA I DOM.
Austrijsku barunsku diplomu (grbovnicu) podijelio je car Franjo Josip u Beču, 16. lipnja 1882. godine carskom i kraljevskom majoru
Danijelu Rastiću.
115 Za zasluge u bici kod Tapije Bičke 1849. godine odlikovan je viteškim Redom Marije Terezije i uvršten u viteški i barunski stalež.
Odličje mu je osobno uručio ban Josip Jelačić. Godine 1852. postao je austrijskim barunom, a barunsku čast je dobio za vojničke zasluge.
Barun Danijel Rastić rođen je u Buniću 1794. godine. Vojničku je karijeru započeo kao pisar Otočke graničarske pukovnije. Godine 1809. postao je kadet i dočasnik, 1814. godine poručnik, 1828. natporučnik, 1831. kapetan-poručnik, pobočnik Ličke graničarske pukovnije, a 1832. kapetan Slunjske graničarske pukovnije.
Godine 1836. unaprijeđen je u graničarskog majora, 1840. postaje potpukovnik Ličke graničarske pješačke pukovnije, a 1845. godine pukovnik Petrovaradinske pukovnije. Ubrzo potom, 1849. godine,
postaje general-major i brigadir u vojsci hrvatskog bana Josipa Jelačića. Umro je 1853. godine u Gospiću. Ratovao je od 1812. do 1814. godine i u francuskoj vojsci Napoleona Bonapartea i bio dvaput ranjen.
Poslije kapitulacije francuske vojske, kao austrijski časnik bio je profesor matematike.
U vrijeme revolucionarne 1848. godine
organizirao je hrvatsku vojsku i branio granice Hrvatske tako što je očistio Banat od neprijatelja.
Rastići su podrijetlom iz Bunića, gdje je živjelo nekoliko članova ove obitelji.
Bili su iskusni grani čarski časnici koji su službovali u raznim dijelovima Hrvatske.
Zauzimali su najviše časničke položaje u Habsburškoj Monarhiji.
Rastići su Vlasi i pripadaju pravoslavnoj vjeri. Nekoliko je članova obitelji Rastić tijekom 18. i 19. stoljeću živjelo i u Senju.
Pripadaju starim Perušićkim rodovima. Prema popisu stanovništva iz 1930. godine, Rastići su živjeli: u Buniću i Gradišci šest obitelji, u Senju tri, te u Požegi i Vinkovcima po jedna obitelj.
_________________________________________
115 Original grbovnice s poveljom o dodjeli plemstva i grba nalazi se u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu.
LITERATURA:
Bojničić, 1899., 157., T. 113.
Pavičić Stjepan, 1962., 289.
Ljubović Enver, 2001., 161.
Ljubović Enver, 2003., 219. |  |
