CRO-eu.com
Rujan 23, 2019, 19:36:12 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: RUPCIC ili RUBCIC  (Posjeta: 6758 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Listopad 11, 2008, 21:34:51 »


RUPČIĆ ili RUBČIĆ


ŠTIT:U crvenome polju štita koso udesno položena greda s četiri reda srebrno - crvenih četvorina, a sa svake strane po jedna zlatna lavlja glava.

NAKIT: Iznad kacige uspravljeni crveni lav.

PLAŠT: Crveno - zlatni.

Grb se nalazi u poznatome Korjenić-Neorićevu grbovniku iz 1595. godine.118

Prezime je moguće izvesti iz riječi rubac ili osobe pretka koja je nosila rubac, pa su Rupčeva djeca postala Rupčići ili Rubčići.

M. Nosić ovo prezime povezuje i s imenom Ruben, lat. Rubenus. Osobno ime Ruben, lat.

Rubenus, grč. Rouben nastalo je od hebrejskog imena Reubhen, ali je ovo ime veoma rijetko u Hrvata, pa je doista iz ovih imena teško jezički izvesti prezime Rupčić.

U prezimenu Rupčić možemo odvojeno promatrati sufiks - čić, koji je dosta čest u tvorbama, a s tim se sufiksom u hrvatskome jeziku grade deminutivi, te osnovu -rub u kojoj b ispred č prelazi u p, pa onda imamo oblik prezimena Rupčić, koje se češće javlja u svome izvornijem obliku Rubčić.

Rupčići su jedno od najstarijih hrvatskih plemićkih rodova, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, gdje danas žive samo u selu Hardomilju kod Ljubuškog.

U Republici Hrvatskoj, prema popisu stanovništva iz 1948. godine, Rupčići su živjeli u 165 naseljenih mjesta a bilo je više od 1200 nositelja ovoga prezimena.

Osim u gradu Zagrebu, živjeli su u Švici i Ličkom Lešću kod Otočca, u Rastokama i Bužimu kod Gospića, u Munjavi Modruškoj i Desmericama kod Ogulina, u Zagonu kod Novog Vinodolskog, te u Svetom Jurju i Jablancu kod Senja.

Dakle, ovo je prezime zastupljeno u primorskom, ličkom, dalmatinskom i hercegovačko-bunjevačkom području.

1. od 4
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Listopad 11, 2008, 21:39:23 »


Najstariji pouzdani povijesni dokument u kojemu se spominje ovo prezime jest onaj iz 1371. godine u kojemu se među sucima u Humu navodi i ime Nelipče Rupčića. Ovaj se rod spominje i u jednoj povelji u gradu Kreševu u srednjovjekovnoj bosanskoj državi oko 1434. godine, a u povelji je zapisano ime svjedoka Vuka Rupčića iz Huma.
Iz spomenutih povijesnih isprava može se zaključiti da su Rupčići bili istaknuti ljudi plemenitoga roda koji su imali i svoj grb, a obnašali su i razne dužnosti u Humu.

Padom Bosne pod Turke, potkraj 15. stoljeća, povlače se u Dalmaciju oko Klisa i Poljica, a kad su Turci početkom 16. stoljeća zauzeli i ove krajeve napravili su popise poreznih obveznika, pa se tako u jednom popisu iz 1475. - 1477. godine spominje ime Radoja Rupčića.

Smatra se daje spomenuti Radoje Rupčić bio podrijetlom iz Huma, te ga je pad Bosne pod Turke 1463. godine zatekao na mjestu zapovjednika tvrđave Sokol.

Iz povijesnih dokumenata poznat je i učeni član ove obitelji, svećenik Stanislav Rupčić za kojega se smatra da je oko 1340. godine bio sastavljač i prepisivač poznatoga Fojničkog grbovnika, ali ovaj podatak nema potvrdu u dokumentima pa je nepouzdan.
Stanislav Rupčić je bio poznati heraldičar i notar toga doba na dvoru srpskog cara Dušana.

U Fojničkom grbovniku sadržano je 157 tablica s grbovima svih plemića iz zemalja tzv. "Ilirskoga Carstva".

Postoji i zaseban rod Rupčića u selu Lovreč kod Imotskoga.

Rupčići ili Rubčići iz Klisa i Poljica u Dalmaciji bježe pred Turcima kao uskoci u grad Senj, zajedno s Vukasovićima, nakon neuspjele pobune Klišana protiv Turaka i nakon pada Klisa u turske ruke oko 1537. godine ili kasnije.

Rupčići su bili vođe kliške bune od 1580. do 1586. godine i gotovo su se svi Rupčići naselili u Senj. U Senju su ušli u stalnu vojnu posadu kao iskusni vojnici, pa razvijaju u Primorju veća naselja u Jablancu, Svetom Jurju i Donjem Zagonu kod Novog Vinodolskog.

U jednom povijesnom dokumentu iz 1586. godine u svezi s ustankom na području između Šibenika i Klisa spominje se Dmitar Rupčić. Zapovjednik hrvatske granice molio je austrijskog nadvojvodu da dopusti spomenutom Rupčiću i drugim ustanicima naseljavanje na ovom području gdje su sudjelovali u ustanku, a spomenuti Dmitar Rupčić bio je organizator toga ustanka.
Kada je zloglasni senjski komesar Josip Rabatta zabranio vojničku službu uskocima koji su htjeli Klis predati u ruke Senjana, među najistaknutijim su vojnicima navedeni Mikula i Ivaniš Rupčić, a njihovi potomci će kasnije iz Senja naseliti Gacku i Liku.

2. od 4
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Listopad 11, 2008, 21:42:49 »


Članovi ove uskočke plemićke obitelji, kao iskusni i školovani časnici, odmah su nakon doseljenja dobili visoke časničke položaje u senjskoj vojnoj posadi. Istaknuli su se u mnogim uskočkim postrojbama koje su ratovale diljem Vojne krajine.
Osim spomenutog Dmitra Rupčića, uskočkog vođe oko 1597. godine, spominje se i uskok Nikola Rupčić, kao i Bare Rupčić, koji je 1601. godine poginuo u borbama kod Dubrovnika na otoku Šipanu.

O toj ranoj seobi roda Rupčića, koji su bili razasuti po svim krajevima, svjedoče i podaci iz 1574. godine o Rupčićima na otoku Braču i 1608. godine u Posedarju.

Oko 1700. obitelj Rupčić prelazi u Gacku i Liku, gdje će se ovaj rod raširiti kasnije u sve dijelove Hrvatske.

Naseljavaju se pojedinačno u Brinje, odnosno Blažane, te u Jezerane, a jedna se obitelj naselila u Ceroviku, preko Kapele.

Prema popisu iz 1712. godine nalazimo ih u Pazarištu, Udbini, Svetom Roku i Ričicama. Potkraj 16. st. jedan ogranak Rupčića naselio se u Ogulin gdje pojedini članovi ulaze u službu Ogulinske kapetanije.

U jednoj ispravi kneza Vuka Krste Frankopana spominje se 1630. godine ogulinski građanin Grubiša Rupčić.

U popisu vojnika iz 1699. godine nalaze se imena Blaža, Mikule, Ivana, Jure i Tomice Rupčića.

U Gackoj su se naselili početkom 18. stoljeća iz Senja: u Čoviću, Lešću i Švici. U Kompolju nisu starosjeditelji, a danas ovdje žive dvije obitelji koje su došle iz Švice ženidbom.119

Godine 1612. iz ovoga velikog roda u Senju se spominje vojvoda Bartol i knez Nikola, a 1642. godine veliki zastavnik Ivan, a 1698. godine Ivan i Vuk.

Iz Senja su naselili Podgorje, a iz Podgorja Pazarište, Lovinac, Perušić, Udbinu i Smiljan te se pomiješali s bunjevačkim rodovima.

Danas žive u Blažanirna, Malom Kutu i Sertićima, na brinjskom području, a u Lici žive u Mezinovcu, Velikoj Plani, Rastokarna, Oblajcu i Bužimu.

Jedna grana Rupčića potkraj 18. stoljeća naseljava kraj oko Siska i Petrinje. Rupčića ima u Oštarijama, Modrušu, Staroj Kršlji, Rakovici i Slunju.

Prema popisu stanovništva iz 1930. godine, Rupčići su živjeli na otočkom području 25 obitelji, brinjskom i lovinačkom 23 obitelji, u Podgorju 17, Smiljanu 16, a u Perušiću, Pazarištu i Udbini u manjem broju.

3. od 4
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #3 : Listopad 11, 2008, 21:48:39 »


Oko 20-ih godina 20. stoljeća Rupčiće nalazimo iseljene u Slavoniju, Baniju, Podunavlje, oko Bjelovara, Čazme i Kutine. 120

Od članova obitelji Rupčić u Senju najpoznatiji je bio senjski sudac Ivan Rupčić. U Senju je imao kuću sagrađenu u 17. st. u blizini zgrade senjske Biskupije. Na pročelju njegove obiteljske kuće nalazio se kameni grb s natpisom i godinom 1726.121

Sačuvan je i obiteljski grb Rupčića s grla cisterne iz dvorišta njihove obiteljske kuće. Danas se kameni grb nalazi u dvorištu Župnog ureda u Senju, ispred ulaza u Muzej sakralne baštine Senj.

Nikola Rubčić bio je poznati vojvodasenjskih uskoka koji se istakao u mnogim borbama s Turcima u Lici.

Poznat je slikar i pedagog Luka Rupčić, rođen 1894. godine u Rastokama kod Smiljana, a umro je u Zagrebu 1980. godine.

Grga Rupčić, profesor rođenje u Rastokama, Smiljan kod Gospića 1932. godine, pjesnik, esejist, novinar i kritičar. Gimnaziju je završio u Gospiću, a Filozofski fakultet - studij hrvatskoga jezika i književnosti u Zagrebu. Do kraja svoga radnog vijeka proveo je na mjestu profesora književnosti u gimnaziji i Učiteljskoj školi u Gospiću. Objavljuje humoreske u mnogim dnevnim novinama i časopisima.

Ova plemićka obitelj danas živi i u Svetom Jurju kod Senja, kao i u Donjem Zagonu kod Novog Vinodolskog.

U Donjem Zagonu prezime Rupčić dolazi u starijem obliku - Rubčić.

___________________________________________
118 Original grba iz Korjenić - Neorićeva grbovnika danas se nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

119 Milan Kranjčević, Kompolje, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac 1998., str. 199.

120 Stjepan Pavičić, nav. dj., str. 155, 156, 172, 180. i 181.

121 Danas se ovaj kameni grb s natpisom nalazi na tvrđavi Nehaj u Senju.





LITERATURA:
Radoslav Lopašić, Spomenici Hrvatske krajine,
Zagreb 1889., sv. I., str. 302. i sv. III., str. 438.
Bojničić, 1899., 160., T. 116.
Hrvoje Salopek, 1999.,279.-280.
Stjepan Pavičić, 1962., Str: 155., 156., 172., 283.
Ljubović B.; Ljubović E., 1996., 47.
Ljubović Enver, 1998., 142.-143.
Ljubović Enver, 2001., 165.-166.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!