CRO-eu.com
Prosinac 11, 2018, 07:36:50 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: PERUSIC  (Posjeta: 4071 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7762



« : Listopad 11, 2008, 00:11:07 »


PERUŠIĆ


ŠTIT: U srebrnom štitu leži zlatni lav.

Ovaj je grb s pečata Gašpara Perušića iz 1492. godine. Pečat se nalazi na povelji u kojoj je navedeno kako Gašpar Perušić, zajedno sa 62 hrvatska plemića, u Saboru u Budimu priseže Habsburgovcima vjernost, ako izumre ugarska kraljevska dinastija.

Gašpar Perušić uzdigao se do kneževske i banske časti.

Postoje različita tumačenja o etimologiji ovoga prezimena, no najbliža su ona Vladimira Mažuranića i Petra Šimunovića. Prema njihovim istraživanjima, ime peruš može označavati rodonačelnika ove obitelji, a izvedeno je iz osobnog imena Petar.

Šimunović pak navodi da je prezime Perušić hipokristik od peruš, imenice koja znači perje ili perušu - komušinu u Lici, te perušku u Slavoniji.

U staroj župi Bužani živjela je obitelj Perušić koja se, vjerojatno nakon pada Bosne pod Turke 1463. godine, doselila u ove krajeve i podigla dvorac (utvrdu) oko koje je kasnije nastalo naselje, nazvano po imenu obitelji.

Kaštel Perušić u povijesnim se dokumentima prvi put spominje oko 1487. godine.

Najstariji pisani spomen, u kojemu se spominje prezime Perušić, je isprava kninskog Kaptola u Lapcu iz 15. st. Iz isprave od 1437. godine doznajemo da su braća Perušić: Juraj, Petar, Franko i Blaž bili iz Rmnja, mjesta na ušću Unca u Unu. Vjerojatno i vode podrijetlo iz tih krajeva tj. iz županije Pset.

Vjekoslav Klaić tvrdi da su Perušići pripadnici plemena Kolunića, a Kolunići su ogranak Lapčana i odvjetak Lapčana.

Perušiće ubrajamo u tzv. "didiće", tj. starohrvatske plemiće po krvi.

U vrijeme pojačanih turskih napada Perušići napuštaju županiju Pset, pa ih već 1455. nalazimo na Grobniku - Jurja Perušića, a nešto kasnije i Dominika Perušića - u službi krbavskog kneza Ivana Kurjakovića. Bio je i 1487. godine i banov nasljednik i kaštelan grada Rmnja.

Iz godine 1495. postoji darovnica kojom Anž Frankopan daje za vjernu službu "bušku i gacku Vrhovinu" Gašparu i Petru Perušiću. Buška Vrhovina je današnji Perušić, a Gacka Vrhovinaje današnje mjesto Vrhovine kod Otočca.
Ova je povelja izdana u Brinju koji je bio pod vlašću Frankopana.

Već potkraj 15. st. nalazimo Perušiće pokraj Novske gdje su se sklonili bježeći pred Turcima.

U 16. st. Perušići se spominju i u Hrvatskom zagorju.

Gašpar Perušić sudjeluju u raznim bitkama protiv Turaka. Od 1484. do 1493. godine bio je podban Hrvatske i Dalmacije. Gašpar Perušić, kao zamjenik Emerika Derenčina, kratko upravlja tzv. "ostacima ostataka Hrvatske" i moli pomoć od pape i europskih zemalja. Obnašao je različite dužnosti: sudac buškog stola, porkulab, tj. upravitelj imanja grada Rmnja i kaštelan Ostrovice. Stolovao je u kaštelu Perušiću. Godine 1504. u jednom spisu iz Steničnjaka Gašpar se spominje kao knez.

Gašpar Perušić, uz ostale hrvatske velikaše, stavlja svoj pečat na povelju kojom se kralju Maksimilijanu i njegovim zakonitim nasljednicima daje zakonsko pravo na ugarsko-hrvatsko prijestolje, ako bi kralj Vladislav ili njegov sin umrli bez zakonitih potomaka. Na temelju te povelje 1527. na Cetinskom saboru hrvatski su velikaši izabrali Ferdinanda 1. za hrvatskog kralja, pa su Habsburgovci vladali Hrvatskom sve do 1918. godine.

Umro je u Zadru 1507. godine, a iza sebe je ostavio dva sina, Gašpara II. i Grgura. Prema poznatim podacima, Perušići danas žive u gotovo svim dijelovima Hrvatske: u Bjelovaru, Koprivnici, Legradu, Makarskoj, Karlovcu, Mariji Bistrici, Pagu, Korčuli, Šibeniku, Vrbovskom, Zadru.

U Bosni i Hercegovini Perušići žive oko Stoca, Ključa i Zenice, anekoliko obitelji živi na Romaniji, u Sarajevu i Tuzli.

U Crnoj Gori ih ima oko Kolašina, a u Vojvodini žive u Subotici.

U Gradišću u Austriji Perušići se spominju u Donjoj Pulji, Uzlopu, Velikom Borištofu te u Beču. Žive i u prekomorskim zemljama: SAD, Kanada i Australija.

LITERATURA:
Bojničić, 1899.,231., T. 169.
Marinko Perušić, Prilozi za proučavanje
podrijetla roda Perušića,
vlastita naklada, Zagreb, 1989.
Ljubović Enver, 2001., 148.-149.
Ljubović Enver, 2003., 204.-205.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!