CRO-eu.com
Prosinac 11, 2018, 07:59:22 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: MOGOROVIC - MOGORIC i MOGOROEVIC - GOJCIC  (Posjeta: 6839 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7762



« : Listopad 09, 2008, 01:32:06 »


MOGOROVIĆ - MOGORIĆ
MOGOROEVIĆ - GOJČIĆ



Opis Grba:

ŠTIT: U plavome štitu pet srebrnih valovitih greda.

Mogorovići ili Mogoroevići pripadaju među dvanaest najstarijih hrvatskih plemenitaških obitelji s početka 12. stoljeća.

Zasigurno pripadaju praplemstvu hrvatske narodne dinastije. Najprije se spominju u 12. i 13. stoljeća u okolici Zadra, a nakon provale Tatara velik se broj članova ovoga plemena iselio u Liku, pa i danas postoji selo Mogorić u Lici, kao spomen na tu poznatu plemićku obitelj.

Mogorovići su istisnuli ostala hrvatska plemena i plemićke obitelji (Tugomeriće, Čudomeriće i Lagodušiće) i bili su od svih plemena najbrojniji na ovome području.



Kameni grb Matije Gojčića iz Crkve sv. Franje u Senju

Mogorovići su imali i svoj plemenski sud za plemiće, a na čelu plemena bio je župan.

U 16. stoljeću živjeli su u Mogoriću u Lici, a potkraj 16. stoljeća napustili su Liku i naselili se u Zagrebačku županiju.

U 14. i 15. stoljeću poznata su imena nekih ličkih župana i knezova iz ovoga roda.

Poznata su nam i imena hiža ili zadruga Mogorovića, pa su iz plemena Mogorovića bile sljedeće obitelji:

1.     Babić,
2.     Babonožići,
3.     Budišić,
4.     Drašković,
5.     Dudulović,
6.     Gonešić,
7.     Hapčić,
8.     Juričić,
9.     Jurislav,
10.   Kobasić,
11.   Korlatović,
12.   Lalković,
13.   Lopušić,
14.   Lovrenčić,
15.   Malić,
16.   Mihalić,
17.   Mogorić,
18.   Nelković,
19.   Orlovčić,
20.   Paladinić,
21.   Petričević ili Hreljac,
22.   Pribislavić,
23.   Račić,
24.   Skobilić,
25.   Sladojević,
26.   Slavković,
27.   Slišković,
28.   Sopčić,
29.   Sučić,
30.   Tomašić,
31.   Tvrtković,
32.   Utišenić,
33.   Vidović,
34.   Vučić,
35.   Zoranić i
36.   Ždralić.

1. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7762



« Odgovor #1 : Listopad 09, 2008, 01:38:33 »


Ove obitelji iz plemena Mogorovića nalazimo u ispravama od 1490. do 1515. godine. Kad su ove krajeve zauzeli Turci, sve su se ove obitelji raselile po svim dijelovima Hrvatske, a napose oko Korane i Kupe.

Pečati pojedinih članova ovoga plemena glavno su vrelo za proučavanje grba ovoga plemena. Heraldika nas uči da su najstariji grbovi veoma jednostavni, a svakako je takav morao biti i grb Mogorovića kao pripadnika hrvatskog praplemstva.

U svim opisanim grbovima i pečatima različitih obitelji iz plemena Mogorovića nalazimo jednostavne poprečne, ravne i valovite grede, a veći dio grbova ima valovite grede. Broj greda je različit u pojedinoj obitelji i varira od dvije do sedam.

Najvjerojatnije je da su osnovni lik u grbu Mogorovića upravo poprečne valovite grede.

Naš poznati heraldičar Emilij Laszowski tvrdi da bi ispravan bio možda srednji broj greda, dakle između četiri i pet, pa bi onda s pravom mogli ustvrditi da je grb Mogorovića: štit s pet valovitih greda, a iznad je šesterokraka zvijezda kao nebeska pojava.

Slikani grb obitelji Petričević - Hreljac s grbovnice iz 1599. godine, koja je pripadala plemenu Mogorovića, izgledao je ovako: modar štit sa pet srebrnih poprečnih valovitih greda, pa se može ustvrditi da su to bile i boje grba Mogorovića.

Najpuzdaniji izvor za oznaku boja grba Mogorovića jest heraldički ispravan grb navedene obitelji Petričević - Hreljac iz 1599. godine.

Osim na pečatima i raznim ispravama, poznat je i kameni grb s natpisom na nadgrobnom spomeniku Matije Gojčića - Mogoroevića iz Novaka u Lici u crkvi Svetog Franje u Senju.

Crkva je tijekom njemačkog bombardiranja u listopadu 1942. godine razrušena, a grb se u ulomcima danas nalazi u dvorištu Župnog ureda u Senju.

Matija Gojčić umro je 1555. godine i pokopan u spomenutoj crkvi, zajedno sa svojim potomcima.

Valovite grede u grbu predstavljaju pet rijeka oko kojih je živjela ova stara hrvatska obitelj.

Iznad kamenog grba na nadgrobnom spomeniku isklesana je ljudska glava ukrašena perjem, a na vrhu nadgrobne ploče isklesanaje girlanda.

Gojčići su pripadali hrvatskom praplemstvu roda Mogorića - Mogoroevića - Mogorovića iz Like, pa uz njihovo prezime često u povijesnim dokumentima dolazi i dodatak "Mogorić" ili "Mogoroević" .

Matija Gojčić bio je senjski građanin, a kasnije plemić podrijetlom iz prastarog roda Mogorića iz Novaka u Lici, koji su se ubrajali među 12 najstarijih hrvatskih plemena, koja su 1102. godine potpisala sporazum (Pacta Conventa) s Ugarskom i izabrala Kolomana za hrvatskoga kralja.

U drugom popisu senjske vojne posade iz 1551. godine nalaze se imena trojice Mogorića: Petra, Vinka i Matije, koji je umro 1555. godine i pokopan u crkvi Sv. Franje u Senju. Matija podiže sebi i svojim potomcima obiteljsku nadgrobnu ploču.

Ova je nadgrobna ploča bila zasigurno postavljena u nekom od sakralnih objekata izvan zidina, pa je nakon gradnje crkve Sv. Franje oko 1558. godine prenesena u ovu crkvu s grbovima najpoznatijih senjskih uskočkih obitelji.

Obitelj Mogorić ugasila se u muškoj lozi potkraj 17. stoljeća.

Ovaj rod i danas živi u raznim dijelovima Hrvatske u različitim rodovima. Iz obitelji Gojčić bio je Martin Mogorić, poznati kapetan Ogulina.


LITERATURA:
Bojničić, 1899., 53., T 39.
Ivan Kukuljević Sakcinski, Nadpisi, Zgb. 1991., 18., broj 814.
Mile Magdić, Topografija ., Senj 1877., 24.
Emilij Laszowski, Grb plemena Mogorovića,
VHAD, Zagreb 1896.11897., 21. -25
Vjekoslav Klaić,
Hrvatska plemena od 12. -16. stoljeća, Rad JAZU, 130., 46.
Ljubović B.-Ljubović E., 1996.,22.-23.
Ljubović Enver, 1998., 79-80.
Ljubović Enver, 2001., 137.-138.
Ljubović Enver, 2003., 195.-196.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!