CRO-eu.com
Listopad 17, 2018, 09:55:30 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: KRAJAC – KRAJATZ - KRAJATCH  (Posjeta: 3848 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7761



« : Listopad 08, 2008, 23:57:54 »


KRAJAČ – KRAJATZ - KRAJATCH


ŠTIT: Štit razdijeljen zlatnim štitićem u sredini na kojemu se nalazi srebrni križ: u 1. crvenome polju stoji zlatni lav sa sabljom u desnoj šapi; u 2. plavome polju brod sa tri jedra; u 3. polju na zelenoj podlozi red crvenih i bijelih polja (šahovnica); a u 4. plavome polju isti zlatni lav kao i u 1. polju.

NAKIT: Iz okrunjene kacige izrasta zlatni lav, isti kao u štitu.

PLAŠT: Zlatno - plavi i crveno - srebrni.

Plemstvo i grb priznao je i ponovno dodijelio car Ferdinand II. 1635. godine, a potvrđeno je i proglašeno na sjednici Hrvatskoga državnog sabora 1660. godine.

Grb je dodijeljen, najvjerojatnije, u vrijeme cara Ferdinanda II. a Hrvatskome saboru je naknadno predložen i kasnije odobren.

Grbovna povelja o dodjeli plemstva i grba na pergamentu bila je u obitelji Krajač u Senju.

Obitelj je nosila dva pridjevka: "od Steničnjaka" i "od Blatnice".

Obitelj Krajač pripada prastaroj hrvatskoj plemićkoj obitelji koja se u nekim dokumentima spominje pod imenom Sartor-Sartorius, lat. krojač, a "o" umjesto "a" u imenu Krajač zasigurno je nastalo rektifikacijskim prijevodom prema latinskoj riječi "sartor".

Obitelj je još u 15. st. pripadala bratstvu plemenitaških obitelji Steničnjaka, koji je pripadao starohrvatskoj slobodnoj plemićkoj općini stare županije Goričke.

Kao plemeniti ljudi spominju se i u Modruškom urbaru iz 1486. godine

Radoslav Lopašić u djelu "Oko Kupe i Korane" navodi da su sinovi Jurja Budačkog "od Buča", Bartol i Nikola, kanonik zagrebački, kupili 1490. godine imanje Blatnicu od plemića Matka, sina Martina Krajača "od Steničnjaka".

Ova se obitelj tijekom 16. st. više puta u različitim dokumentima spominje na području županije Goričke.

U ispravi, odnosno u jednoj glagoljskoj listini, koja je bila napisana u Steničnjaku, 10. rujna 1542. godine72 navodi se ime Ivana Krajača kao svečanog svjedoka.

1. od 4
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7761



« Odgovor #1 : Listopad 09, 2008, 00:05:00 »


U crkvi Sv. Luke u Bihaću (danas džamija Fethija) pronađeno je nekoliko ulomaka epitafa sa nadgrobnog spomenika Sartor-Krajača, u kojima se navodi da je neki Krajač, pokopan u crkvi, bio odličnik grada Bihaća, jer su u ovoj crkvi bili pokapani samo odličnici grada.

Vjerojatno je spomenuti Krajač imao i isklesan grb na nadgrobnom spomeniku koji je određivao njegov plemićki status.

Među stanovnicima mjesta Krstinja kod Vojnića spominje se ime Šimuna Krajača.

U dokumentima iz 1549. godine spominje se ime Blaža Krajača, plemića iz Velike Kladuše.

U jednom rješenju suda u Dubovcu kod Karlovca, od 27. travnja 1550. godine, spominje se kao "ovodnik i odomašnik među dobri i plemeniti ljudi" uz ostale navedene plemiće i Lukša Krajač.73

U jednom dokumentu Sudbenog stola Steničnjaka, od 29. srpnja 1572. godine, u parnici o posjedovanju vrta i kuće između Jurja Krpačića i Martina Zajića spominje se Kata Krajač, udovica pok. Petra Krajača. U dokumentu je ovo prezime napisano u obliku Krayach.

U vrijeme prvih turskih napada na južne dijelove Goričke županije, posebice početkom 16. st. u vrijeme najžeščijih turskih napada na Steničnjak, Krajači su izgubili svoje posjede, pa su bili prisiljeni bježati u Hrvatsko primorje.

Dolaze u Senj i uglavnom služe kao obični vojnici u vojnim posadama Senja i Otočca.

Osim u Hrvatskom primorju, spominju se tih godina i u Modruškoj župi.

Sačuvanje i popis vojne posade tvrđave Senj iz 1540. godine, odnosno blagajnički registar o visini plaća članova vojne posade, a među njimaje i ime Nikole Krajača.

U popisu vojne posade tvrđave Otočac iz 1540. godine navodi se ime Jurja Krajača s mjesečnom plaćom od 8 forinti. 74

U popisu vojne posade Senj iz 1551. godine Krajači se više ne spominju, dok se u popisu vojne posade tvrđavnog naselja Otočac spominju Krajači i 1540. i 1551. godine.

Stjepan Pavičić tvrdi da se možda neki njihov predak preselio iz Otočca u Senj bilo zbog službe ili iz sigurnosnih razloga.

Dolaskom u grad Senj istaknuli su se u pomorskim, brodovlasničkim i trgovačkim poslovima, pa je i u njihovu grbu prikazan lik srednjovjekovnog trojedrenjaka, što je doista i simbol brodarske tradicije još iz kraja odakle su doselili, tj. iz Goričke županije.

2. od 4
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7761



« Odgovor #2 : Listopad 09, 2008, 00:11:35 »


U privatnom arhivu grofa Kulmera iz Cernika bilo je pohranjeno staro rodoslovlje obitelji Krajač bez oznake godina.

• U drugoj polovici 17. stoljeća Krajači se više ne spominju u povijesnim dokumentima u kopnenom dijelu Hrvatske, ali se pojavljuju u selu Ladviču kod Crikvenice na bivšim frankopanskim imanjima. U Ladviču su se skrivali i bavili poljodjelstvom, plašeći se da ih ne otkrije austrijska vojska, jer su sudjelovali u poznatom otporu Zrinskih i Frankopana protiv habsburškog apsolutizma, boreći se nezavisnost Hrvatske. Nakon ugušenog otpora izgubili su sva imanja, pa su se svakako morali skrivati i tajiti svoje plemićko podrijetlo.

U Bakru je bio gradski vijećnik i kapetan od 1735. do 1740. godine Sigismund Xaver "de Sartori". Njegov je grb pronađen u desnom gornjem kutu njegova portreta, a danas se portret s grbom čuva u Gradskom muzeju u Bakru. Grb se razlikuje od grba Krajača. Da je ova obitelj bila u rodbinskim vezama s Krajačima još treba istražiti, ali je činjenica da podrijetlo vode od stare obitelji Smioriusa, tj. Krojača ili Krajača.
U poznatom ratu Marije Terezije protiv pruskoga kralja Friedricha II. među pandurima baruna Trenka nalazio se i jedan Krajač, koji se oženio i zauvijek ostao u Moravskoj, utemeljivši moravsku lozu plemićke obitelji Krajač (Krayatsch).

Od moravskih Krajača potekli su mnogi časnici austrijske vojske, jedan glasoviti austrijski psihijatar Josip ml. Krajač, predsjednik suda u Novome Jičinu Albert Krajač, te pukovnik Emanuel Krajač. Svi su oni bili djeca Josipa Krajača.

Emanuel Krajač vratio se u Hrvatsku i oženio Herminu pl. Pisačić. U braku s Herminom imao je kćer Ernu Krajač, kojaje postala poznata hrvatska spisateljica, a živjela je u Zagrebu. U Češkoj je, u Pragu, sve donedavna živio posljednji potomak ove moravske loze Franjo Krajač, dipl. inž.

• O obitelji Krajač u Ladviču sačuvani su pisani dokumenti iz 18. st., npr., latinicom pisani prijepis oporuke Ivana Krajača, sina Tomina, a prijepis je ovjerovljen kod Sudbenog stola u Novom Vinodolskom, 20. listopada 1813. godine. Iz ove oporuke, koja počinje nabožnim refleksijama, doznajemo da su iza Ivanove smrti ostala tri sina: Tomo, Ivan i Mato. Tomo se odselio u Senj i bio je utemeljitelj senjske loze Krajača. Tomini sinovi, Ivan III. (1812. - 1881.) i Rafael (1817. - 1885.) osnivaju zajedno s nekoliko senjskih trgovaca Senjsko brodarsko društvo.

Rafael Tome Krajač bio je poznatri senjski trgovac, oženio se Senjkinjom Jelenom Ferlan (1820. - 1894.). Bio je osnivač druge grane roda Krajača. Pokopan je u groblju Sveti Vid u Senju.

3. od 4
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7761



« Odgovor #3 : Listopad 09, 2008, 00:18:53 »


Od Ivanovih potomaka istaknuli su se Ladislav (1857. - 1928.), veletrgovac, saborski zastupnik 1883. godine, gradonačelnik Senja od 1886. do 1893. godine i počasni grčki konzul u Primorju. Bio je osnivač "Prvoga hrvatskoga parobrodarskog društva" u Senju i predsjednik "Jadranske plovidbe". Ivanovi su potomci bili i senjski odvjetnici dr. Ivan (Žan) i dr. Julius.


Klikni na fotografiju da se poveća

Ivan Krajač (1877. - 1945.) bio je ministar gospodarstva i trgovine Kraljevine SHS i poznati planinar, nestao je u Bleiburgu 1945. godine. Njegov otac Franjo, ugledni senjski trgovac, umro je 1922. godine. Majka mu je bila iz obitelji Vranyczani- Dobrinović.

Vuk Krajač (1894. - 1962.), istaknuti publicist, službuje u Trgovačkoj komori u Zagrebu i Ministarstvu trgovine i industrije u Beogradu. Utemeljio je Gradski muzej u Senju i bio počasni konzervator Senja. Bio je poliglot, umro je 1962. godine.

Ivica Krajač, rođen 1938. godine, poznatije hrvatski glazbenik, a danas živi u Zagrebu.

Senjska loza plemićke obitelji Krajač bila je rodbinskim i ženidbenim vezama i odnosima povezana s brojnim plemenitaškim i aristokratskim obiteljima u Hrvatskoj i Europi, primjerice:
Hreljanović, Albinoni, Demelli "de Lowensfeld", Bassani Sacci, Vranitzany, Saracca, Pisačić, Vraniczany - Dobrinović i Horvath "de Szent Peter", de Worowanszky, de Turanszky, Pulle, Carlotti de Riparbella, Vimercati, Guldenstein, dal Pozzo, Sarego, des Alighieri, Pellegrini, Salemo, de Bra, d' Arsio, Marani, Mattioli, D' Arco, Saibante, Caccialli, da Vico, Paleologue, Soranzo il Colori.

__________________________________________
72 Ova se isprava danas nalazi u Arhivu HAZU u Zagrebu.
73 Radoslav Lopašić, Karlovac, prilozi 111.
74 Radoslav Lopašić, Spomenici Hrvatske krajine, knjiga 111., JAZU, Vol. 20., Zagreb 1889. god., str. 39.

LITERATURA:
Glasnik heraldike, Zagreb 5-8.,25.-31.
Radoslav Lopašić, Oko Kupe i Korane, MH, Zagreb. 1895.
Stjepan Pavičić, Seobe i naselja u Lici, knjiga 41., JAZU, Zagreb, 1962..
Mira Kolar - Dimitrijević, Gospodarsko djelovanje dr. Ivana Krajača, Senjski zbornik, 21.,1994.,253.-271.
Ljubović Enver, 2001., 106.-110.
Ljubović Enver, Časopis "Usponi" Senjsko književno ognjište Senj, 1999.
Ljubović Enver, 2003., 150.-154.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!