CRO-eu.com
Rujan 16, 2019, 22:18:36 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: KRAMARIC  (Posjeta: 6079 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Listopad 08, 2008, 23:46:25 »


KRAMARIĆ


ŠTIT: U plavome štitu na zelenom brijegu zlatni svežanj klasa žita i trs vinove loze s grožđem.

NAKIT: Iznad okrunjene zlatne kacige oklopijena ruka sa sabljom u šaci i hi zlatna klasa.

PLAŠT: Plavo - zlatni i crveno - srebrni.

Grbovnicu s poveljom o dodijeli plemstva i grba podijelio je car Josip I. u Beču, 17. veljače 1707. godine Mihaelu Kramariczu (Kramariću).

Kramarići su stari rod iz sela Marinci u Bužanima, iz sjeverozapadnog dijela Like. Marinci se u ispravama spominju u drugoj polovici 15. i početkom 16. stoljeća.

U vrijeme nekih sudskih postupaka između Ratkovića i Novakovića popisani su svi plemeniti ljudi, među kojima su bili i Kramarići, Bogdanići, Juričići i drugi.


LITERATURA:
Bojničić, 1899., 67., T 97.
Ljubović Enver, 2001., 111.
Ljubović Enver, 2003., 155.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Tomislav
Gost
« Odgovor #1 : Listopad 05, 2009, 12:35:46 »


Marice, svaka čast, stavljaš odlične teme. Samo tako nastavi.

Zanima me prezime Kramarić.

Vidim da ih se ovdje ne navodi, dok se u drugoj temi navode među ličkim plemićkim obiteljima ("Kramarići su stari rod iz sela Marinci u Bužanima ...").Također i :"U vrijeme nekih sudskih postupaka između Ratkovića i Novakovića popisani su svi plemeniti ljudi,među kojima su bili i Kramarići,...".  Zna li se kojih su godina vođeni navedeni sudski postupci ? Gdje bi se moglo više podataka o njima pronaći (u literatura,objavljeni izvori)?
Malo mi čudno zvuči prezime Kramarić među svim tim prezimenima kojih je većina nastala od narodnih i svetačkih  imena.Očit je nastanak prezimena Kramarić iz osnove "krama" koja je germanizam.Ako pogledaš, čini mi se da niti jedno drugo gore navedeno prezime nije nastalo od nekakvog germanizma (možda Majerić ?). Možda griješim ? To je samo moje zapažanje.

U knjizi "Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u 15. i 16. st." Josipa Adamčeka i Ivana Kampuša, Kramariće se može pronaći 1598. g. i u tadašnjim županijama Zagrebačkoj i Varaždinskoj.
Pogotovo su interesantni Kramarići iz Turopolja za koje Emilije Laszowski u svojoj knjizi "Povijest plemenite općine Turopolje..." kaže da su od starine plemićka porodica.Naime,godine 1614. kralj Matija 2. podijelio je ponovno plemstvo i grb Ivanu Kramariću iz Šćitarjeva, te njegovim sinovima i njegovom bratu i njegovoj djeci.

Zanima me tvoje mišljenje, odnosno, imaš li saznanja, da li je to onaj isti stari plemeniti rod iz sela Marinci u Buškoj župi. Zanima me postoji li poveznica, ili se radi o nepovezanim rodovima.
Ne bi bili niti prvi niti posljednji koji su pred Turcima napustili Liku i sklonili se u sigurnije krajeve.    
Kramarići iz Turopolja su kasnije sudjelovali i u naseljavanju Banovine, nakon protjerivanja Turaka.
Evidentirano
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Listopad 06, 2009, 02:33:35 »


Pohvala je jedno socijalno priznanje za ostvarenje jednog zadatka – učinka. Ona je motivacija da se nastavi tj. intenzivira; ponašanje, misao, osjećaj ili rad.

Vrijednost pohvale bazira na kompetenciji pohvalitelja.

"Prigovoriti je jednostavnije, radi toga to pokušava većina. Pohvaliti je teško i malo ih je koji to čine." - Anselm Feuerbach, (1829-1880) Rim

Tomislave, hvala !

 

A sada se vratimo k Kramarićima. Sigurno bi se dalo puno više podataka naći o prezimenu Kramarić i ja sam, pored tvojih vrijednih informacija, našla još tri izvora u kojima se spominje njihovo plemstvo, iseljavanje iz Like i Korduna i porijeklo. Kramarići u Moravskoj su Slunjskog porijekla kao i svi moravski Hrvati.

Molim za razumjevanje što, meni dostupni tekstovi, ostaju neprevedeni na hrvatski jezik.

 
Prezime Kramer vuče svoje korijene iz djelatnosti; sitničara – trgovca na malo – kramara koji je najčešće bio vlasnik jednog kioska. To znači da je Kramarić sin od jednog prodavača "sitne robe" ili puntnogtrgovca kod kojeg je bilo moguće kupiti gotovo sve. Prezime Kramer pojavljuje se već u 15. stoljeću.

Riječ "kram" izvedena je iz staro-visokog-njemačkog jezika (oko od 750 do 1050. god.) iz chrám čije porijeklo je nejasno; temeljno srodstvo sa, na starom slavenskom jeziku, "gramu" grčki καπηλειω "(neki proizvod) ponuditi može biti samo pretpostavljeno.
„Kram“ (stvari) na njemačkom jeziku je opći pojam za nevažne ili malovrijedne djelove, stvari ili predmete koji se teško razlikuju poput kutije s raznim čavlićima ili šivaćin iglama. U Austriji, se koristi oznaka "Kramuri" . Izvedena od "Kram" opisuje trgovca kao Krämer.

_______________________________________

1. J. Breu, 142. i A. Turek, n. dj., 174-176. spominju brojna hrvatska prezimena u pojedinim selima južne Moravske koja je čitava bila naseljena Hrvatima, ali u manjim skupinama koje su se već do kraja 30. godišnjeg rata izgubile, ali su ostali tragovi njihova života u zapisima i nazivima njiva, sela, livada itd. Navest ćemo samo neka prezimena koja bi mogla biti i plemićka, npr. Jankovići, Vukovići, Kuzmići, Markovići, Kramarići, Dragišići i dr. O hrvatskom plemstvu u Moravskoj takoder je pisao A. Turek, Charvatska šlechta na Morave do valky triectilete, Kravarsko, roč. VI.


Sv. Helena Koruška
administrativno
područje grada Križevaca
u koje ulazi 59 sela i
grad Križevci
 
2. [. . .]Noch im 19. Jh. gab es in Sveta Helena Familien, die infolge eines Namenspradikates als adelig galten. Einige davon lebten in einem genossenschaftlichen Verhaltnis. Es handelte sich um einen Bauernadel, die sogenannten "šljivari" ("Zwetschkenjunker"). Der Überlieferung zufolge geht dies er Adelsstatus auf König Bela IV. zurück, der die Verleihungen am 15. Juni 1244 für Dienste vornahm, die man dem im Zuge des Tatarensturmes geflüchteten König geleistet hatte. Historisch ist dies nicht gesichert, aber das Ereignis wird immerhin in einer Urkunde vom 16. August 1754 erwähnt, welche der damalige Gespanschafts- Notar von Križevci, Stephan Joseph von Švagel, unterzeichnete. 1630 erhielten die Familien Satvar, Salaić und Gudić den Adel verliehen.Die Familien Filipović und Seny wurden im 17. Jh. als adelig erwahnt.
Im 18. und 19. Jh. gab es in Sveta Helena Koruška sehr viele Familien des einfachen Adels:

Stručić (Sztruchich), Ljubić (Lyubich),
Šipušić (Sipusich),
Švagel (Svageil, Schwagel),
Šiger (Siger),
Kemenović (Kemenovich),
Kamenjak, Kostibol (Kosztibol),
Srbljinović (Szerbinovich),
Brezovec (Brezovecz),
Peršin,
Kramarić (Kramarich) ,
Sokač (Szokach) und andere.

Die größte Familie bildeten im 19. Jh. die Stručić. Sie bestand aus zwei bäuerlichen Hausgenossenschaften mit 32 Häusern.

Izvor: Mladen I Bojana Šćitaroci "Slawoniens Schlösser von Zagreb bis Vukovar", str. 289.

3. Kramaricz (Kramarić) .

[. . .]Ein gleichnamiges Geschlecht erwähnt Szirmay (C. Zemplin, not. top. 133) als zum Adel des Zempliner Ctta. gehörig; sowie auch ein Geschlecht Kramarich, in d. ersten Hälfte dieses Jahrhunderts, im Zalaer u. Oedenburger Ctte auftritt. [. . .]

(Lib. Reg. XXVII. 258. – Nagy Ivan VI 460.)

Izvor: Dr. Ivan von Bojničić "Der Adel von Kroatien und Slavonien" Str. 97., (Taf. 69).

_____________________________________________________
Zemplin > http://www.obeczemplin.sk/
Zala > http://hr.wikipedia.org/wiki/Zalska_%C5%BEupanija
Oedenburger Comitate > http://de.wikipedia.org/wiki/Sopron

* Ctta –e > Comitat -e (županija)

 
Klikni na fotografiju da se poveća
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #3 : Listopad 03, 2010, 12:49:08 »


20. 05. 1840.,  vjenčao se: Ladislav-Juraj pl. Kallay, sin pok. Mihalja pl. K. i pl. Ane r. Gressich iz Borkovca, s Julianom pl. Osegovich, kćerju pok. Stjepana pl. O. Svjedoci su bili Franjo pl. Fodroczy i Martin pl. Kramarić.

Iz matica župe Zlatar
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #4 : Listopad 03, 2010, 12:51:52 »


Galdovo (Kaptolsko)

Od 1842—1848. doselila se obitelj Kramarić. 1841—1848. ima 21 kuća.

U 1857. nazvano Galdovo Kaptolsko. Ovo se Galdovo nalazi na desnoj obali Save i zove se Kaptolsko Galdovo jer pripada kaptolskoj Sisačkoj gospoštiji, za razliku od drugoga Galdova na lijevoj obali Save koje se zove Erdödsko Galdovo jer spada pod moslavačku gospoštiju grofova Erdödija.

Dr. Josip Buturac
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!