CRO-eu.com
Studeni 12, 2019, 14:57:35 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Ličko plemstvo i njegovo heraldičko znakovlje  (Posjeta: 6344 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Listopad 04, 2008, 22:49:37 »


Ovaj znanstveni članak bio je prezentiran na Znanstvenom skupu "IDENTITET LIKE" koji je održan prošle godine u rujnu mjesecu u Gospiću, a bit će publiciran u Zborniku radova ovoga Znanstvenog skupa.

Organizator je bio Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" iz Zagreba. Rad će biti ove godine objavljen u Zborniku radova Znanstvenog skupa.




Enver Ljubović
V. Čopića 1
53270 SENJ

LIČKO PLEMSTVO I NJEGOVO HERALDIČKO ZNAKOVLJE
KAO ČINJENICE KULTURNOG NASLIJEĐA I IDENTITETA

        U starom hrvtskom pravnom i društvenom uređenju postojalo je rodovsko i feudalno plemstvo. Rodovskom  plemstvu su pripadali članovi nekog od 12 poznatih hrvatskih plemena zapisanih u tekstu sporazuma "Pacta Conventa" iz 1102. godine, a feudalnom plemstvu su pripadali plemići čiju zemlju su obrađivali zavisni seljaci.

Kao i u drugim  dijelovima Hrvatske tako  je i u Lici plemstvo proizašlo iz narodnog plemstva i onog feudalnog koje se počelo stvarati  nakon 1102. godine kada je Kraljevina Hrvatska stupila u ugovorni savez s Kraljevinom Ugarskom. 

U Kolmanovim darovnicama treba, dakako, tražiti početak postanka hrvatskog plemstva, a nikako u doseljenju Hrvata.1 U vrijeme narodne dinastije u cijeloj Hrvatskoj gotovo da nije ni bilo plemstva. Ličko praplemstvo nije propalo nego se u početnim fazama feudalizma prilagodilo novonastalim društvenim i političkim prilikama.

        Stanovnici ličkih gradova imali su veći društveni položaj nego feudalni podanici, pa tako ličko žiteljstvo srednjovjekovni izvori spominju pod

_________________________________
1 Miho Barada, Postanak hrvatskog plemstva, Časopis za hrvatsku povijest, knjiga 1, svezak 3, Zageb, 1943., str. 215.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Listopad 04, 2008, 23:09:37 »


nazivom jobagioni koji su imali prava plemića te su mnogi među njima donogli se plemićkog statusa.2Ličko plemstvo je nastalo iz vremena starohrvatske društvene hijerarhije i društvenog raslojavanja. Veoma važan nositelj nacionalnog identiteta u cijelom Hrvatskom kraljevstvu bila je srodnička povezanost stanovništva, a to se sadržava u pojmu plemići dvanaest  plemena Kraljevstva Hrvatskog (nobiles dudecim generaionum regni Croatiae). To rodbinsko povezivanje bilo je bez sumnje simbol etničkog identiteta i "nacionalne svijesti"3.

        Nakon 1102. godine lički plemići postojali su kraljevskim imenovanjem, a ne prema rodoslovnom naslijeđu. Ovdje  se mijenjaju cjelokupne  prilike pa je umjesto narodnog plemstva nastalo feudalno plemstvo koje je potvrđivao hrvatsko-ugarski kralj.4
 
         Srednjovjekovne isprave od 12. do 14. st. spominju mnoga hrvatska, odnosno lička plemena,  kao i područja na kojem su obitavali (Čudomirići, Karinjani-Lapčani, Gusići, Kurjakovići od roda Gusića, Čačkoviči, Poletčići, Mogorovići, Jamometi, Tugomirići, Lačničići, Hreljac-Petričevići, Izačići, Kobasići, Krčelići, Hržići i Batrakovići).
   
     Dakako,  najnačajnije mjesto među ličkim plemstvom u srednjem vijeku pripada krbavskim knezovima Gusićima iz čijeg roda je bio i Pavao Gusić jedan od dvanaest predstavnika hrvatskog plemstva koji su sudjelovali 1102. godine pri izboru Kolomana za hrvatsko-ugarskog kralja. Barunska grana Gusića podijelila se  u 18. st. u dvije grane obitelji, a plemenu Gusića pripadali su knezovi Iačići i Krčelići.5 

Novijih feudalnih posjednika u Lici nije bilo mnogo, ali su u 14. st. u svome vlasništvu imali gotovo cijelu Liku.6

       Od 13. do 15. st. imamo tri vrste plemstva: plemstva 12 hrvatskih  plemena, donacionalno plemstvo (vlastela) i ono plemensko plemstvo tzv. didiće. U 15. st. u Lici kao i u drugim kontinentalnim dijelovima Hrvatske

__________________________________
2  Mirko Marković, Ličani kroz prošlost, naklada Jesnski-Turk, Zagreb, 2001., str. 31.-32.
3  Ivo Rendić Miočević, Oživjela Hrvatska (problemski  priručnik hrvatske povijesti u 16., 17. i 18. st, Školska knjiga, Zagreb, 2004., str.40.
4  Vjekoslav Klaić, Hrvatska plemna od 12. do 16. st., Rad 130, Zagreb 1897., str.14.-16. i Vjekoslav Klaić, Rodoslovlje krbavskih knezova od plemena Gusić, JAZU, Rad 134., Zagreb, 1898., str.190.-214.
5  Mirko Marković, Ličani kroz  prošlost, Naklada Jesenski-Turk, Zagreb, 2001., str. 55.
6  Mirko Marković, nav. dj., str. 35
















2.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Listopad 04, 2008, 23:24:15 »


didiće.7 U 15. st. u Lici kao i u drugim kontinentalnim dijelovima Hrvatske javlja se tkz. armalno plemstvo koje mjesto plemićkog dobra dobiva od vladar, ponajviše kralja ili cara plemićki list s grbovnicom. Od plemenitih ljudi gradokmetskog podrijetla oko 1510. godine u Lici je bilo 45 naselja s oko 500  kuća s oko 2000 stanovnnika.8 

Od 15. st. ostaje u Lici i cijeloj  samo armalno plemstvo koje dobiva nov naslove kao npr. naslove grofa i baruna, pa tako Draškovići postaju grofovi, a Gusići baruni. Mnogi su lički plemići dobili plemstvo i grb u 15. st o ćemu svjedoči i Korjenić-Neorićev grbovnik z 1595. kao npr. Rubčići-Rupčići, Orlovčići, Vladimirovići (Rukavine),  Vukovići, Kovačići. Vilići, Novakovići, Bačići, Bosnići, Rajkovići, Margetić, Grubišići, Križići i drugi.9
       
Prije nego što su  je Osmanlije pokorili  Lika je bila dobro naseljena s mnogo plemićkih kurija, a  mnogi plemići  su se odselili u sigurnije krajeve Hrvatske ili izvan Hrvatske.
Oslobođenjem Like krajem 17. st. Lika je naseljena novim stanovništvom (Bunjevci, Gorani, pravoslavni, Primorci).

Godine 1714. Lika postaje dio Vojne krajine, a 1746.  nastaje novo uređenje Vojne krajine, a Lika biva proglašena carskom zemljom s obvezom muškaraca da kao carski podanici služe vojsku.

Posebice je bilo zanimljivo razdoblje od 1750. do 1848. godine  u kojem nastaje lički časnik, a krajiško društvo ostaje i dalje društvo privilegiranih statusa. Od 18. st. u novonastalim društvenim i političkim prilikama plemićki naslovi su se dobivali dodjelom pojedinih vrsta odlikovanja, napose onih vojničkih.

           Područje u kome su se Ličani posebice istaknuli bilo je vojništvo, pa ni jedan  kraj u Hrvatskoj nije dao toliko generalai podmaršala austrijske vojske.

     U novonastalim društvenim i političkim prilikama, u vrijeme austrijske carice Marije Terezije  koja je ustanovila 1755. godine odličje Red Marije Terezije i njezinih nasljednika   plemićki naslovi su se dobivali dodjelom

__________________________________
7  Miho Barada, Postanak hrvatskog plemstva, Časopis za hrvatsku povijest, knjiga 1, svezak 3, Zagreb, 1943., str.218.
8  Stjepan Pavičić, S eobe i naselja u Lici, Zbornik za narodni život i običaje, knjiga 41, JAZU, Zagreb,1962.,str.41.
9  Enver Ljubović, Grbovi plemstva Like, Gacke Krbave, Megrad, Zagreb, 2003., st.42
















3.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Listopad 04, 2008, 23:40:54 »


pojedinih vrsta odlikovanja, napose onih vojničkih (Red Sv. Stjepana, Red Željezne krune i Leopoldov red). Sva ova odlikovanja nosila su pravo na uvrštenje u plemićki stalež i pravom na grb.10 Tako je npr. odličje carskog viteza nosilo dobivanje nasljednog plemstva, a plemićka diploma koju je dodjeljivao vladar postojala je punovažna tek kada je obznanjena i prihvaćena na sjednici Hrvatskog državnog sabora.

Plemstvo u vrijeme Habsburgovaca  imalo je plemićke naslove: knez, grof, barun. vitez i plemić, a lički plemići su uglavnom nosili naslove grofa, baruna, viteza i plemića dok kneževski naslov nitko s ovih prostora nije nosio. Mnogi lički časnici nosili su nova odlikovanja  bez obzira na vjeru i podrijetlo, a 1757. ozakonjeno je pravo zaslužnih časnik koji su bili neplemićkog podrijtla da poslije 30 godina vojne službe mogu steči nasljedno plemstvo.11
       
 Plemićki stalež  su stekle poznate starješinske (časničke) obitelji koje su stoljećima pripadale krajiškom gornjem sloju, a mnogi su dospjeli do neposredne blizine habsburških careva i nadvojvoda.
         
Plemićki stalež stekle su  poznate časničke obitelji  zbog revnosti u izvršavanju vojničkih dužnosti, kao npr. Oreškovići, Tomičići, Čanići, Vrkljani, Došeni, Jovanovići, Filipovići, Vučetići, Devčići, Kneževići, Holjevci, Vukovići, Kolakovići, Rastići, Budisavljevići,  Drakulići, Vukasovići, Vučetići, Mesići, Sertići, Jurkovići, Tomljenovići, Rukavine i drugi.12

Tako se u Lici formira vojničko plemstvo koje je imalo zadaću da  brani prostor Vojne krajine koji je često bio ugrožen upadom Osmanlija s područja Bosne i Hercegovine.
     
Zato je i ta realnost ratničkog načina života koji je dominirao svakodnevicom ličkog čovjeka vidljiva u grbovima svih ličkih plemića-časnika koji su dobili plemstvo i grb od vladara za vojničke zasluge. Često različitim simbolima u

__________________________________
10 Enver Ljubović, nav. dj., str. 42.
11 Drago Roksandić, sv.I, sr. 46.i 47.
12 Dragutin Pavličvić, O pučanstvu Krbave, Like i Gacke s posebnim osvrtom na Bunjevce, Krbavska bitka i njezine posljedice( katlog Znanstvenog skupa),  Hrvatska matica iseljenika i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1997, str.219.-220
















4.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Listopad 04, 2008, 23:56:16 »


grbu prepoznajemo njegova nositelja, a svojim stilskim osobinama i likovima predstavljaju vrijeme i sredinu gdje su nastali i kada su nastali.

  Grbovno znakovlje Like je agresivnije od nekih drugih dijelova Hrvatske zbog stalne obrane vlastitog ognjišta i državnih granica  na prostoru cijele Vojne krajine uz granicu s Bosm i Hercegovinom. Primarna i osnovna funkcija svakog grba je da adekvatno i trajno identificira pojedinca, obitelj ili društvene grupe.13
     
 Grbovi vojničkog plemstva u Lici uglavnom obiluju likovima različitog oružja, obrambenim zidinama i kulama,  tipičnim životinjskim i ljudskim likovima oboružanim sabljama ili mačevima u borbenom stavu, a  najizrazitiji i najznakovitiji lik u spomenutim grbiovima je lik odsjećene glave Osmanlije s brkovima koja je nabodena na sablju. Ovaj heraldički lik nalazi se samo u grbovima ličkih časničkih obitelji i nigdje drugdje u Hrvatskoj.

Sablja kao heraldički simbol u grbovima zapadnoeuropske  i srednjoeuropske heraldike ne postoji. Sablju krivošiju uvijek zamjenjuje ravni mač pa je sablja, dakle tipičan hrvatski, odnosno uskočki heraldički simbol.14
 
Osim oružja u grbovima je zastupljen različit životinjski svijet, ponajviše lav i orao, te su  ovi životinjski likovi najčešći i najomiljeniji likovi u ličkoj heraldici. Od mitoloških bića zastupljen je jednorog, grifon (orolav) koji je ovdje došao utjecajem srednjoeuropske heraldike, te triton i zmaj.
     
U grbovima ličkih plemića čest motiv su i nebeske pojave, kao. npr. zvijezda, polumjesec, trobrijeg i rijeka pa nekoliko grbova obiluje spomenutim likovima.15

  Od biljnog svijeta  u heraldici ličkoga plemstva zastupljeni su kao heraldički motivi: ljiljani, ruže, tulipani. krošnje stabla ili grane, snop žita i vinova loza

__________________________________
13  Dubravka Peić Čaldarović, Grbovi hrvatskog plemstva-činjenice kulturnog naslijeđa i identiteta, Povijesni prilozi, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., str. 88.
14  Enver Ljubović, nav. dj str. 44
15  Likovi nebeskih pojava bili su dosta omiljeni u vrijee Hrvatskog narodnog preporoda po ugledu na "ilirski grb" ili tzv. ljeljivu, a to je bilo vrijeme širenja nacionalnih ideja, a posebice afirmacijei hrvatskog njiževnog  jezika i kulture uopće.
















5.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #5 : Listopad 05, 2008, 00:05:54 »


   Svi plemićki grbovi koji se danas zajedno s grbovnicama nalaze u arhivima, muzejima, knjižnicama i privatnim zbirkama potomaka plemićkih obitelji pružaju dragocjene podatke za proučavanje vremena i prilika u kojima su nastali te su heraldički spomenici  ponekad i jedini povijesni izvori o osobama na  koje se odnose.
   
Upravo zbog toga heraldika ili grboslovlje u posljednjih  nekoliko godina dobila je izuzetno veliko značenje jer dakako, danas mnogi istražuju svoje korijene i traže biljege svoga identiteta i istosti sa samim sobom.
 
     
SAŽETAK

   Rad predstavlja  prilog pručavanja povijesti ličkog plemstva i njegovog heraldičkog znakovlja kroz različita povijesna razdoblja. Cilj rada je da se upozna značaj plemstva kao dijela kulturne baštine i valoriziranja nacionalnog identiteta te vrijednost heraldičke građe kao važnog povijesnog vrela. Spomenički aspekt grbova i različitih ratničkih likova  u njima upućuju nas na  socijalni i politički identitet i svakodnevnu borbu ovih prostora za obranu toga identiteta koji je  često bio ugrožen.

   Hrvatsko, pa time i ličko  plemstvo imalo je dominantnu ulogu u političkom i kulturnom razvoju Hrvata te je davalo jednu snagu zajedništva u mnogim kriznim razdobljima u kojima se našao ovaj povijesni i zemljopisni prostor u raznim  povijesnim razdobljima, a posebice u vrijeme osmanske okupacije.

RIASSUNTO

L'opera rappresenta un'aggiunta all'esplorazione di storia della nobiltà della Lika e dei suoi segni araldici durante varie epoche storiche. Lo scopo dell'opera è di conoscere l'importanza della nobiltà come la parte dell'eredità culturale e della valorizzazione dell'identità nazionale, e conoscere il valore del materiale araldico come un'importante fonte storica. L'aspetto memoriale degli stemmi e delle varie immagini di guerra in loro ci indirizzano verso l'identità sociale e politica e verso la lotta quotidiana di queste regioni per la diffesa di quell'identità che spesso era minacciata. La nobiltà croata, ma anche quella della Lika, aveva un ruolo dominante nello sviluppo politico e

__________________________________
16Blaženka Ljubović-Enver Ljubović, Grbovi i natpisi na kamenim spomenicima Senja, Senjsko književno ognjište, Senj, 1996., str. 5.

















6.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #6 : Listopad 05, 2008, 00:11:52 »


culturale dei Croati e dava una forza della collettività in molte epoche di crisi in cui si erano trovate queste regioni in varie epoche storiche.

Come nelle altre regioni della Croazia , anche in Lika la nobiltà è nata dalla nobiltà popolare e da quella feudale che aveva cominciato a crearsi dopo 1102.

Dopo 1102 i nobili della Lika esistevano grazie alla denominazione reale e non grazie all'eredità genealogica. I documenti medievali dal XII al XIV secolo menzionano molte famiglie croate della Lika, ma anche le regioni in cui abitavano (Čudomirić, Karinjan-Lapčan, Gusić, Poletčić, Mogorović, Jamomet, Tugomirić, Lačničić, Hreljac-Petričević, Izačić, Kobasić, Krčelić, Hržić i Batraković).

Nelle nuove occasioni sociali e politiche, all'epoca della regina austriaca Maria Teresia e dei suoi eredi, i titoli nobili si ottenevano con assegnazione di alcune sorte di distinzione, soprattutto di quella al valor militare (Ordine San Stefano, Ordine della Corona di ferro, Ordine di Leopold). Molte note famiglie degli ufficiali vengono così incluse nella classe nobile grazie alla loro assiduità nell'attuazione dei doveri militari, come ad esempio Orešković, Vrkljan, Došen, Jovanović, Filipović, Vučetić, Knežević, Holjevac, Vuković, Kolaković, Rastić, Vukasović, Mesić, Sertić, Jurković, Rukavina e molte altre.

Così in Lika viene formata la nobiltà militare che aveva il dovere di diffendere lo spazio dei Confini Militari che spesso era minacciato dall'invasione degli Ottomani.

Gli stemmi della nobiltà militare in Lika abbondano per lo più delle immagini delle varie armi, delle mura di protezione e delle torri, delle tipiche immagini degli animali e degli uomini armati dalle sciabole o spade nella posizione combattiva, ma l'immagine più espressiva e distintiva è l'immagine della testa tagliata di un Ottomano con i baffi, attaccata sulla sciabola.

Quest'immagine araladica non si trova che negli stemmi delle famiglie degli ufficiali della Lika e da nessun'altra parte in Croazia.











Enver Ljubović
V. Čopića 1
53270 SENJ

Za forum priredila
Marica Draženović
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!