CRO-eu.com
Studeni 15, 2019, 13:59:24 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: JURJEVIC OD TULOVIH GREDA ili DE TUOL  (Posjeta: 6752 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Listopad 01, 2008, 23:33:47 »


JURJEVIĆ OD TULOVIH GREDA ili DE TUOL


Klikni na grb da se poveća

ŠTIT: Srebrni štit kosom gredom podijeljen u dva dijela; na gredi se nalazi srcoliki mjesec između dviju šesterokrakih zvijezda.

NAKIT: Iznad štita, na okrunjenoj zlatnoj kacigi, zlatni uspravljeni lav isplaženog jezika sa sabljom u desnoj šapi.

PLAŠT: zlatno - srebrni.

Obitelj Jurjević "de Tuol" pripada hrvatskome praplemstvu podrijetlom iz Bosne.
 
Pripadaju skupini Bunjevaca iz roda Vojnića. Ovaj obiteljski pridjevak uzeli su po lokalitetu Tulove grede na Velebitu.

Grbovnica i plemićki list, ugarsko-hrvatsko plemstvo podijeljeni su 2. rujna 1659. godine plemićima: Stjepanu, Lovri, Šimunu te Mariji Jurjević.

Plemstvo je proglašeno i potvrđeno u Hrvatskome državnom saboru 1661. godine.

Ova je obitelj identična s obitelji Jurčić, a po nekim spoznajama dobila je pridjevak "de Tuol" prema bosanskom mjestu Toholj, a ne, kako neki tvrde, po lokalitetu Tulove grede na Velebitu.

Postoje dvije grane ove obitelji;

-   prva, starija, koja se potkraj 18. stoljeća doselila u Slavoniju (Valpovo) i koja je zadržala prezime Jurjević s pridjevkom "de Tuol"; i

-   druga, mlađa, kojaje ostala u Hrvatskom primorju u mjestima Prizna i Karlobag u Podgorju, a danas nosi ime Jurčić.








_______________ 1.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Listopad 01, 2008, 23:40:22 »



Ova obitelj ne nosi ni pridjevak ni plemićki naslov, ali je nazočna i čuva se tradicija o pripadnosti ove obitelji hrvatskom praplemstvu.
Iz ove se obitelji posebno spominje Ivan koji je imao četiri sina: Juru, Nikolu, Andriju i Antuna.

Od Jure, koji se odselio u Valpovo, gdje je i umro, potekli su sinovi Blaž, Lovro i Matija.

Dokaz da ova grana obitelji pripada plemstvu je grbovna povelja izdana u Beču, 18. veljače 1814. godine.66

U popisu vojne posade utvrde Otočac iz 1551. godine nalazi se ime Pavla Jurjevića. U vojnoj posadi tvrđavnog naselja Otočac održali su se sve do kraja 17. stoljeća.

Obitelj Jurjević u Otočcu navodi se pod imenom Juršić. Tako je Juraj Jurjević - Juršić bio upravitelj otočke župe od 1701. do 1711. godine, a u njegovo je vrijeme župna crkva u Otočcu dobila novi krov.

Jurjevići-Juršići ili Jureševci spominju se u povijesnim dokumentima kao stari rod u Nekorićima kod Ostrovice u Lici.

Obitelj Jurjević bila je, prema protokolu iz 1724. godine, upisana u građane grada Senja čime im je bilo dodijeljeno i senjsko građanstvo.

Iz ove je plemićke obitelji potekao Petar Jurjević, srijemski biskup od 1655. do 1659. godine.

Poznat je i znanstvenik dr. Jurjević-Juršić "de TouI" Josip, pravnik, rođen u Jablancu, 5. veljače 1785. godine. Nosio je pridjevak "de Toul", tj. "od Tulovih greda" na planini Velebit iznad Jablanca, njegova rodnog mjesta.
Osnovnu i srednju školu završio je u Karlovcu, filozofiju u Zagrebu i Segedinu, a pravo u Jegru. Bio je profesor na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu a predavao je statistiku i radno pravo. Od 1834. godine sveučilišni je profesor u Budimpešti.

Kao umirovljenik živio je u Beču, gdje je i umro 1875. godine.

Danas u Senju i okolici ima Jurčića, a u Križišću iznad bakarskog zaljeva nalazi se nekoliko obitelji s prezimenom Juričić.

Obitelj Jurjević živi u Lovincu, Ribniku u Lici, a u Gackoj je, u gradu Otočcu, živjelo nekoliko članova obitelji Jurjević.

U Podravskoj Slatini je između dva svjetska rata živio predsjednik suda Ivan Jmjević "Toulski", sin dr. Ivana Jurjevića, liječnika iz Dugog Sela. Bio je oženjen Florom de Both van Ganssssooyen, odvjetkom stare nizozemske plemićke obitelji.

Prema popisu stanovništva iz 1930. godine, obitelji Jurjević živjele su u Brodu 17, u Ribniku 1l, u Županji pet, u Vinkovcima četiri, Otočcu i Đakovu po dvije, te po jedna obitelj u Garešnici, Bjelovaru, Našicama, Požegi i Vukovaru.

___________________________________________________
66 V. A. Duišin: Codex de la noblesse en Croatie, Slavonie, Dalmatie, Bosnie - Herczegovine, Raguse, Kotor et Vaivodine, Zagreb 1938. god., str. 89.




LITERATURA:
Bojničić, 1899., 81., T. 57.
Duišin Viktor, 1938., 89.
Ljubović Enver, 1998., 90.-91.
Ljubović Enver, 2001., 95.-96.
Ljubović Enver, 2003., 138.-139.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Listopad 02, 2010, 23:06:49 »


Dr. Josip Jurjević pl. Toul
† Beč, 21. studenog 1875.

Rodio se u krajiškom primorju, u selu Prizni *, jablaničke obćine, godine 1796. od oca Antuna, krajišnika.

Obitelj mu potiče iz Bosne okolo Save i Drine, živuć tamo na velikih dobroh kao: Toul, Crna-rika, Grašnica itd., odkud je za navale turske pribjegla u Slavoniju, zatim u Rab u Ugarsku, gdje se je duže vremena bavila, imajuć dio od dužnosti i pravicah plemstva.

Godine 1659. Dobila je od cara i kralja Leopolda I. Litoras armales i novom dotationem vrhu svih imanja, koje je pleme Jurjević u Bosni imalo prije navale turske, t.j. da bi Bosna jednom austrijska bila, obitelj ima pravo na svoja imanja.

Dr. Jospi Jurjević učio je početne učione u Karlobagu, gimnazium u Zagrebu, filozofiju u Szegedinu, jus u Jegru i na peštanskom sveučilištu. Vježbao se je na velikoj curia regia, te po učinjenoj censuri dobio g. 1810. Diplomu odvjetnika, a radi osobite znanosti poimence u pravu bude 1815. U broj predsjednika suda zagrebačke, varaždinske, križevačke i ostrogonske varmedje primljen.

Godine 1822. pisao je: institunioues juris metalisi hungarici; godine 1829. bi imenovan za censora i revizora knjiga u Hrvatskoj i Slavoniji, a godine 1834. Pozvan na sveučilište u Peštu, gdje je kao (dekan) učitelj prava do 1846. Služio i na vlastitu molbu sa naslovom c. k. savjetnik u mir postavljen.

Polag oporuke § 2. ostavio je:

1)   Crkvi u Prizni 200 for.
2)   Jugoslavenskoj akademiji znanosti svoje knjige i 200 for.
3)   Sveučilištu Franje Josipa u Zagrebu 200 for.
4)   Narodnomu muzeju 200 for.
5)   Gospodarskoj bratovštini petrinjskoj 200 for.
6)   Zagrebačkom narodnomu kazalištu svoje dvie dionice br. 1515 i 152.
7)   Za povišenje glavnice štipendista 10 000 for., tako će sad njegova fundacija iznositi 35 000 for.
Codicilom u posljednje doba izpostavnim baštinila je jablanička čitaonica 100 for., pošto joj je pokojni pokroviteljem bio.
Ostali svoj imetak od 20 000 for. Ostavio svojoj rodbini.

Diplome obitelji Jurčić ili Jurjević kao: Armales litterae Dotationes regiae; i processus legitimatorius testimonials nahode se kod Jose Jurjevića u Osieku. Grb sa nadpisom: Iusignia Nobilis familiae Jurjević aliter Jurčić de Toul: kod Nikole Jurčića župnika. Ostala pisma obitelji u pismohrani (arhivi) u Rabu i u dvorskoj pisarni u Beču i Pešti.

Jurčić ili Jurjević u Krajini nesmiju se pisati kao plemenitaši, jer bi Magjari na krajiško plemstvo udarili štibru**.

Pokojnik bio je plemenite duše, što je dokazao svojom ogromnom fundacijom, osigurav njom svojemu neznatnomu rodmomu mjestu vrstne ljude, dočim se od interesa uviek nekoliko pitomaca odgajat ima Bože daj, nasliedovali u svem pokojnika!

Rodoljubivost svoju pokazao je svojom ostavštinom hrvatskim zavodom i čitanjem u drevno svoje doba hrvatskih novena po bečkih kavanah, bodreč sakupljenu oko sebe hrvatsku mladež na rad i domoljublje. Na otvor sveučilišta i drugih prosvjetnih zavoda, kojih svečanosti radi starosti nije mogao prisustvovati, uzkliknuo je pismeno na svoje prijatelje: "Hvala ti Bože, kad dočekah dan, da se i u mojoj domovini luč prosvjete žeže."

A i mi njemu kličemo: "Josipe, lahka ti zemljica i vječna ti pamet".

______________________________
* Selo Prizna je smješteno 10 km sjeverno od Karlobaga.
** Štibra znači porez, od njem. Steuer (MD)

Primorac
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!