CRO-eu.com
Rujan 23, 2019, 20:22:53 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: CVITKOVIĆ  (Posjeta: 5746 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Rujan 18, 2008, 01:56:28 »


CVITKOVIĆ


ŠTIT: U plavome štitu na zelenom polju jedan u crveno obučeni vojnik - ratnik s visokim čizmama i zlatnim pojasom, zaogrnut tigrovom kožom i s kalpakom na glavi. U uzdignutoj desnici drži zakrivljenu sablju sa zlatnom drškom. U uzdignutoj lijevoj ruci drži dvorepu zastavu koja se vijori ulijevo.



Kameni grb Luke Cvitkovića iz 1524. god. s nadgrobnog spomenika
/danas u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a nekad je bio
u crkvi Sv. Luke u Bihaću; danas Fethija džamija u Bihaću/

NAKIT: Iz kacige izrasta vojnik.

PLAŠT: Plavo-zlatni i crveno-srebrni.

Osim obiteljskog grba Cvitkovića, postoji i nadgrobna ploča Luke Cvitkovića iz 1524. godine s grbom koji ima samo štit, te tekst na latinskom jeziku uokrug ploče i ispod samoga grba.34

Unutar štita isklesan je orao raširenih krila koji gleda nalijevo, a stoji između dva cvijeta na odrezanoj grani.

Iz opisa ovoga grba možemo zaključiti da grb Luke Cvitkovića nije pripadao grbu obitelji Cvitković, nego je to njegov osobni grb.

Plemićku povelju o dodjeli plemstva i grba podijelio je car Leopold I. u Beču, 8. studenoga 1681. godine braći Matiji i Ivanu Cvitkoviću (Cvitkovich).
Originalna povelja o dodjeli plemstva i grba nalazila se u Arhivu Župe Stolni Biograd u Madžarskoj.

Carsko viteštvo podijeljeno je 15. svibnja 1879. godine Jurju Cvitkoviću, carskome vojnom intendantu i njegovoj ženi Mihaeli.

Cvitkovići su pripadali starome plemenu Vladihovića iz okolice Slunja, gdje i danas postoji selo Cvitović.

Zasigurno je ovom starom hrvatskom rodu pripadao i poznati sigetski junak Vuk Praprutović. Cvitkovići se prvi put spominju 1447. godine u Lapačkoj župi a pripadali su plemenu Nebljusa. Cvitnići ili Cvetnići bili su stari rod u Velikom Psetu kod Gornje Une.

Prema nekim povijesnim izvorima, Cvitkovići vuku podrijetlo s područja oko rijeke Neretve u zapadnoj Hercegovini, a još su ih u 15. stoljeću Turci popisali na tim prostorima.

U selu Buhovu-Krmpotića kod Širokog Brijega spominje se 1743. godine Marcus Zvitkovich (Marko Cvitković) sa 14 članova svoje uže obitelji.35

Oni su se uglavnom u 17. stoljeću naselili na područje Krmpota i Klenovice u Primorju, a nekoliko se obitelji naselilo u Liku i Gacku nakon oslobođenja ovih krajeva od Turaka 1698. godine.

Popisani su 1712. godine i u Pazarištima kao žitelji bez zemlje.

Cvitkovići su stari rod u Otočcu, a u popisu članova vojne posade tvrđavnog naselja Otočac iz 1701. godine spominje se nekoliko Cvitkovića koji su služili kao časnici.

Postoji i podatak iz 1644. godine da je nekoliko članova ove obitelji služilo u senjskoj vojnoj posadi i da su iz Senja došli u Otočac.

Danas je ovaj rod najrašireniji u Otočcu. Kao stari gacki otočki rod uspjeli su se zadržati cijelo vrijeme u Otočcu za vrijeme turskih najezdi.

Naselili su se u Donji Lapac i Udbinu, a cijeli jedan zaselak kod Klenovice naziva se Cvitkovići, jer svi žitelji nose to prezime.

Prema popisu stanovništva iz 1830. godine, najviše obitelji Cvitković živjelo je u Otočcu - 30 obitelji, a u Udbini 10 obitelji.

Cvitkovići su se početkom 20. stoljeća naselili na područje Petrinje, Garešnice, Čazme, Slavonskog Broda, Virovitice, Bjelovara, Novske, Županje, Đakova i Slunja.36


LITERATURA:

Bojničić, 1899., 34., T 25.
Marko Vego, Srednjovjekovni bihaćki latinski spomenici XVI. st., Glasnik Zemaljskog muzeja, Arheologija, Sarajevo, 1954./ IX, N. S.
Pavičić Stjepan, 1962., 277.
Ljubović Enver, 2001., 54.-55.
Ljubović Enver, 2003., 76.-77.


_________________________________________
34 Kamena nadgrobna ploča s epitafom Luke Cvitkovića iz 1524. nalazila se u crkvi Sv. Antuna (danas džamija Fethija u Bihaću).
Epitaf glasi: SEPVLTVRA LVCE CVITCHVICH IVDlCIS BIHICIENSIS.    IVDEX PREFATE SIBI SVISQVE HEREDlBVS FIERl FEC1T 15XXIIII (=1524.). Nadgrobna ploča danas se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
35 Aličić Ahmet, Lištica pod turskom vlašću, Sarajevo 1970. U prijevodima turskih dokumenata iz 15. i 16. st. navodi se selo Buhovo kod Širokog Brijega iz Mostarske nahije.
36 Stjepan Pavičić, nav. dj., str. 91, 92,144,179,185,201,221. i 237.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!