CRO-eu.com
Rujan 23, 2017, 03:40:37 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Rijeka Gacka  (Posjeta: 21981 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« : Rujan 16, 2008, 23:45:40 »


RIJEKA GACKA



Uz Gackine škine – Jadranka Prša: Krosna







_______________ 1.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #1 : Rujan 16, 2008, 23:48:21 »


Klikni na fotografiju da se poveća

Najveći izvor rijeke Gacke je Tonković vrilo koje se nalazi na jugoistočnom rubu Gacke doline. Drugo po izdašnosti je Majerovo vrilo u Sincu iz koga teče Sinačka pučina, najveća desna pritoka rijeke Gacke. S lijeve strane pritječu joj Knjapovac, Malinišće i KosteIka, koja izvire u Pećini. Ukupno rijeka Gacka u svojoj izvorišnoj zoni ima preko tridesetak izvora.

Gacka meandrira Gackim poljem prema sjeverozapadu, lijena je toka i liči na kakvu ravničarsku rijeku zbog malene razlike u nadmorskim visinama od izvora do utoka u hidroenergetski kanal. Kod Vivoza, jugozapadnoga predgrađa Otočca svedena je sustav kanala i tunela koji vodu odvodi u retencijski bazen Gusić polje za potrebe HE Senj.

Dubina vode u koritu je od 1 do 8 m. Na izvoru je dno djelomično kamenito i obraslo podvodnim biljem, a na plićacima s malim brzacima ima šljunkovitih mjesta. Nizvodno je dno više muljevito i bogato obraslo podvodnim biljem.

Korisna povrsma rijeke Gacke iznosi 43,5 ha, a za nju je specifičan kišni režim sredozemne varijante. Vrlo niski vodostaji su zabilježeni u toplo doba godine, a visoki vodostaj je karakterističan za kasnojesenski dio hladnoga razdoblja i za proljetne mjesece.

Temperatura vode pokazuje male oscilacije tijekom cijele godine.
Najniže izmjerena temperatura vode rijeke Gacke je 8,8°C u siječnju, a najviša u svibnju 12,2°C. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,28°C.

Konstantna temperatura vode važna je za stalan razvoj biljnoga i životinjskoga svijeta. Ove vrijednosti temperature vode su unutar granica koje su optimalne za razvoj pastrve.

Minimalna koncentracija kisika iznosi 9,1 mg/l u siječnjuu, a najveća je koncentracija u travnju i iznosi 13,5 mg/l. Prosječna vrijednost otopljenog kisika u rijeci Gacki iznosi 11,72 mg/l. Najniže zasićenje vode kisikom iznosi 83 % u listopadu, dok je najviše zasićenje u svibnju od čak 147 %. Prosječno zasićenje kisikom iznosi 110,9 %. S obzirom na temperaturu, voda je prezasićena kisikom, što je u vezi s jako izraženom fotosintezom.

Ovakve vrijednosti količine otopljenoga kisika, kao i zasićenje optimalni su za razvoj pastrve u rijeci Gacki.

Obilježja vode rijeke Gacke prema kemijskoj analizi:

-   voda rijeke Gacke pokazuje lagano alkalnu reakciju, što pogoduje razvoju salmonidnih vrsta riba. PH vrijednosti se kreću između 7,4 i 7,84 dokje prosječna pH vrijednost 7,61.

-   rijeka Gacka obiluje kalcijevim solima, tj. zasićena je karbonatnom kiselinom. Takve vode pokazuju mala kolebanja pH vrijednosti, iz čega proizlazi velika produktivnost Gacke.

-   vrijednosti karbonatne tvrdoće pokazuju da je voda rijeke Gacke prilično tvrda.

-    rijeka Gacka nije opterećena organskom tvari koja bi prouzročila trošenje kisika.






_______________ 2.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #2 : Rujan 16, 2008, 23:54:41 »


Klikni na fotografiju da se poveća

Rijeka Gacka ima bujno razvijenu floru zbog povoljne temperature vode, odgovarajućeg kemijskog sastava vode, muljevite podloge i relativno spora toka vode. Zbog toga podvodno bilje uspijeva cijele godine, a naročito ljeti kad je razvitak ipak najbujniji.

Od vodenoga bilja prisutno je 25 različitih vrsta. Najznačajnija je mahovina Fontinalis antipyretica. Masovno su razvijene vrste Hippuris vulgaris, Sium latifolium, Potamogeton natans, Potamogeton lucens i Calitriche truncata.

U rijeci Gacki se nalaze značajne biljne vrste kao što su plivajuća pirevina (Glyceria fluitans), obični borak (Hippuris vulgaris), veliki žabnjak (Ranunculus. linqua) i močvarne trolistice (Menyanthes trifoliata).

Od algi je kvalitativno i kvantitativno najbrojnija skupina kremenjašica - Diatomea, koja je zastupljena s vrstom Meridion circulare te rodovima Cocconeis, Navicula i Melosira. Druga po zastupljenosti je skupina modrozelenih algi - Chlorophicea.

Bogato razvijena vodena vegetacija, povoljni fizikalno-kemijski uvjeti te raznolikost mikrostaništa pogoduju razvoju i opstanku zajednice makrozoobentosa. Najpovoljniji uvjeti su na muljevitom dnu, vodenome bilju te na kamenito-valutičastoj podlozi.

U rijeci Gacki je zabilježeno 19 različitih skupina makrofaune. Tako su zabilježeni predstavnici slijedećih skupina: Turbellaria, Gastropoda, Amphipoda, Isopoda te Diptera iz porodice Chironomidae. Iz skupine Diptera zabilježene su slijedeće porodice: Chironomidae, Ceratopogonidae, Empididae, Simulidae, Stratiomidae i Tipulidae.

U kvantitativnom pogledu najznačajnije su zastupljeni Diptera-Chironomidae. Brojnošću i biomasom posebno se ističu rakovi iz skupina Isopoda i Amphipoda.

Najvažnije mjesto u zajednici makrozoobentosa rijeke Gacke zauzima izopodni rak Asellus aquaticus i amphipodni rak iz porodice Gamaridae, te pijavica Erpobdella octoculata. Oni su i najvažniji u ribljoj prehrani.

Oligochaeta također predstavlja važnu i vrijednu riblju hranu. Za skupinu Oligochaeta zabilježena je u listopadu najveća vrijednost biomase (155,6 g/m2). S vrlo visokim vrijednostima biomase nalaze se i predstavnici Gastropoda od kojih je najvažnija vrsta Limnea stagnalis.

Važnu ulogu u ishrani pastrva imaju ličinke Ephemeroptera, Plecoptera i Trichoptera. Najznačajniji predstavnik Ephemeroptera je vrsta Baetis rhodani, a prisutne su i ličinke muljara (Megaloptera) Sialis lutaria i to sa zapaženom biomasom (7,73 g/m2). Prosječna vrijednost biomase makrozoobentosa za rijeku Gacku iznosi 39,55g/m2 ili 395,5 kg/ha. Prosječna vrijednost biomase makrofaune koja nastanjuje vodenu vegetaciju iznosi 7,04 g/m2.
U rijeci Gacki je od puževa najzastupljenija vrsta Sadieriana supercarinata. Predstavnici Turbellaria zastupljeni su u dosta velikom broju, ali je njihova važnost za ishranu riba manja, zbog relativno malih vrijednosti biomase. Najbrojnije su vrste Planaria torva








 _______________ 3.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #3 : Rujan 17, 2008, 00:03:48 »



RIBE RIJEKE GACKE

U rijeci Gacki živi 11 vrsta riba, a mogu se razvrstati u šest porodica:


Porodica SALMONIDAE:


1 - Salmo trutta m. fario (Linnaeus) – potočna pastrva


2 - Oncorhyncus mykiss (Walbaum) – kalifornijska pastrva


Porodica ESOCIDAE:




3 – 4 Esox lucius (Linnaeus) - štuka


Porodica COBITIDAE:


5 – Misgurnus fossillis (Linnaeus) - čikov


Porodica CYPRINIDAE:




6 – 7 Carassius carassius (Linnaeus) - karas




8 – 9 Rutilus rutilus (Linnaeus) - bodorka









 _______________ 4.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #4 : Rujan 17, 2008, 00:11:46 »




Porodica CYPRINIDAE:




10 – 11 Scardinius eryhrophthalmus (Linnaeus) - crvenrepa







12 -13 – 14 Tinca tinca (Linnaeus) - linjak


Porodica CENTRARCHIDAE:




15 – 16 Perca fluviatilis (Linnaeus) - grgeč







17 – 18 - 19 Lepomis gibdossus- sunčanica




 ______________________ 5.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #5 : Rujan 17, 2008, 00:16:15 »


Potočna pastrva, ili kako se ovdje zove domaća pastrva, je dominantna u Gacki. U ukupnoj biomasi sudjeluje s 90,27 %, a u ukupnoj brojnosti s 91,82 %. Slijedi kalifomijska pastrva ukupne mase 8,72 % i ukupne brojnosti 5,00 %. Bodorka je najmanje zastupljena: svega 1,01 % u ukupnoj masi i 3,18 % u ukupnoj brojnosti. Potočna i kalifornijska pastrva predstavljaju glavni objekt iskorištavanja rijeke Gacke u svrhu ribolovnoga turizma.

Brojnost i masa pojedinih vrsta riba rijeke Gacke Tablica br. 1



Pregled po vrstama na području rijeke Gacke Tablica br. 2



Dobne skupine potočne pastrve na rijeci Gacki Tablica br. 3


Iz Ribolovno-gospodarske osnove rijeke Gacke, a na temelju izvršenih ispitivanja, vidljivo je da je dominantna vrsta po brojnosti i masti potočna pastrva s 400 - 600 kom/ha i 80 kg/ha, što rijeci Gacki daje, s ostalim fizikalno-kemijskim i biološkim parametrima, obilježje bogate salmonidne vode.

Prirast potočne pastrve je dobra tako da se mlađ ispod 15 cm nalazi u masi 1,5 - 0,1 kg po ha.

Drugo mjesto, s brojnošću od 50 kom/ha i masom od 10 kg/ha zauzima kalifornijska pastrva, a brojnost ostalih vrsta je manje značajna.

Biornasa riblje populacije u rijeci Gackoj je procijenjena na 60 - 80 kg/ha, što je i stvarna naseljenost srednjoeuropskih rijeka. Brzina rasta potočne i kalifornijske pastrve rijeke Gacke je veća od prosječnih vrijednosti masa i dužina za ove vrste u ostalim vodotocima Hrvatske







_______________ 6.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #6 : Rujan 17, 2008, 00:23:03 »



PROJEKT INSTITUTA "RUĐER BOŠKOVIĆ" I HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE
O OČUVANJU AUTOHTONE GACKE PASTRVE

Sažetak projekta radnog naslova:

Zbog degradacije okoliša, izlovljavanja i uzgoja, varijabilnost unutar vrste potočne pastrve (Salma trutta m. fario L.) velikim je dijelom izgubljena, dok su preostala autohtona jata ugrožena.

Očuvanje genetskoga statusa potočne pastrve u Europi od presudnog je značenja. Obzirom da postoje genetske varijacije unutar vrste i na razini populacija, menadžment njenoga očuvanja potrebno je usredotočiti na lokalne populacije potočne pastrve. Populacije na Balkanskom poluotoku nisu potpuno potvrđene kroz podatke dobivene novim molekularnim tehnikama. Radi se o području na kojem su hitno potrebne dodatne studije o genetskoj i fenotipskoj varijabilnosti

Sliv rijeke Gacke jedan je od bogatijih hrvatskih fenomena, kako valitativnih, tako i kvantitativnih, koji graniči s tri nacionalna parka (Plitvička jezera, Paklenica, Sjeverni Velebit) i jednim parkom prirode (Velebit). U tom odručju žive mnoge endemske vrste, a potočna pastrva je jedna od njih te je od osobitog kulturnog, ekonomskog i rekreacijskog značenja.

Obzirom da je broj jedinki potočne pastrve godinama smanjivan, program za obnavljanje i uspostavljanje održivih populacija regije naš je primarni cilj.

Naša je namjera kroz ovaj program raditi na očuvanju i zaštiti od istrjebljenja, doprinijeti održivome uzgoju potočne pastrve i poticati uključenje stanovništva na zaštitu potočne pastrve iz slijedećih razloga:

1.   Kvalitativno-kvantitativna procjena (monitoring) populacije potočne pastrve (Salma trutta m. faria) u slivu rijeke Gacke i ispitivanje kvalitete vode i sedimenta (fizikalno-kemijska analiza vode, ispitivanje na prisutnost zagađivala obavljat će se shodno biološkome ciklusu pastrve i kroz sve vrijeme trajanja projekta)

2.   Izlov odraslih muških i ženskih jedinki potočne pastrve (na temelju fenotipskih karakteristika), smještaj ulovljenih primjeraka u zasebne bazene ribogojilišta Sinac (u vlasništvu Leko d.o.o.) do potpune spolne zrelosti i spremnosti za mrijest

3.   Utvrđivanje genetskoga profila ulovljenih primjeraka potočne pastrve i slobodnoživuće kalifornijske pastrve; razvijanje molekularnih markera za autohtonu potočnu pastrvu; uspoređivanje genetskoga profila potočne pastrve s ostalim salmonidima zbog mogućnosti križanja
4.   Mrijest matica provjerene genetske strukture

5.   Provjera genetskoga profila potomstva autohtone potočne pastrve i uzgoj do težine 100 - 150 g na ribogojilištu Sinac (u vlasništvu Leko d.o.o.)

6.   Poribljavanje vodotoka autohtonom pastrvom težine 100 - 150 g.

7.   Provjera uspješnosti poribljavanja (preživIjenje potočnih pastrva puštenih u otvorene vodotoke-samoodrživost populacije)

8.   Uspostavljanje mrijestilišta za kontinuirani i kontrolirani mrijest autohtone potočne pastrve

9.   Stvaranje pretpostavki kroz državne institucije radi kontinuiranoga praćenja stanja populacije potočne pastrve, a moguće i drugih autohtonih vrsta ovog područja

U Projekt će biti uključeni, kao partneri:

1.    Institut "Ruđer Bošković" (Grupa za ihtiopatologiju-biološke materijale;    Laboratorij za procese taloženja)
2.    Grad Otočac
3.    HGK - ŽK Otočac
4.    Ribogojilište Sinac - Leko d.o.o.

Izvor:Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Otočac






 _______________ 7.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #7 : Svibanj 25, 2011, 15:57:46 »


Rijeka Gacka


Klikni za uvećani prikaz

Gacka, bistra vodo ledena

Kraj tebe prolaze stoljeća
a ti uvjek ostaješ tu
ni vjetar, ni zime, ni proljeća
zaustavit te ne mogu
tugu ti nosili ratovi
a sreću svatovi.

Teci bistra vodo ledena
i nosi ponos svojih sinova
Gacka, bistra vodo ledena,
teci i vječno čuvaj tragove vremena.

Na vrilu kraj starih mlinova
i život izvire
dusš si svojih sinova
što nikad ne umire
ratovi te umorili
nikad pokorili.

Teci, bistra vodo ledena
i tjeraj kola starih mlinova
Gacka, bistra vodo ledena
teci i vječno čuvaj tragove vremena.


<a href="http://www.youtube.com/v/dBeHJK5-YrQ?version=3<br /><br />http://www.youtube.com/v/dBeHJK5-YrQ?version=3" target="_blank">http://www.youtube.com/v/dBeHJK5-YrQ?version=3<br /><br />http://www.youtube.com/v/dBeHJK5-YrQ?version=3</a>

Foto: Dražen Prša, Otočac, 14.07.2004.- 05:43
Video: Loki, Otočac, 17.06.2009
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #8 : Lipanj 19, 2011, 07:36:25 »


<a href="http://www.youtube.com/v/t7oAC-CKbDc?version=3<br />http://www.youtube.com/v/t7oAC-CKbDc?version=3" target="_blank">http://www.youtube.com/v/t7oAC-CKbDc?version=3<br />http://www.youtube.com/v/t7oAC-CKbDc?version=3</a>
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #9 : Kolovoz 31, 2014, 16:59:06 »


Ušće ponornice Gacke


Kad i sa najvećih planinskih visina promatramo oko sebe okolinu, ne radi nam toliko mašta, kao kad se nadvirimo nad kakvom provalijom. U ovu ne možemo doseći bez velikoga napora ili u opće i nikako, pa sebi tek umišljamo, što bi u njoj moglo biti.

Na razmišljanje potiču nas osobito naše rijeke ponornice. Tko je bio ma samo jednoć u životu nad ponorom takve rijeke, odmah se pita, kamo ta podzemna voda otječe i da li se opet na vidik pokazuje. Za nas, koji ne možemo u duhu duboko zaviriti u nutrinju zemaljsku, kao naši geolozi, to je tim čudnovatije, pa zato samo i nagađamo ili naslućujemo neki podzemni put i izlazak tih naših tajinstvenih ponornica.

U današnje doba, gdje je geološka znanost toliko uznapredovala, u opće se ni ne misli, da se na pr. Gacka ponovno pojavljuje u našem Primorju.

Za bolje razumijevanje onih, koji vjeruju u njezin izlazak uz more ili u moru, iznijet ću ovdje svoja opažanja tokom više godina.

U ponorima Gacke u Švici, pa i u onima u Srpskom i Gusić polju izgubi se Gacka i nastavlja svoj podzemni put ispod Velebita, te se po nagađanju mnogih izlijeva u more. Teško je tačno ustanoviti njezino ušće, odnosno mjesto, gdje se ponovno na vidik pokazuje. Poznato je, da na mnogim mjestima uz obalu, a i u samom moru izlazi dosta pitke vode uzduž cijeloga Primorja. Ta voda može dolaziti i rijekom Likom. Isto tvrdi i Krainz, [1] kad veli: "Rijeka Gacka združena s Likom probija kod Sv. Jurja na morskoj obali u širini od jednoga sežnja, te se poslije toka od 100 koračaju izlijeva u more".

Morske drage (zalijevi), u kojima ima pitke vode duž Velebitskoga Podgorja, jesu:
-   Otinja,
-   Sv. Juraj,
-   Rukavac,
-   Kola,
-   Jablanova,
-   Rača,
-   Smokvica,
-   Žrnovnica,
-   Ćukovac,
-   Dumboka (ovdje je i mlin),
-   Crnika,
-   Ždralova,
-   Grmac,
-   Lukovo (vrulja), [2]
-   Kotlić,
-   Biluća,
-   Klada,
-   Starigrad,
-   Jablanac (vrulja),
-   Rakovica,
-   Vranjak,
-   Bačvica,
-   Koromačina,
-   Smojveruša (vrulja) i
-   Cesarica (vrulja).

Najviše vode izvire u Sv. Jurju i Žrnovnici. Jedna isprava od g. 1639. spominje obale i morske luke od Senja do tadanje međe sa Mlečanima kod Dračevca, pa navodi neke i od gore spomenutih. Na jednom mjestu veli: "Suetti Juray...... u kom je portu dobre slatke uode, ke nigdar ne manka. Porat Zamounica...... s iednim potokom slatke uode, kadi su malliny billi i sada je mesto od malinou". [3] Da li na ovim mjestima izbija Gacka ili koja druga ponornica, nemamo dovoljnih dokaza, već puko nagađanje, pošto sva ta voda ne donosi sobom niti najsitnijeg predmeta, nego izlazi čista i bistra. Na nekim mjestima piüti tik mora ili podalje po nekoliko metara. Voda probija tu kroz pijesak i šljunak, dapače iz samoga kamena, sad u većoj sad u manjoj množini.

U Sv. Jurju izvire takodjer ispod nekih kuća u tolikoj množini, da može i mlin okretati. Tako je u današnjim dućanskim prostorijama veletršca Šime Vidmara do pred 30 godina bio mlin, ali ga je poslije napustio, a voda još uvijek protječe presvođenim kanalom ispod kuće. Ali danas ne protječe vode u onolikoj mjeri, koliko je pretjecalo prije.

U samoj luci u Sv. Jurju prodire voda na mnogo otvora iz lučkoga zida, a i ispod ceste teku tri potočića. Najači je onaj, što se izlijeva ispod Vidmarova magazina u more. Vodena žila provlači se takodjer ispod mjesnoga groblja, gdje se iza dubljeg kopanja može da dođe do vode, pa se moralo ondje zabraniti zakapanje tjelesa.

U Sv. Jurju ima osim ovih izvora i jedan glavni, kojega zovu Bunar i koji malo ne čitavu godinu daje čistu, zdravu i pitku vodu.

Ovakvi izvori na obali tik uz more pokazuju se i dalje prema Žrnovnici i Dumbokoj. Koji put naiđu i sami ljudi na izvore, kopajući kamen uz morsku obalu, te ih prozovu raznim imenima, obično imenom onoga, koji je izvor pronašao. Najveći izvori jesu oni u samoj Žrnovnici.

Duga je to morska draga, protegnuta pravcem od zapada prema istoku. Od morske obale nastavlja se i dalje kopnom između bregova u dužini od 1 km, a široka je 0,5 km. Položaj bregova uzrokom je, da se prama istoku sve više suzuje. U ovoj kopnenoj drazi (uvala) imade više što manjih, što većih izvora. Iz njih se voda skuplja u dvije panoge, koje tvore zajednički potočić, koji je ovdje tjerao od davnih vremena mlinove ili žrvnje, po kojima je Žrnovnica dobila svoje ime.

Pored kopnenih vrutaka imade mnogo izvora i u samom moru. Gdje naime voda na kopnu izbija podalje od mora, tamo se ona skoro u istom pravcu pokazuje i u moru. Ovi izvori u moru vide se još iz daleka, a osobito se ističu, kad ih čovjek motri sa ceste, koja vodi u Karlobag. Na površju mora miješa se slatka voda sa morskom, a dolazeći kao specifično laglja u vis na površje[/u], pravi kružnice u promjeru od pol metra i manje, ali i do četrdeset metara. Izvori nedaleko obale redovno su manji, dočim su oni, koji su od nje udaljeni, uvijek veći. Svaki takav izvor vode u moru zovu u onoj okolici "vrutak". [4] U velikim vrucima izbija voda u tolikoj množini, da se čini kao da vrije, jer se nadimlje i pada, te pravi valove, koji odmah odbacuju barku na stranu tolikom snagom, da ne može pored najboljih veslača sredinom vrutka proći. Svaki vrutak odlikuje se svijetlom bojom vode i sja se kao ogledalo. Radi te zrcalne boje dobro se vruci opažaju i za uzburkana mora. U sredini vrutka izbija voda najače; osovnim pravcem, a tolikom snagom, da i sa najveće dubine iznosi sitni pijesak na površinu mora.

U tim vrucima rado se zadržavaju neke vrste riba, kao: kanj, oliga, ugor, arbun, a od raka: jastog, rarog i rakovica.


Glavni ponor Gacke u Švici zvan "Perina Jama"
(Photo: Dr. Radivoj Simonović, Sombor)

Pogledom na izbijanje vode iz velike dubine, a podaleko od obale, kao i na množinu tolikih vrutaka, može se zaključiti, da se veći dio slatke vode, dolazila ona Gackom ili kojom drugom rijekom ponornicom

gubi u moru. Mora se jošte pretpostaviti, da velika množina slatke vode podzemnice izvire u takvoj morskoj dubini, da se to na površini mora ni ne opaža. Da je sva ta voda slučajem izbila gdjegod u onim primorskim stranama na bočinama bregova - krasnih li tad vodopada, ali i velike koristi od nje pučanstvu onih krševitih krajeva.

Dosta slatke vode izbija ne samo u spomenutim morskim dragama, nego i na otoku Krku u Baški, zatim na Rabu. Na Rabu s vodom izbija i bukovo lišće, koje po svoj prilici dolazi podzemnim putem vodom sa Velebita, a kaže se, sa vodom iz Štirovače. [5]

Glavno pitanje, koje nas ovdje zanima, glasi: da li je sva ta voda, što izbija uz more i u moru, u istinu podzemno došla Gackom? Govorilo se, a i danas se jošte za stalno drži, da Gacka zbilja izilazi kod Sv. Jurja ili Žrnovnice. Isto se tvrdi i za Liku. Mene je to pitanje uvijek zanimalo, pa me je potaklo na bolje promatranje. Dolazeći iz Švice u Sv. Juraj u različito doba godine i boraveći tamo po više dana, naročito za ljetnih mjeseci, došao sam do ovih rezultata:

Motreći vodu u Švici, koja snosi različite stvari u ponore, kao pilptinu, lišće, travu, iverje itd., odgovorili su mi žitelji Sv. Jurja i Žrnovnice, da se takve stvari tamo nikada ne pokazuju. I ona poznata tvrdnja, da je ovdje izbio vodom snop žita i slično, nije ništa drugo, nego bajka, koju je stvorila mašta priprostih ljudi, jer takve stvari voda nije u istinu nikada onamo nanijela. Pomno sam neprestano promatrao, a upozorio i druge na pažnju u duljem vremenu, ali sve je bilo uzalud, jer se nije mogla nijedna stvarca ni u kojem izvoru opaziti, da bi podzemno vodom na površinu izbila. Jedino za velikih kiša, kad i u Švičke ponore uvire mutna voda, opaža se takva i u moru. Promatra li čovjek iz barke vodu na samom vrutku, opazit će, kako se u vodenom viru vrlo sitni pijesak izdiže na površinu mora i po njoj kola. To je pijesak sa morskoga dna, kojega slatka voda sobom diže i on opet pada na dno.

_________________________
1 Leopold Martin Krainz: Die k.k. Militärgrenze und deren Grundgesetz. Wien 1866.
2 vrulja: izvor slatke vode, koji izbija sa dna mora; u nekim krajevima Like svako vrelo. U Podgorju Velebitskom govore pored vrulja takodjer grulja ili vrutak. Vrulje se vide na morskoj površini već iz daleka kao svjetlija mjesta. U Hercegovačkom primorju izmedju Omiša i Makarske imade i potok Vrulja. - Ured
3 Rade Lopašić: Spomenici hrv. Krajine. II (1885) 211.
4 vrutak: isto što vrulja (od kor. od kojega je vreti).
5 Isp. bilješku: Vanredan fenomen podzemne hidrografije, Priroda br. 3 od ove godine, str. 57.

1. od 2
   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #10 : Kolovoz 31, 2014, 17:00:41 »


Narod kod ponora Gacke, a i kod njezina, da tako nazovem, ušća uz more drži, da sva ona slatka voda u moru i tik mora dolazi Gackom i Likom. U toj njegovoj vjeri utvrdjuje ga neposredna blizina ponora Gacke, koji leže jedva 20 km udaljeni u zračnoj liniji od Žrnovnice, a skoro u istom pravcu sa ušćem.

U ostalom dolazila slatka voda podzemno bilo kojom ponornicom, ne će se pokazati kod mora istodobno, t.j. onda, kad je Gacka ili Lika nabujala. Neki vruci pojave se prije, drugi kašnje. To isto biva i kod onih potočića u Sv. Jurju. Za jedan mi rekoše ljudi: "Nema tu kod nas velike vode, dok god ne proteče Bakovac". To je potok blizu Gornjeg Kosinja, o kojem u Sv. Jurju tvrde, da izilazi posebnom puklinom u more upravo u samoj luci.

Dešava se, da u Sv. Jurju i Žrnovnici imadu obilno vode, kad je u Švičkom Jezeru, mala voda, a desilo se već i obratno, da za najvećega vodostaja u Švici nisu u Sv. Jurju imali vode ni za piće. Pomnoga motrioca dovodi ovo do sumnje, da li je zbilja ušće Gacke u Sv. Jurju ili Žrnovnici.

Sumnja bila bi opravdana i po ovim mojim opažanjima: Početkom srpnja 1902. odoh iz Švice u Sv. Juraj. U Švici je tada jezero bilo dupkom puno vode, a i svi ponori bijahu pod vodom. Isti čas u Sv. Jurju nije bilo vode ni za napitak. Od vrutaka u moru nisam mogao ni jednoga opaziti, a iz bunara, pukotina i drugih izvora nije protjecala ni kap vode. U Žrnovnici dolazilo je vode tako malo, da se jedva mogao okretati i jedan mlin. Vruci su ovdje bili nešto manji nego obično, a neki su i sasma iščezli. Koji su se opažali, ti su uvijek stalni, samo su manje vode odbacivali.

U ovom vremenu nastade velika suša. Kiša nije padala cijeli srpanj ni kolovoz. Koncem kolovoza, akoprem je jošte vladala suša, osvanula je najednom po svim izvorima voda, a iščezli vruci opet su se pokazali.


Draga Žrnovnica u Hrv. Primorju, o kojoj se misli, da je ovdje ušće Gacke.
(Photo: Dr. Radivoj Simonović, Sombor)

Oko 26. kolovoza stigao sam opet u Švicu. Jezeru ni traga; sva je voda podzemno otišla. Kod mora se dakle obilno pokazala, kad je u Švici u jezeru već nije bilo i kad je samo u onaj Glavni Ponor dotjecala.

9. travnja god. 1903. došao sam opet u Sv. Juraj. Vode ne bijaše za piti; nosili su ju iz nakapnice. Tamo mi rekoše, da je ne maju od Božića. U Švici je u istom vremenu jezero bilo puno. Pošto sam se u Sv. Jurju zadržao do 22. travnja, padala je velika kiša i snijeg po gorskim krajevima, pa se i voda pojavila kod mora u velikoj množini. Tako su vode imali do 3. svibnja te godine, kad je i opet nestade. Slične promjene opažale su se istodobno i u Žrnovnici. Nestašicu vode u Sv. Jurju bilježio je kroz više godina tačno tamošnji priglednik Štamfer, pa jer su ti njegovi podaci od naučne vrijednosti, prenosim ih ovamo. [6] Po Štamferu nije bilo vode u Sv. Jurju slijedeće dane:

od 1./7.- 30./8., te
od 1.- 28./9. 1897., zatim
od 22./11. 1897.
do 31./1. 1898., 1.- 24/7. 1898., 28./10.- 27./11. 1898.,
od 6./3.- 4./4. 1899., 6.- 26./8. i 4./11.- 6./12. 1899.,
od 20./7.- 16./8.1900.,
od 22./1.- 22./2. i 1./6.- 25./7. 1901.,
od 20./12. 1902. do 7./2. 1903.,
od 13./2.- 15./4. 1903., od 3./5.- 14./8. 1903.

Kako je bilo u tom razdoblju sa vodom u Švici, nije mi poznato sve do g. 1899. Iste godine do konca lipnja raslo je jezero u Švici i doseglo toliku visinu, da je i nekoliko mlinica zaplavilo, pa je tek u rujnu iste godine spalo do Glavnoga Ponora. Poredimo li gore navedene podatke o perijodičnoj nestašici vode u Sv. Jurju u god. 1899. sa ovim, što sam osobno motrio u istoj godini u Švici, opažamo, da se voda upravo za vrijeme tog velikog vodostaja u Švici nije pokazivala u Sv. Jurju. Vode nije bilo vidjeti barem na kopnu, dočim su neki vruci bili opažani.

I ova promatranja dovode nas u dvojbu o ušću Gacke. Da se zamršeno pitanje donekle razbistri, ne preostaje nam drugo, nego da se utečemo geologiji, premda ne ćemo ni tu naći objašnjenja, koje bi nas posve zadovoljilo s obzirom na ovaj problem naše podzemne hidrografije.

Pošto nije moguće ni pomišljati na to, da bi Gacka podzemno tekla jednim glavnim koritom, jer to ne dopušta sastav tla, ona je sebi prodirala put između naslaga kamenja. Kako naslage sižu i pod morsko dno, izbila je i tu voda, te se pokazala na površini mora kao vrutak. Neke naslage doprle su samo do morske obale i nešto dalje, i u njima su postale one pukotine, kroz koje teče voda na morskoj obali. Podzemni putevi od ponora do mora nisu svi jednaki, već ih imade širih i užih, a od glavnih odvajaju se manji, kao žilice od žila. Širim pukotinama otječe više vode, a ove možda dopiru i do dna mora, pa bi se tako tumačilo, zašto su neki vruci stalni.

Vruci se opažaju u moru uvijek, bilo vode u Švičkom Jezeru ili ne bilo. Davaju li ponori u Jezeru veću množinu vode, to ova dolazi u postrane pukotine, i tad se pokaže voda i na onim mjestima uz morsku obalu.

I samo more utječe mnogo na tu slatku vodu. Za plime podigne se izvorna voda u Bunaru, a i u Žrnovnici, dočim za osjeke pada. Kada u izvorima voda spane na minimum i kad se u njima ponovno pojavljuje, ona je tri do četiri dana slana, bočata, a istom nakon toga vremena postane pitkom.

Kod umišljenog ušća Gacke ili Like zanimljiv je i onaj pojav, da se slatka voda pokaže u moru i onda, kad je Švičko Jezero presušilo i kad u Glavni Ponor ne dolazi mnogo vode, i opet s druge strane, da u moru nema toliko vrutaka, kad je jezero puno. Taj pojav mogli bismo sebi razjasniti ovako:

Kad se jezero u Švici napunja vodom, a s njim i svi ponori, pune se ujedno i podzemna jezera (rezervoari), kojih zaista imade. Kad se ova sasma ispune, otječe voda podzemnim putevima dalje, pa se tad pojavi u Sv. Jurju i Žrnovnici. Međutim, kad voda u Švičkom Jezeru opada, i kad je toliko spala, da je Jezero presušilo, još će se ona iza toga vremena opažati u spomenutim mjestima uz more. To je uslijed toga, što su podzemna jezera još uvijek puna. pa voda može otjecati. U istom vremenu može voda u Švičkom Jezeru rasti i napuniti ga, a da ipak ne će izilaziti uz more, a to radi toga, jer se podzemno jezero smanjilo na toliko, da postranim putevima voda ne otječe, nego onima, koji leže dublje i koji odnose vodu u vrutke. Dok se opet po malo ispune podzemna jezera, može Švičko Jezero istodobno i presušiti, a voda će se uslijed navedene okolnosti i opet uz more pokazati.

I tako možemo eto samo pukim nagađanjem, da ne kažem, maštom pratiti podzemni, tajinstveni put i tok ponornice Gacke. Pravih dokaza dakako nemamo, pošto ni najsitniji predmeti, što ih ponori progutaju, ne izlaze uz more, a niti mogu, jer se na pr. pilotina staloži na dno, a oveći predmeti podzemno zaustave.

Tačnije bi se moglo ušće Gacke ustanoviti samo bojom, koja se ne bi u vodi dugo jzlučivala. Takav je pokus učinjen sa uspjehom kod gornjeg Dunava. Čitajući o tom svojedobno, pokušao sam isto sa Gackom god. 1903. Uz novčanu pripomoć ljubitelja prirode iz ove okolice, nabavio sam boju "Uranin A", koju mi je kao najpodesniju preporučila tvornica anilinskih boja u Ludwigshafenu na Rajni. Radi skupoće (kg spomenute boje stajao je onda 17 K) jedva sam skupio toliko, da sam mogao nabaviti četiri kg. Ovu količinu usuo sam u Glavni Ponor dne 7. studenoga 1903. od 4 do 6 sati poslije podne. Boja je omastila vodu iz početka crveno, po slije ljubičasto, dok napokon nije prešla u svijetlozeleno. Dok sam u Švici obavljao taj posao, budno se pazilo dolje uz more na svakom mjestu, gdje slatka voda izvire, da li će se boja pokazati. Međutim pokus je ostao bez uspjeha, jer se boja nije pokazala. Možda je izišla sa vodom po noći, kad se nije vršila kontrola. Da se takav pokus ponovi, trebalo, bi svakako više boje, koju bi trebalo usuti u Glavni Ponor u Švici jutrom rano, pa bi se možda do večera u Sv. Jurju pokazal] rezultati. Jer ako su izvori slatke vode u okolini Sv. Jurja i Žrnovnice doista porijeklom iz ponornice Gacke, onda bi se ovim pouzdanim sredstvom moglo ustanoviti tačno njeno ušće.

Ovaj moj kratki prikaz neka ponuka naše stručnjake, da nam tu tajnu podzemne hidrografije što bolje osvijetle. [7]

_________________________

6 Štamfer je bilježio to radi toga, što je financ. ravnateljstvo za takve oskudice vode tamošnjem razdjelu financ. straže davalo neku pripomoć za dobavu pitke vode.

7 Pisac ovoga članka Ilija Šarinić, ravnajući učitelj u Švici, objavio je o ovoj temi već više prinosa. Isp. Ponori i ušće rijeke Gacke. Glas. hrv. prir. druš. XXII, 2 (1910.) 84. Švičko jezero u zimi Hrv. Planinar XVII (1914.) 73.  Prvotne predradnje za električnu centralu na Gacki. Nar. Nov. 84 (1918) br. 138.  U djelu "Die Seen des Karstes" (1904.) od dr. A. Gavazzia [8] uneseni su njegovi podaci o Švičkom Jezeru, kao i o drugim jezerima u području Gacke (na str. 57. i 58.). - Ured. Martin Hirtz.

Napisao: Ilija Šarinić, Švica.
Priroda, travanj 1926
_________________________

8 Artur (Franović) Gavazzi (Split, 14. listopada 1861.  Zagreb, 12. ožujka 1944.), hrvatski geograf talijanskog podrijetla.

Rodio se god. 1861. u Splitu, gdje svrši niže i srednje škole (1880.). Na sveučilištu u Zagrebu, pa u Beču učio je geografiju i historiju. God. 1886. položi ispite iz tih struka za srednjoškolskoga profesora, a doktorat u Beču iz geografije i meteorologije. Službovao u Zagrebu, Gospiću, Karlovcu, Sušaku i ponovno (od 1906.) u Zagrebu.

Skoro na to imenovan je slobodnim docentom na sveučilištu u Beogradu, zatim g. 1911. u Zagrebu za učitelja geografije. God. 1915. izvanredni sveučilišni profesor. Odmah iza osnutka univerziteta u Ljubljani bude pozvan tamo za redovnoga profesora geografije, pa zauzima tu katedru od god. 1920., uz koju je osnovao i geografski institut. Tu je u svoje ruke uzeo i Zavod za meteorologiju i geodhnuniku, uredi ga i u čitavoj Sloveniji organizira meteorologičku službu u blizu 120 postaja. Naučni mu se rad odnosi najvećim dijelom na hidrografiju i klimatologiju, iz kojega su područja i znatniji radovi:

-   Die Regenverhältnisse in Kroatien (Wien, god. 1891.),
-   Die Seen des Karstes (Wien, 1901.),
-   Rijeke Hrvatske, 1905.
-   Zemljopis Hrvatske, 1909.
-   O pomicanju morsko vode u Kvarnerskom zaljevu (Rad 1915.).
-   Prilozi hidrografiji Plitvičkih jezera (Rad 1920.),
-   Geografija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1922.
-   Geografijska osnovica hrvatskoga naroda, 1925.
-   Astronomska geografija, 1929.
-   Nekoliko riječi o cilju i podjeli geografije, 1930.
-   O dubinama Jadranskog mora, 1936.
-   Otkrivanje zemalja, 1939.
-   Zemljopisni i geopolitički položaj Hrvatske, 1942. (u ediciji Zemljopis Hrvatske)
(Izvor: Znameniti i zaslužni Hrvati, str. 91)

Vidi > Švica > Mlinice i njihovi vlasnici > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=900.0

Vidi > Lika i Plitvička jezera - Putopis Dragutina Hirca > Rijeke Lika i Gacka > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2657.0

Vidi > Turizam - Dođi, da ti pokažem moju Hrvatsku > Lika - Fotoalbum Đure Bobića 2008. > Gacka - vrila i mlinice "malenice" > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=665.msg1245#msg1245

Vidi > Lička prezimena > Rođeni i doseljeni Ličani > Rođeni u Lici > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=60.msg83#msg83

2. od 2
   
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!