CRO-eu.com
Svibanj 22, 2019, 02:51:28 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Sprave za vožnju po rijeci Gackoj  (Posjeta: 4587 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Rujan 07, 2008, 22:02:57 »


Sprave za vožnju po rijeci Gackoj

Klikni na fotografiju da se pooveća

Mnogo povijesnih podataka o spravama za vožnju po rijeci Gackoj nije ostalo. Dapače, malo je sačuvanih zapisa koji o tome govore. Jedan od rijetkih koji je to spomenuo bio je Johhan Weikhard Valvasor u svom djelu "Die Ehre des Herzogthmus Krain (Slava vojvodine Kranjske)" iz 1689.g. Kad Valvasor opisuje Otočac kao grad na vodi (Wasserburg) kaže da su kućice oko grada također na vodi ali odmaknute jedna od druge, pa ako susjed hoće doći k susjedu 'onda se mora poslužiti manjim čamcem ili nečim sličnim '.


Grad Otočac na vodi - Wasserburg

Na Valvasorovom bakrorezu prikazan je grad Otočac utvrđen na otoku usred vode. Ucrtana su četiri plovila (čamca) na vodi. U jednom se vidi osoba koja vesla stojeći (lijevo plovilo) i u plovilu se primjećuje niski teret, u drugom (srednje plovilo) su dvije osobe, jedna na krmi stoji i vesla a druga sjedi u polovici čamca, dok se u trećem (desno plovilo) vidi na krmi jedna osoba. U četvrtom plovilu (desno gore) vidi se osoba koja sjedi i vesla u plovilu. Plovila su niska i relativno duga. U odnosu na veličinu ljudske figure može se odrediti da su duga oko 5 do 6 metara.

Drugi povijesni podatak, koji može biti dvojben, je fotografija kamenog grba iz 1665. g. Radi se o kamenu koji potječe iz Otočca (najvjerojatnije je to bio kamen postavljen nad vratima starog otočkog grada) na kojem je uklesan grb koji na svom štitu ima tri lika. No, sa sigurnošću se ne može kazati da li likovi predstavljaju ljudsku osobu u plovilu ili su to možda ucrtana tri roga ili čak silueta otočkog starog grada. I Osobno držim da se najvjerojatnije radi o uklesana tri plovila. Naime, gledano prema grbu, lijeva strana plovila je deblja, dok je desna tanja. To odgovara plavi na Gackoj jer je njena konstrukcija upravo takva. Nadalje, sadržaj smješten u sredinu plovila može odgovarati ljudskoj osobi u plovilu, ali zbog grubosti materijala u kojem je grb isklesan klesar nije mogao postići bolju finoću izvedbe. Ako se promotri plovilo s likom s grba i ono s Valvasorova bakroreza, pokazuje se frapantna sličnost. Stari otočki grad nije mogao funkcionirati bez plovila.


Grb iz Otočca iz 1665. g

Nije imao pokretni most koji bi dopirao do obale, već se moralo približiti plovilom do utvrde. Pošto je to bilo bitno sredstvo komuniciranja s kopnom, ne bi začudilo da su na štit grba stavljena plovila. Također malo je vjerojatno da se radi o silueti otočkog grada koja bi predstavljala otok s utvrdom. Klesar nije imao razloga jače uklesati lijevu stranu lika, već bi podjednako pokušao prikazati grad na otoku. Što se tiče roga kao heraldičkog simbola, likove na kamenom otočkom grbu treba iz opreza ostaviti otvorenim za daljnje stručne i znanstvene prosudbe.
Drugih povijesnih podataka o plovilima po rijeci Gackoj nema.

PLAV

Žitelji u gornjem toku rijeke Gacke (Sinac, Lešće, Ćoviće, Prozor, Otočac i Švica) koristili su sve do nedavno (do pred dvadesetak godina) plovila koja nazivaju pIav.


Plav je svojevrsni primitivni čamac načinjen od debla četinara. Dug od 5 do 6 metara (što se poklapa s proračunatim dimenzijama iz Valvasorova crteža), ovisno o debljini i dužini trupca od kojeg je građen. Širina mu je od 60 do 100 cm.

Plav bi skrbio sebi svatko sam. Odabirala bi se u šumi jela odgovarajućeg promjera i visine, ali svakako "guste žice" (gustog tkiva). Trupac bi kod kuće bradviljem (velikom sjekirom za tesanje) otesali s gornje strane za jednu trećinu njegove debljine, a zatim bi postrance tesali dobivajući okomito ravne stranice koje se nazivaju bande. Plav bi tesanjem dobila kosinu na prednjem i zadnjem dijelu. Pramac plavi, prvi čun, bio je uvijek gornji dio trupca, a krma, zadnji čun, donji dio. Prva kosina je veća (pod oštrijim je kutom zasječena) kako bi plav lakše sjekla vodu i pružala čim manji otpor. Zadnja kosinaje manje skošena, a time i masivnija. Dno plavi s vanjske strane gotovo da je ravno, osim što su mu rubovi skošeni.

Kad bi se obradila vanjska površina plavi, dubila se unutrašnjost. To se radilo tesIon, svojevrsnim velikim dlijetom zakrivljene oštrice. Debljina bande plavi iznosila je od 6 do 7 cm, dok je debljina dna oko 8 do 10 cm. U koritu plavi pri zadnjem dijelu ostavljao se maleni prag, čunić, čija svrha je bila da se voda iz rese ne slijeva veslaču pod noge. Obradom jelovog trupca plav bi dobila izgled drvenog korita.


Kod gradnje plavi pazilo se da su jedna i druga banda, odnosno njeno dno ujednačene debljine kako se plav ne bi naginjala u vodi. Ničim dodatnim se ne bi premazivala ili dorađivala. Vijek trajanja joj je od 10 do 12 godina, ovisno o kvaliteti drveta i debljini. Pošto je plav bila u vodi tijekom cijele godine, najprije bi joj sagnjio prvi čun stoga što je najčešće bio van vode izvučen na obalu. Kad bi plav bila neupotrebljiva za plovidbu, vlasnik ju je znao prepiliti i od nje napraviti jasle u staji.

Na prvom čunu nalazi se željeznim klinom učvršćeni lanac kojim se plav privezuje za brodišće uz obalu. Brodišće je dio obale rijeke na kojem je čvrsto zabijen stup za kojeg se plav privezuje.


Plav je imala dobru stabilnost u vodi. Tome je pridonosila njena konstrukcija.
Zadnji čun je bio masivniji, deblji, a i dno je bilo deblje jer je i donji dio trupca bio deblji, pa je to bio svojevrsni stabilizator plovila. Plav se nije olako prevrtala, trebalo ju je dobro zanjihati da bi se prevrnula. Kad u njoj nije bilo tereta, rub bande bi bio nad vodom 15 do 20 cm, kad bi bila maksimalno natovarena, rub bande je bio svega 5 do 6 cm iznad vode. O stabilnosti plavi govori i činjenica da je bilo mnogo Gačana koji su koristili plav cijeloga života, a da nisu znali plivati i da gotovo nije bilo utapanja zbog prevrtanja plavi.
Za upravljanje plavi potrebna je bila određena tehnika. Za veslanje je služilo jedno veslo, dužine 1,5 do 1,7 m. Veslo je bilo građeno od jelovine ili bukovine, u donjem dijelu nešto prošireno. Iako se veslalo jednim veslom, u pravilu na jednu stranu (mahom desnu), plav se nije zanosila u stranu. To zbog njene težine i dužine, dijelom i zbog konstrukcije u građenju, a dijelom i zbog načina veslanja. Kod veslanja veslo bi se uranjalo u vodu uz bandu gotovo okomi to i potiskivalo plavo Tako se nije stvarao otpor vode koji bi plav zanosio u desnu ili lijevu stranu. Ako bi se htjelo da plav skrene udesno, veslom bi se zahvaćala voda uza samu plav i odgurivala od plavi, ako bi se htjelo da plav skrene ulijevo, veslom bi se grabila voda prema plavi. Veslalo se sjedeći ili stojeći.




Za forum priredila Marica Draženović

_______________________________ 1.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Rujan 07, 2008, 22:19:43 »


Plav su Gačani pravili isključivo iz gospodarskih razloga. Na plavi su išli kositi resu (u Sincu kreš) - podvodno bilje - kao hranu blagu, na plavi su vozili žito u mlin, iz plavi su žene prale i ispirale rublje na rijeci.


Najčešće se plav koristila pri košenju rese. Seljak bi uzeo posebu kosu i grablje, otisnuo se na plavi uz ili niz rijeku te pronašavši resu počeo kositi. Kosa je bila nasađena na kosišće, štap dug 5 do 6 m, bez recelja (dva rukohvata koja ima obična kosa), kako bi se moglo doprijeti gotovo do dna rijeke i kositi. Pritom bi plav bila postavljena poprijeko rijeke i služila bi kao svojevrsna brana za zaustavljanje rese koja, nakon što je kosom odrezana, isplivava na površinu. No od obale prema matici rijeke bilo je na Gackoj postavljeno mnoštvo drvenih brklji. Na tim brkljama se zaustavljala sitnija resa. Kad bi se uz plav nakupila određena količina rese, kosac bi uzeo grablje i privlačio resu plavi i trpao u nju. To nije bilo teško jer je rub bande iznad vode svega 15 do 20 cm. Grablje su bile slične običnim grabljama, samo što su bile nešto šire i imale rijeđe zubce, te veliki jannić koji bi bio isprepleten dretvom radi lakšeg skupljanja rese. Košenje rese i tovarenje u plav trajalo bi dok kosac ne bi natovario punu plav i krenuo njom do svog brodišća.


Plav kod Švice

Pošto je uz Gacku bilo u prošlosti mnogo žitelja koji su se bavili stočarenjem, gotovo svi su kosili resu. I to tijekom cijele godine, osobito je to bilo značajno u zimskom periodu i u rano proljeće kad bi manjkalo sijena. Da bi se došlo do rese, kosci su plovili u plavi i po nekoliko kilometara, osobito nizvodno jer žitelji nizvodno uz sjeverni krak Gacke (Glavace, Tukljace, Drenov Klanac, Brloška Dubrava) nisu kosili resu. Tako su Prozorani plovili sve do Tukljaca (oko 10 - 12 km) i vraćali se natovareni uzvodno. Prilikom povratka uzvodno s napunjenom plavi, nije se moglo veslati. Zato se plav vozila uz samu obalu, gdje je riječna struja bila naj slabija, odguravajući se veslom o obalu, odnosno jedan bi teglio užetom natovarenu plav, a drugi bi mu pomagao odgurujući je. Povratak uzvodno s punom plavi trajao je po nekoliko sati (iz Tukljaca do Obilja u Prozoru i do tri sata).


Ako bi se za vrijeme niskih voda trebalo proći brzace kod Vivoza ili na pojedinim drugim lokacijama gdje Gacka ima jaku struju zbog podvodnih stijena, veslač bi morao predhodno uzeti zalet i protjerati plav kroz brzac.
Pristajanjem uz brodišće, resu bi istovarali na obalu na tralje. Na toj drvenoj napravi koja se sastoji od dviju stranica povezanih drenovim debljim štapovima, bi dvije osobe nosile resu kući. Domaćinstva čije su kuće bile udaljenije od Gacke nisu kosile resu. Resu nisu kosili samo muškarci, radile su to i žene.

U plavi su Gačani vozili vreće žita u mlin. Prozorani su plovili u mlin sve do Švice (od 8 do 12 km) ili čak do Sinca (od 15 do 20 km).

Plav je također služila za razonodu. U toplijem dijelu godine nedjeljom bi mladež posjedala u više plavi i vozala se uzvodno i nizvodno Gackom.


Sažetak
Plav, to plovilo po rijeci Gackoj, nepoznato na drugim susjednim vodama (npr. na Lici) je najstariji oblik sprave za vožnju po vodi kojeg su donedavno koristili Sinčarani, Lešćerani, Ćovićani, Prozorani, Otočani i Švičani. U svojoj konstrukciji i izgledu nije pretrpjelo gotovo nikakvu promjenu računajući od najstarijeg opisa i crteža koji nam Valvasor ostavio 1689. g.
No, oblik i konstrukcija plavi je svakako mnogo starija. Moglo bi se kazati da je to jedno od najstarijih plovila koje je čovjek u svom razvoju smislio, staro nekoliko tisuća ili čak desetaka tisuća godina. Prvo čovjekovo plovilo je bio trupac koji je nagorio, koji je gorenjem dobio udubinu u koju se čovjek mogao smjestiti i rukama se otiskujući ploviti. Sve kasnije izrade bile su samo imitacije ovog prvog pokušaja.


Svojim oblikom i dužinom plav podsjeća na plovila poznata u drugih primitivnih naroda širom svijeta. Gotovo istog ili sličnog oblika nalazimo ga u Africi na rijeci Kongu, na Amazoni i njenim pojedinim pritocima i nekim drugim krajevima svijeta s malenim modifikacijama veličine i oblika.

Začuđuje i impresionira da je plav u Gackoj opstojala sve do potkraj 20. stoljeća. To bogatstvo tradicije svakako treba biti poticaj da Gačani izrade plavi na tisućljećima jednak način i obogate ne samo svoju tradiciju nego i turističku ponudu Gacke na nesumljivo jedinstven način.


_____________________________________________
1. O grbu grada Otočca pisao je Večernji list u serijalu od 23. do 26. veljače 1998. g. O kamenom grbu s fotografije stručnjaci dvoje što doista predstavljaju likovi na štitu. Jedni drže da se možda radi o plovilu, drugi da se radi o lovačkom rogu, a treći da se možda radi o gruboj siJueti otočkog starog grada na otočiću.


Skica iskorištavanja hidropotencijala rijeke Gacke i Like po planovima iza Prvog svjetskog rata

Autor: Milan Kranjčević

Literatura i izvori:
- Valvasor, J. W.: Die Ehre des Herzogthums Krain, Trieste 1689.
- Enciklopedija leksikografskog zavoda, Zagreb MCML VI

Kazivači:
- Nikola Tonković - Mika, Prozor 213
- Anka Brajković, Prozor 263
- Nikola Furlan, Prozor 259




Za forum priredila Marica Draženović
______________________________ 2.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!