CRO-eu.com
Rujan 23, 2019, 07:09:11 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Rijeka Lika  (Posjeta: 2306 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Kolovoz 30, 2014, 13:16:02 »


Niz rijeku Liku do ponora u Lipovom Polju

(O radu jedno krške rijeke)

Istočno podvelobitsko područje, kao i sama glavna masa Velebita, bilo je tokom geološke historije naše Zemlje zahvatano snažnim geotektonskim pokretima. Izgrađeno od dolomita, vapnenjaka i vapnenjačkih breča, a negdje na malim površinama i škriljastog kamenja, dobilo je ovo područje zbog pokretanja i lomljenja značajne krupne oblike, koji se danas odražavaju u izrazitom reljefu velikih krških polja, karakteristično upravljenih površinskih vodotoka i obilja glavičastih brežuljaka.

Polja Ličko, Lipovo i Gacko Polje, izdužena od jugoistoka prema sjeverozapadu i zatvorena, strmim stranama, pokazuju dužom osi krupne linije toga geotektonskoga zbivanja. Dužinom ovih krških polja položeni su i glavni otvoreni vodotoci rijeka Like i Gacke, koje na krajnjem sjeverozapadu Lipovoga i Gackog Polja nestaju, poniru, da podzemnim nevidljivim putovima prevale svoju glavnu prepreku, velebitsku masu, na putu u Jadransko More. A iz tih na oko zaravnatih polja strše glavičasti brežuljci, koji i svojom petrografskogeoološkom građom i odnosom prema polju i njegovim strmim stranama pokazuju kao da su napušteni i zaostali iza srodnih kamenih masa svoje okoline. I doista, poradi savijanja, prelamanja i propadanja slojevitog dolomitskog i vapnenog kamenja ovoga podvelebitskog područja, pri nastajanju velikih krških polja, zaostali su poput usamljenih zuba i glavica dijelovi, odlomljeni od glavne mase, koja je dublje potonula. Prelamanje je dakako ostavilo tragove u dolomitskom i vapnenom kamenju i u formi pukotina, koje su iskoristile i površinske i podzemne vode, da tuda usijeku svoje korito, kao glavne sabirne tokove vode, u smjeru prema najnižoj vodenoj akumulaciji, prema moru. I rijeke Lika i Gacka, koje protječu kroz istoimena polja, slijede njihovu dužu os, pravac od jugoistoka prema sjeverozapadu. A taj pravac, toliko značajan ne samo u ovom užem području podvelebitskog krša, nego i na cijelom prostranstvu vapnenjačkih i dolomitskih predjela od Istre do Skadarskoga Jezera, ima u smislu geoloških nauka dominirajuće ime "dinarskog pravca" pružanja krupnih linija našega krša.

Rijeka Lika, zajedno sa Ličkim Poljem, na kome sabira največi dio svoje vode, i u svome divnom kanjonskom koritu između Kaluđerovca i Gornjega Kosinja, kao i u Lipovom Polju, neke vrsti "privremenom sabirnom bazenu" za prevelike količine vode, ima dakle u krupnim linijama izraziti karakter rijeke u kršu.

Ma da se nalazi blizu glavnih prometnih puteva, i željeznice i cesta prema srednjoj Dalmaciji, rijeka Lika je kao nevidljiva, reklo bi se prava ponornica, i ako je ona takva samo na svome nevidljivom putu ispod Velebita. Lika je u svome srednjem toku doista kao sakrivena, duboko usječena i građena okomitim kamenim liticama, tako da je putnik zapazi iz najneposrednije blizine. To je na odsječku od Kaluđerovca, na glavnom putu iz Perušića u Pazarište, do utoka potoka Bakovca, kod Gornjeg Kosinja u Liku, gdje korito rijeke, mnogostruko izlomljeno i savijeno, krije mnoštvo prekrasnih krških fenomena.

 
Kameni most iz 1838. g. preko rijeke Like kod sela Kaluđerovca pod Metlačom,
stradao u II. svjetskom ratu, oko godine 1944.

Kod sela Kaluđerovca pod Metlačom izgrađen je preko rijeke Like u jednom luku kameni most star 102 godine. Od mosta nizvodno ima korito Like izrazito lice kanjona, dubokog 15 do 20 metara, sa posve okomitim stranama, urešenim mnogobrojnim karakterističnim krškim oblicima. Tu su raznolike škrape, plitki i okruglasti lonci, kaskade u koritu rijeke, obalni i podvodni izvori, ponorčići, kraći i duži sipari, kameni zubi i gromade, ogromni blokovi odvaljeni sa strana, kamene nadstrešice, uska vrata i t. d. Umjetne ustave za mlinove pretvorile su inače brzu rječicu na nekim otsjecima puta u mirne tokove nalik na jezerske zalive. Sa strana okomitih kanjonskih obala, negdje blage zaravni, a negdje šumovite padine, negdje opet gole površine vapnonjaka i vapnene breče sa šupljinama i propuklicama ispunjenim dijelom ili posve crljenicom. Sve u malome odaje najpotpunije cjelovitu sliku krša.

Primajući vodu Jadove, Novčice, Počiteljice i t. d., pritoka sa Ličkog Polja, prima rijeka Lika i usitnjeni i netopljivi mineralni i kameni materijal s tom vodom. A taj mineralni i kameni materijal sadržava uz glinenu komponentu i kremen ili kvare, u raznim varijetetima, kao jaspis, mliječnjak, prozirac i t. d. To je materijal iz geološki starih škriljevaca i pješčara sa oboda Ličkoga Polja pod Velebitom, iz područja mnogobrojnih jačih ili slabijih izvora, koji daju vodu pritokama Like. Dok se glinena tvar taloži po pukotinama i na mirnijim mjestima, to kremen kao tvrđi mineral od vapnenca u vapnenjaku, pokretan vodom reže, dube i glača vapnenjak. Na okuki Like pred Stojevića Dragom može se naći, nekoliko decimetara nad najnižom vodom, lonaca urezanih i izglačanih, u kojima ima manje ili veće količine zaobljenih zrna kremena. Voda se ulijeva u te kamene lonce, pokreće tvrda zrna kremena, i reže i glača udubinu u vapnenjaku. Takvih kamenih lonaca nalazi se uz obalu i na mnogo drugih mjesta u kanjonu do prolaza kroz Sklope, prema Gornjem Kosinju.

Impozantan je prolaz Like kroz uska vrata prema proširenju "Zalikom". Nad nizom kaskada nadvila se poput nadstrešice kamena obala, s koje se s vremenom ruše ogromni blokovi, koji tada uzrokuju još jači i življi mehanički rad već i onako nemirne vode.

U koritu rijeke, na mnogo mjesta, nalaze se podvodni izvori, koje je moguće pronalaziti i opažati samo u ljetno toplo vrijeme. Sa malim količinama vode u koritu Lika tada ne pretstavlja poteškoću za prelaženje preko vode, hodanje koritom i kupanje.

Hladni mlazovi vode pri hodanju ili kupanju iznenade na mnogo mjesta.

U tome kanjonskom otsječku rijeke, osim podvodnih izvora iz pukotina, nalazi se i jakih stalnih vrela, i suhih pećinskih vodotoka, iz kojih se izlijevaju u Liku, u kišovitim vremenima, često ogromne količine vode. Kanjonsko je korito dakle u podzemnoj vezi ne samo sa bližom nego i sa daljom okolinom ovoga dijela podvelebitskog krša. Ono je u vezi i sa Ličkim Poljem. Nekoliko, i ako ne velikih, ponora na sjevernom rubu Ličkoga Polja, kao Budžak, Duić i Vaganac ponor, vezani su podzemnim tokovima sa kanjonom Like. I ako je udaljenost između Spomenutih ponora i izvora u kanjonu Like približno jednaka, prosječno između 2-2,5 km, to je vremensko trajanje prolaženja vode od pojedinog ponora do izvora dosta različito. Vršena su uspješna istraživanja podzemne veze tih ponora i izvora. Sa uraninom, koji l’luorescira u vodi, i može se pomoću kvarc-svjetiljke opažati u razređenjima 1:10 milijarda, a metodom t. z. ekstrakcije i u razređenjima 1:50 milijarda, uspjelo je lakoćom (a promatranjem i golim okom) zapaziti pojavu uranina na izvorima Šoljčeve Pećine u kanjonu Like. Uranin je zapažen u vremenskom razmaku od 6-24 sata nakon ubacivanja, zasebno na svakom ponoru. Svakako da je položaj i oblik pukotina, vjerojatne manje ili veće podzemne akumulacije vode, prelivi, a možda i sifoni, razlog ovoj vremenskoj razlici pojave uranina na zajedničkim izvorima spomenutih ponora.

Osim ovakvih najnižih izvora u kanjonu Like nalaze se na stranama proširenih uvala oko kanjona nizovi vrela, koja izdaju vodu samo u jače kišovitim vremenima. Tako vrela u visini gornjega ruba kanjona, oko 20 do 30 metara nad dnom rijeke, i napokon vrela do 50 metara nad rijekom. Ova najviša vrela rade vrlo rijetko, u nadasve kišovitim vremenima.

Kanjonsko je korito Like dakle najniži otvoreni vodeni put, u koji se ulijevaju mnogobrojni podvodni i visinski razno položeni izvori od Kaluđerovca do izlaza prema Gornjem Kosinju.

U suho ljetno doba, kao i u vremenima malih oborina, protječu Likom katkad vrlo male količine vode. Tekar oko mlinova, ili sa kaskada u uskim dijelovima kanjona, odzvanja slab šum vode o kamene litice kanjona. Sasvim drugo lice, boju i pokrete poprimi Lika u vremenu taljenja snijega na Velebitu iznad Ličkoga Polja, kao i na samom Ličkom Polju. To se može zapažati u prvom redu u kanjonu između Kaluđerovca i Sklopa, a onda u Lipovom Polju, tamo, gdje se nalaze mnogobrojni i veliki ponori, u kojima Lika napokon ostavlja površinu, da se nevidljivim podzemnim putovima ulije u more, negdje između Senja i sv. Jurja, a možda djelomice i južnije odatle, uz obalu prema Jablancu.


Lipovo Polje-Pravoslavna crkva Svetog Aranđela, 25. 07. 2014

Povodnji u Lipovom Polju pretstavljaju obične, svakogodišnje događaje, koje proizvađa rijeka Lika. Nekad veće, a nekad manje količine vode, koje plave na kilometre dugačko i široko Lipovo Polje, jesu ne samo obična nego i normalna pojava ovoga krškog polja. Na sjevezorapadnom rubu, gdje polje završava, iza sela Lipovog Polja i Otoka, sve do pod Kućišta, nalazi se veliki broj otvorenih i zatvorenih ponora i pukotina. Uza sva nastojanja, da se održi što veći broj ovih spasonosnih pukotina otvorenima, događa se s vremenom, da silovite mase vode zatvore pukotine velikim količinama mineralnog i kamenog materijala rastresenog u vodi. I ako je recimo takav ponor brižljivo ozidan, dakle priređen za gutanje vode, ipak je zatvoren, začepljen. Postao je slijep. A to može da potraje i dugo vrijeme. Raznovrsna drvena građa, bilje i granje, napravilo je skelet čepa, koji je od crljenice, glinovite zemlje, komada vapnenjaka i dolomita i t. d. Utisnut velikom snagom vode, ovakav čep u pukotini nepravilne površine, zatvara je čvrsto i posve. Dogodi li se, da ovako zatvoren ponor zadesi nekoliko uzastopnih poplava, to ga nove mineralne i kamene mase gotovo posve prekriju. Ostaje tu i tamo ljevkasta udubina, koja još ukazuje na raniji ponor. Otvaranje dakako takvih prirodno "blombiranih" ponora zadavalo bi vjerojatno i velikih troškova i poteškoća. Održavanje međutim otvorenih i povremeno zatvorenih ponora ukazuje se kao jedna narodno-privredna mjera, ako se uvaži, da je Lipovo Polje gotovo na cijeloj površini zgodno za zemljoradnju.

Dok u kanjonu Like mase vode prekriju i mlinove i kaskade, i dok se iz vrela sa raznih visina ulijevaju također jaki mlazovi vode, dotle se već u donjem toku potoka Bakovca, oko Gornjega Kosinja, a pogotovu u Lipovom Polju, nalazi cijela nizina pod vodom. Ponori na sjeverozapadnom rubu Lipovog Polja gutaju manje vode, nego što Lika donosi sa svoga oborinskog područja. Nastaje oko 15 km dugačko i dva i više kilometara široko jezero, iz koga izviruju kamene glavice, šumarci, džbunje, pa napokon i kuće sa gospodarskim zgradama. I Gornji Kosinj i sela na rubu Lipovog Polja budu u kratkom vremenu poplavljena. Ljetno bujno zelenilo zamjenjuje pod jesen, ili u proljeće, ravna vodena površina. I rad i saobraćaj prestaje.

Rijeka Lika eto, koliko u svome zanimljivom kanjonu između Kaluđerovca i Sklopa kod Gornjega Kosinja, toliko i u Lipovom Polju, sve do ponora i na samim ponorima, pokazuje odlike izrazite krške rijeke. Sa velikim padom između izvorskog i ponorskog područja pretstavlja korito Like vrlo zanimljiv predmet proučavanja i u naučnom, petrografsko-geološkom, i u hidro-tehničkom i narodno-privrednom pogledu.

Napisao Luka Mario, Zagreb, siječanj 1940

Vidi > Kaluđerovac > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2054.0
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!