Na planinskim pašnjacima koze se zadržavaju 4 do 5 mjeseci pa ih i tu treba zaštititi od vremenskih nepogoda nads rešnicama obično zatvorenim s tri strane. Za odraslo grlo potrebita površina poda nadstrešnice je oko 0,8 m2, a za mlađa grla 0,5 do 0,6 m2. U nadstrešnicama treba imati jasle za sijeno i valove za davanje koncentrata.
Ovisno o namjeni uzgoja (mlijeko, meso ili kombinirano) određuje se pasminski sastav osnovnoga stada. Jadranskom području odgovaraju kombinirana obilježja.
Najčešće se domaća koza i istarska (mesne) križaju sa sanskom, alpina i srnastom kozom koje imaju dobru mliječnost. Za obiteljska gospodarstva se u našim uvjetima preporučuju osnovna stada s najmanje 120 rasplodnih grla, a zadovolje li se tehnički i organizacijski preduvjeti, mogu se preporučiti osnovna stada od 250 do 500 rasplodnih grla.
- Na 120 koza treba imati 4 jarca i 25 rasplodne ženske jaradi,
- na 250 koza 7 jaraca i 50 rasplodne ženske jaradi,
- a na 500 koza 14 jaraca i 100 rasplodne ženske jaradi.
Najveći dio godišnjih obroka koze čini paša ili košena zelena krma i brst. Travnjačke površine trebaju zadovoljiti potrebe za pašom, odnosno zelenom masom i osigurati dovoljno konzervirane hrane (sijena, sjenaže i silaže), a oranice koncentratnih krmiva:
ječam, zob i kukuruz. Budući da bi na obali i otocima uzgajatelj sam proizvodio svu potrebitu hranu, te koristio dio pašnjaka lošije kakvoće, koje bi postupno kultivirao, predviđa se manje koza po jedinici površine.
Za stado od 120 do 150 rasplodnih koza trebalo bi osigurati oko 30 ha pašnjaka i 7 ha oranica za koncentrat. Ako se pašnjaci kultiviraju, koriste li se bolje i racionalnije, površine mogu biti nešto manje.
- Za stado od 250 rasplodnih grla potrebito je oko 80 ha, a
- za stado od 500 grla oko 136 ha oranica, pašnjaka i livada.
Za osnovno stado od 120 do 200 rasplodnih grla s pomlatkom potrebita je uobičajena osnovna poljoprivredna mehanizacija (
traktor, rotacijska kosa, okretač sijena i traktorska prikolica). Za uzgoj većega broja grla potrebita je dodatna oprema (skupljač sijena, samo utovarna prikolica, silokombajn i roI baler za sijeno). Od opreme za koze najvažnija je muzna oprema (
muzni uređaj s elektromotorom, vacuum crpka i hladnjak za mlijeko).
Koze imaju širok izbor hrane, manje su izbirljive, dobro iskorištavaju livade lošijega botaničkoga sastava, pa i neke korove. Brste grmlje, jedu lišće i mlade izdanke drveća (Iigno¬celulozne tvari). Najviše vremena potroše tražeći hranu i vodu. Ako mogu, biraju i razbacuju krmu, osobito voluminoznu. Osnovno je da obroci moraju sadržavati dovoljnu količinu i kakvoću svih tvari potrebitih za zdravlje, rast, reprodukciju i proizvodnju mlijeka. To se osobito odnosi na plemenite i križane domaće pasmine koza s plemenitim.
Ljeti koze treba svaki dan puštati na pašu (najbolja hrana).
Kozi težine 50 kg treba za uzdržavanje oko 3 kg dobre paše (toliko i za 1 litru mlijeka). Za 2 do 3 litre mlijeka koza treba od 9 do 12 kg paše dnevno.
Mlada zelena krma s manje od 16% suhe tvari i prezrela s mnogo sirovih vlakana (celuloze) imaju slabiju vrijednost (manju mliječnost), a mogu izazvati i probavne smetnje. U stajskom uzgoju daje se pokošena zelena trava, a jako su vrijedne djetelinsko travne smjese s većim postotkom bjelančevina i kalcija. Daje li se kalcij u suvišku, postiže se proizvodnja oko 2,5 l mlijeka. Dodavanjem malo sijena, nadoknađuje se manjak celuloze. Posebno je važno da koza dobije svaki dan 0,5%
kuhinjske soli (7 do 10 g dnevno po grlu) u hrani ili za lizanje.
Za forum priredila Marica Draženović _____________________________ 3. |  |