CRO-eu.com
Studeni 22, 2017, 05:39:32 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1] 2
  Ispis  
Autor Tema: Topografija Karlovacke Vojne Krajine - Franjo Julije Fras  (Posjeta: 13296 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« : Kolovoz 31, 2008, 10:18:45 »




Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #1 : Kolovoz 31, 2008, 10:30:59 »


Izdavac ;






Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #2 : Kolovoz 31, 2008, 11:05:28 »

 Danasnje vrijeme obiljezeno je teznjom i nastojanjem da se sto vjernije prikazu postojece znamenitosti neke zemlje, u skladu s vlastitim pogledima, istrazivanjima, ispitivanjima i mogucnostima.
Autor zato misli da bi se opis Karlovacke vojne krajine trebao pozdraviti, pogovoto zbog toga sto ova zemlja - u usporedbi s drugim zemjama i provincijama - jos uvijek potcjenjuje i premalo opisuje, iako je austrijska Vojna krajina na granici s Turskom za samo Njemacku zanimljiva u trgovackom, sigurnosnom, zdravstvenom i svakom drugom pogledu.
 Priznanjem da sam kao pomocne izvore iskoristio vec postojece obradjene podatke i druga pomocna sredstva, ali dobar dio ovoga rodoljubivog rada dugujem vlastitoj paznji, trudu i iskustvu.
  Zelio bih da ovaj pokusaj, kao plod videgodisnjeg istrazivanja, bude u skladu s poduzetom dobrom nakanom. Ako slozenost ovoga pokusaja mogu ispricati poteskoce u obradi ovog materijala i postojece zpareke, taj ce mi obzir najljepsi poticaj da u slicnim radovima ostvarim vise cjelovitosti, ispravnosti i potpunosti.

Autor
Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #3 : Kolovoz 31, 2008, 11:28:03 »

 KRATAK PREDGOVOR I PREGLED CARSKO-KRALJEVSKE AUSTRIJSKE VOJNE KRAJINE

                             ( u prvom redu za udaljene citatelje )

  Vojna je Krajina jedna od najuzornijih ustanova u austrijskoj drzavi; toje njen sigurnosni bedem nasuprot Osmanlijskom carstvu u Eurpi - Turskoj. Sigurnost austrijskih drzavnih pokrajina, njihove zemlje, njihovih stanovnika i njihova posjeda te ocuvanje od kuge s Istoka, te najstrasnije od svih ljudskih posasti - dva su krupna temeljna cilja ove do savrsenstva uredjene i jedinstveno stabilne i sve opceg zdravstvenog blagostanja - i to svi isto, ako jedan. Buduci da krajiski vojnici ( obicno se zovu krajisnici ) sacinjavaju biranu, snaznu, ocvrslu, izvjezbanu, hrabru svim opasnotama vicnu vojsku, uz ova dva temeljna prvotna cilja povezao se i trecivazan cilj : ratna sluzba, u ratna vremena braniti drzavu protiv vanjskih neprijatelja.
   Znamenit i temeljan zakon ove ustanove koji radja boljitkom drzave jest da se sva Vojna krajina izdrzava sama i po sebi, ne padajuci osobitno na teret drzavnoj blagajni. Krajisnik dobiva od drzave samo oruzije i vojnu odoru, a u ratno vrjeme jos i novcanu nagradu; inace po po sve sam opskrbljuje i prehranjuje svoju obitelj, obradjuje zemlju, bavi se gospodarstvom i placa drzavni porez.
 Uz to krajisnik je uvjek budan, snazan i srcan vojnik. Nije potcinjen nekom gospodaru, nije kmet nego slobodan klevetnik, pravi korisnik i vlasnik svoje zemlje , potcinjen samo svome zemaljskom gospodaru i predpostavljenim vojnim starjesinama. Osiguravsi prihod za kucu, s ostatkom moze raspolagati po svojoj volji.

Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #4 : Rujan 01, 2008, 07:44:31 »


  Da se osigura uzdrzavanje Krajine, u njoj je kao temeljan zakon uvedeno zajednicko kucanstvo, koju povezuje vise obitelji i pojedinaca obaju spolova u jednu zadrugu. U svakoj zadruzi najstariji je muskarac gospodar, a najstarija zena gospodarica. Oni moraju nadzirati vjeru, obicaje, red, jedinstvo i marljivost u kucanstvu i brinuti se za zajednicke potrebe. Svaki ukucanin mora ih postivati i slusati. Sve sto ukucani steknu zajednicko je dobro, od koje se namiruju potrebe kuce i namiruju krajisnici i njihove obitelji. Zadruge moraju izdrzavati svoje clanove na granicnoj strazi ( tz. kordunu ), a kao ostetu za svakog dobivaju od drzave 12 forinta ( tzv. constituivum ).

  Cijela austrijska Krajina, uzak pojas zemlje duz turske granice, od Jadranskog mora pa sve gore visoko do Karpata, 863 2/5 cetvornih milja,* sa 1,010.878 stanovnika, ponajvise slavenskog, madjarskog i vlaskog podrijetla, dijeli se u 6 generalata, a ovi u 17 carsko-krajiskih nacionalnih pjesackih pukovnija, jednu krajisku konjanicku ( tzv. Husarsku, op. pr.) pukovniju i jedan sajkaski ( ladjarski, op pr.) bataljun s regionalnim okruzima koji im pripadaju ;

 I. Karlovacki generalat ili Karlovacka Krajina. U nju su ukljucene sljedece pukovnije :

1. Licka - sa stabom u Gospicu
2. Otocka - sa stabom u Otoccu
3. Ogulinska - sa stabom u ogulinu
4. Slunjska - sa stabom u Karlovcu.

Otocki granicar :


(Zapovjednistvo generalata u Zagrebu ) sljedi
Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #5 : Rujan 01, 2008, 08:25:44 »

(Zapovjednistvo generalata u Zagrebu)

II. Banski generalat ili banska krajina, s osebujnim odredjenjem da joj je svaki hrvatski bas vrhovni poglavar i zapovjednik njezinih obiju pukovnija, a to su :
1. Prva banska pukovnija - sa stabom u Glini
2. Druga banska pukovnija - sa stabom u Patrinji.
( zapovjednistvo generalata u Zagrebu )
obicno ih zovu banovcima.


III. Varazdinski generalat ili Varazdinska krajina sastoji se od dviju pukonija :
1. Varazdinsko-krizevacka - sa stabom u Bjelovaru
2. Varazdinsko-djurdjevacka - sa stabom takodjer u Bjelovaru.
 ( zapovjednistvo generalata u Zagrebu )

IV. Slavonski generalat ili Slavnoska krajina sa sljedecim pukovnijama :
1. Brodska - sa stabom u Vinkovcima
2. Gradiscanska - sa stabom u Novoj Gradisci
3. Petrovaradinska - sa stabom u Mitrovici
4. Sajkaski bataljun - sa stabom u Titelu.

(zapovjednistvo generalata u Petrovaradinu )

V. Banatski generalat ili Banatska krajina sastoji se od dvije pukovnije :
1. Njemacko-banatska - sa stabomu Pancevu
2. VLasko-ilirska- sa stabom u Caransebesu.
 ( zapovjednistvo generalata uTemisvaru )
Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #6 : Rujan 01, 2008, 08:44:30 »

OTOCKA PUKOVNIJA

Nakon zakljucenja karlovackog mira (1699) car Leopold je na sredjivanje granica poslao grofa Marsiglija; sa svoje su strane unutrasnjoaustrougarski stalezi dali za tu punomoc grofu von Herberstinu, potpredsjedinku untrasnjoaustrougarskih Dvora ratnog vjeca, a uz njega jos i vjecniku Dvorskog ratnog vjeca gorofu Rabbati i vjecniku Dvorske komore grofu Wildensteinu; kojima je povijereno novo uredjenje Krajine.

Cjelina je bila podjeljena u cetiri pijesacke (infanrerijiske) pukovnije; Licku, Otocku, Ogulinsku i Slunjsku, te u 8 konjanickih (tzv. husarskih)
kumpanija s ukupno 18. 181 covijekom u sluzbi.

Kod tog uredjenja primorski grad Senj presao je pod Komoru, a od mijesta koja su pripadala ovoj kapetaniji, ukljucujuci kumpanijiske okruge Jezerane, Brinje i Luka s ove strane Kapele (koj danas pripadaju Ogulinu) stvorena je Otocka pukovnija; od okruga Lika, Krbava, Pazariste, Perusic, Bunic, Bilopolje, Korenica, stvorena je Licka pukovnija a od kapetanija s one strane Kapele Ogulinska i Slunjska pukovnija.

Licka pukovnija broji 104 mjesta s 6.309 kuca i 62.279 stanovnika. Povrsina joj iznosi 50 2/3 cetvorne milje; to je najuziji dio Karlovacke vojne krajine.

Glavno mjesto pukovnije jest Gospic, trgoviste i postaja za skupljanje poste. Ima 184 kuce i 1.050 stanovnika, od kojih su 934 katolici i 116 grkosjedinjeni. Mjesto lezi na dalmatinskoj postanskoj cesti. Ovdje je sjediste Licke i Otocke pukovnije, stabni kvartir Licke pukovnije. Zgrada brigade sagradjena je 1767 g. a zgrada za pukovnika 1798. Stanovi za majora i pukovnikskog ljecnika sagradjeni su 1767 g. Od skolskih uprava ovdje je sagradjena i carska djecija skola i jedna vojna matematicka skola za pitomce.
Ovdje su i dvje crkve, jedna katolicka (sagradjena 1781) i jedna grkosjedinjena.

Ba b i n P o t o k, na kordunskoj cesti (Lika) podno brda Visibaba, selo s 48 kuca i 715 grkosjedinjenih stanovnika. Tu postaje rusevine stare crkve.
Odavde prema Korenici pocinje podrucije Maslackog i Brezovackog polja. Usred tog polja je promatracnica Klanac, gdje je 1692 bio okrsaj.

S k a r e, kapetanski kvartir, grkosjedinjeno parohijisko selo sa 76 kuca i 880 grkosjedinjenih stanovnika, s opcinskim magazinom i opcinskom skolom.

D o lj a n e, porucnicka straza, grkonesjedinjeno parohijsko selo sa 77 kuca i 1.018 grkonesjedinjenih stanovnika. Ovo mjesto se prije zvalo Mukla Draga.

Z a l u z n i c a, casnicka postaja, veliko grakonesjedinjeno parohijsko selo s 81 kucom i 953 stanovnika grcke vjere. U blizini su tragovi srusene crkve o kojoj se nista ne zna, osim da se zvala sv. Mihovil. Na kordunskoj cestin nalazi se spilja koja se proteze u dubini od dvadeset koraka, a u kisno doba se napuni vodom, koja kod brda Godaca u blizini Sinca utjece u Gacku.  Pola sata dalje je brdo i sedlo Jurjeve stijene, spomenutno u opisuOtocca. Ovdje je 1663 Petar Zrinski potukao Turke.

Gacka



daljnji resursi ;

http://www.geocities.com/doseljavanje_tradicija/vojna_krajina.html
Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #7 : Rujan 01, 2008, 09:03:18 »

Demografija Otocke pukovnije - daljnja istrazivanja


V r h o v lj a n s k a   k u m p a n i j a br. 7
 U ovoj kumpaniji nalazi se 6 mjesta s 369 kuca i 4.911 stanovnika, od kojih su 102 katolici, a 4.709 grkonesjedinjeni. Tu su samo dvije grkonesjedinjeneparohijske crkve. Od zemljisnog posjeda moze se racunati 4.184 jutra oranica, 3. 016 livada, 6 jutara vocnjaka i povrtnjaka, 7. 493 jutra pasnjaka i 21.517 jutara suma.

 V r h o v i n e, ( u rimsko vrjeme nazvane Arapium ) kumpanijska postaja, veliko grkonesjedinjeno parohijsko selo sa 142 kuce i 1.859 stanovnika, medju kojima su 102 katolici, a preostali su grkonesjedinjani.
U mjestu Vlast, koje se takdjer racuna u Vrhovine, druga je grkonesjedinjena crkva za ovo podrucije, kroz koje je nekada isla i rimska cesta od Senja do Siska.

T u r j a nj s k i, grkonesjedinjeno selo s 36 kuca i 596 stanovnika, s grkonesjedinjenom kapelom. Ovdje u polju na malim uzvisicama vide se sva stara okrugla grada, koji su navodno maticna kuca grofova van Thurn. Ova je tvrdnja dvojbena otkako se posljednji iz plemenitaske obitelji Turjanjski - koji je prije mnogo godina umro u opcini Zagreb - takodjer izdavao kao nekadasnji gospodar ovih gradova.

K a m e n i c a, selo s 18 kuca i 278 stanovnika, od kojih su 192 katolici a preostali grkonesjedinjeni.

T r n a v a c, casnicka straza u sumskom podruciju nazvanom Kosa, selo s grkonesjedinjnom kapelom, s 28 kuca i 483 stanovnika, od kojih su 22 katolici, a preostali grkonesjedinjeni. Ovdje se nalaze jedva primjetne rusevine stare kule i crkve.

Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #8 : Rujan 01, 2008, 09:27:49 »




Klikni na fotografiju da se poveća

Iz privatnog vlasništva "Ante_Bruno_Busic"




Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #9 : Rujan 01, 2008, 10:00:36 »

U skladu s demografijom i podnevlje krajine


 Krajina se, ne racunajuci sjeverni Zumberacki okrug, nalazi izmedju 44*, 4', 50'' i 45*, 25',36'' sjeeverne sirine i izmedju 32*, 30', 5" i 33*, 43',25" istocne duzine.
* = stepen
 Povrsina prema najboljim navodima iznosi

u Lickoj pukovniji                                               50 2 / 3 cetvorinh milja
u Otockoj pukovniji                                             44           "           milje
u Ogulinskoj pukovniji                                        43 1 / 2    "           milje
u Slunjskoj  pukovniji                                          22 1 / 2    "         milje
______________________________________________________________

Ukupno                                                              160 2 / 3    "                milja



V e l e b i t, To visoko pogranicno pragorije pocinje na podruciju Zrmanje, i to uz samo rijeku Zrmanju, proteze se zatim odavde izmedju Dalmacije i Licke pukovnije prema zapadu sve do Jadranskog mora,  onda se nastavlja duz obale sve do Vratnika kod Senja, gdje gubi dotadasnje ime. Njegovo gorsko bilo ima ne prekinut greben sto samo kod Karlobaga oblikuje sedlo preko kojega vodi put iz Gospica u taj primorski grad. Duzina Velebita iznosi oko 16 milja, a na svom potezu sve do Ostarija nedaleko od Karlobaga, gdje se spusta, svagdje dostize visinu Alpi; najvise tocke njegova bila dizu se preko 800 hvata iznad povrsine Jadranskog mora. Na tom krilu Velebita sve do Ostarija, osobito se visinom isticu sljedeci vrhovi: Vrh vise Mokrog Dola, Vrh vise Smrcevca, Tremsina, Crnopas, Jelovi Vrh, Sveto brdo, Bunjevacki vrh, Segestin, Vrh vise malog dola, Vrh vise velikog Vagana, Debelo brod, Badanj, Veliki Kuk, Javornik, Velika Visocica, Mala Visocica, Samar, Crna Kosa, Paljevine, Iznad Rizvanuse i Sladovaca.

Zrmanja ;



   Ispod Rizvanuse i Sladovace Velebit se spusta prema Ostarijama i odavde pa sve do Senja gubi svoju alpsku visinu, i ako opcenito na tom krilu dostize gotovo 600 hvati nadmorske visine. Cijeli lanac, osobito do svoje prve nizine kod Karlobaga, ima izrazito ostre obronke, strme provalije i tamne bezdane, napose na istocnoj strani, koja je okrenuta prema hrvatskoj.

Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #10 : Rujan 01, 2008, 10:07:01 »

Slike Velebita ;






Pjesma posvecena Velebitu ;
http://www.youtube.com/watch?v=5ZS3coWdxSA
Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #11 : Rujan 01, 2008, 10:31:38 »

 V e l i k a  K a p e l a,

Ovaj drugi gorski vjenac, pocinje kod Plitvickih Jezera, a pruza se preko podrucija Otocke i Slunjske pukovnije u pravcu sjevera i zapada sve do Ogulina ; dugacak je vise od 18 milja, a najsiriji je kod sela Vrhovine u Otockoj pukoviniji. Taj planinski lanac nigdje ne dostize visinu Alpi, nego je svagdje nizi od Velebita, koji tece gotovo usporedno. Kapela nema ni tako gola kamena masiva ni tako groteskne konstrukcije stijena kao Velebit, ako se izuzmu litice nekoliko dolina i brdo Klek.

M a l a  K a p e l a, je ogranak toga gorija; proteze se do Plitvickih Jezera sve do ispod sela Jasenica u Ogulinskoj pukovniji.

Plitvicka Jezera ;





Plitvicka jezera


Najveca i najznamenitija jezera u ovoj Vojnoj zemlji jesu tzv. sedam medjusobno povezanih Plitvickih Jezera u Maloj Kapeli istocno od Otocca. Okruzena sumama jela, smreka, cetinjaca, bukve, javora i jasena, leze stupnjevito u svojim koritima, iz kojih se uz sum slapovi ruse niz litice visoke 3, 4 do 7 hvati, spajajuci se takood visine nadolje.

P r o s c a n s k o Jezero, koje je prvo najvise, tvore potok Crna rika, koji izvire iza brda Kik, i Vrhovska rika, na kojoj postoje dvije pilane i nekoliko mlinova.
Od P r o s c a n s k o g jezera nastaje drugo, C i g i n o v a c, a od slapova ovog jezera trece - O k r u g l j a k.
Od Okrugljaka nastaje kroz slapove cetvrto - malo jezero Bakinovac - i peto - isto tako maleno - C r n o jezero.
G a l o v a c, sesto po redu.
Slapovi Galovackog jezera cine sedmo - G r a d i n s k o jezero.
Od G r a d i n s k o g jezera preko slapovanastaje veliko K o z j a c k o jezero. U to jezero utijecu prilicno jak potok Mala ricica i slabiji Matijasevac i Jasenovac.


... nastavak demografije ;

 Pokraj puta prema selu Zaloznici, su rusevine stare grcke crkve, gdje se nalazi staro kamenje s natpisima. Ti se natpisi nisu mogli odgonetnuti jer su slova ostecena.
Na jednom kamenu bila su sljedea slova ;

" CIVILIORVFI....
ILIO..PATRIA"
Na drugom paknasao sam ( kaze autor ):
"SABI...
DECH...
IVR..
ATEP..."

U Okrugu se nalaze par sela od koih ;

P o d u m, na cesti za Vrhovine, casnicka postaja, selo sa 76 kuca i 844 stanovnika grcke vjere. Nedaleko odavde na brdu Hum, nalaze se rusevine stare grcke crkve zvane sv. Marko, o kojoj se ne zna nista poblize.

G l a v a c e, selo sa 26 kuca i 368 stanovnika, od kojih 47 pripadaju katolickoj vjeri, a preostali grckoj.

D a b a r, casniska straza, selo s katolickom zupnom i grkonesjedinjenom parohijskom crkvom, sa 112 kuca i 1.696 stanovnika, od kojih su 915 katolici, a 781 grkonesjedinjeni. Lezi tik uz Kapelsko gorije.


Znamenitosti


 Ovdje kod brda Pogledala prema Doljanima primjecuju se rusevine starog grada. Navodno ga je sagradio Bartol Frankopan, dok je njegov sin grad razorioda se Turci ( koji su nakon zauzimanja Like i Krbave 1527 cesto upadali na to podrucije ) ne bi imali gdje zadrzavati.
Kad je Turski zapovjednik Udbine Osman-aga Glumac kroz Glibodol upadao u pravcu brinja, i odande se ranjen morao povuci, nasi su ga ovdje drugi put napali i potukli, aon se ponovo ranjen, skloni na jedno brdo. Buduci da mu je i konj poginuo, sklonio se u suplje drvo i tako umro. Od tada se to brdo zove konjsko brdo, a polje gdje se drvo nalazi zove Osmanagino polje.

Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #12 : Rujan 01, 2008, 11:00:14 »

Otocka kumpanija br 10

Ovaj okrug ima 10 mjesta s 497 kuca i 4.390 stanovnika, od cega su 3.371 katolici, a 1.019 grkosjedinjani. Za njih postoje 4 katolicke zupne crkve i jedna grkosjedinjena parohijska crkva. Od zemljisnog posjeda moze se racunati oko 4.540 jutara oranica, 1.185 jutara livada, 86 jutara vocnjaka i povrtnjaka, 3.801 jutro pasjaka i 11.705 jutara suma.

O t o c a c


Brloska kumpanija br 11

Na podruciju ovoga okruga nalazi se 5 mjesta s 329 kuca i 4.053 stanovnika, od kojih 2.203 pripadaju katoliskoj vjeri, a 1.850 grkonesjedinjenoj.
Za katolike postoje tri zupne crkve, za grkonesjedinjene jedna parohjiska.
Od zemljisnog posjeda ova kumpanija ima oko 9.420 jutra oranica, 1.696 jutara livada, 38 jutara vocnjaka i povrtnjaka, 3.821 jutro pasnjaka i 11.686 jutara suma.

B r l o , kapetanska postaja, selo sa 124 kuce i 1.493 stanovnika, od kojih su 269 katolici, a 1.224 grkonesjedinjeni; s katolickom zupnom crkvom, grkonesjedinjenom parohijskom, s erarskom skolom, koja je treci put otvorena god. 1815.

Otocka crkva




Zupna crkva


Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #13 : Rujan 02, 2008, 00:47:13 »

GEOGRAFIA ZEMLJISTA OTOCKE PUKOVNIJE


1. Gacka. Ova rijeka izvire kod sela Lesce na podrucju brda Koren te se kod Otocca djeli u dva glavna rukavca. Jedan glavni rukavac, koji ima glavni rukavac, koji ima tjek od 2 i pol sata, i prema sjeveru prolazi uz utvrdu Otocac, tece kroz Drenov klanac, Brlog, Gusica polje i Vlasko Kompolje, gdje se gubi pod zemljom kao sto se i kod svog tijeka kod Drenova klanca gubi pod zemljom u nekoliko ponora. Drugi rukavac, koji sjece drugi rukavac kod Otocca, tvoreci otok, raspada se u pet rukavaca, preko njih vode nekoliko mostova. Ti rukavci teku zapadno od Otocca dolinom Svice sve dok izmedju Gornje i Donje Svice u jednoj kotlini oblikuju jezero, a onda se gube u zemlji. Sirina rijeke iznosi 10 - 15, pa cak i 20 koraka, tlo je mekano, a obala kraj Sinca, Lesca i ispod Otocca na mnogim mijestima puno drveca i zbunja. Vodi je inace tjek miran, a na njoj je nekoliko mlinova. U toj se rijrci moze naci stuka, a kod izvora sve do Otocca pastrva, kao i mnogo rakova, ali malena rasta.

2. Potok Korenica, izvire ispod istocnih obronaka brda Pogledala u blizini Korenice, gdje upadno mnogo potoka izvire iz zemlje, nakon nekoliko koraka sire se u "ostave" cetvrtastog oblika, od kojih nastaje istocni potez prema Rudanovackom polju, koji dalje tece 800 koraka, na ljevoj obali prima dva mala gorska potoka, tad se okrece juzno prema Korenici i nakon tjeka od dva sata gubi se u nekoliko ponora.

3. Crna rijeka, Izvor je ovom potoku ispod brda Kik u blizini polja Vrhovski Brezovac; zajedno sa vrelom Vrhovska rika to je pocetak znamenitih sedam medjusobno povezanih Plitvickih Jezera u Maloj Kapeli o cemu slijedi poblizi opis.

4. Ljeskovac, izvire tik pod brdom Kik i utijece u prvood Plitvickih Jezera zvano Proscansko.

5. Vrelo Ricica, izvire ispod brda Palez, a Mala ricica kod Crnic Vrha. To su maleni potoci koji kao i Ljeskovac teku prema sedam jezera.

6. Babin Potok, nastaje od dvaju manjih izvora, Vreline i Godizabe, od kojih prvi izvire Visibabe, a drugi kod Dabonje; spojivsi se kod Cudica bare dobivaju ime Babin Potok. Ispod brda Metla potok se gubi, a ljeti najcesce presusuje.
Evidentirano
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #14 : Rujan 02, 2008, 00:51:32 »

Demografija sljedecih mjesta ( u to vrjeme ) ;

 
MJESTA-


1. SRB, na brdu orlova greda, grkosjedinjeno parohijisko mjesto sa 75 kuca i 777 stanovnika od kojih se priznaju 24 katolicima, a prostali grkosjedinjenim- pravoslavnim.

2. KUPIROVO, selo oko 72 kuce sa 729 stanovnika medju kojima 5 katolika.

3. OSREDCI, grkosjedinjeno selo s 36 kuca i 414 stanovnika, od kojih se dva priznaju katolicima.

4. DUGOPOLJE, selo sa 13 kuca i 140 stanovnika grkosjedinjenih.

5. KALDRMA, malo selo uz granicu, 12 kuca 150 grkosjedinjenih.

6. TISIKOVAC, takodjer na turskoj granici, 8 kuca i 132 stanovnika, od kojih su 3 katolika.

7. VAGAN, selo sa sedam kuca i 75 grkosjedinjenih stanovnika.

8. DRENOVAC, takodjer broji samo 7 kuca 117 grkosjedinjenih stanovnika smijesteno u kordunskom cardaku.

9. NETEKA, blizu Srba selo s 25 kuca i 310 stanovnika grkosjedinjene vjere.

10. DABASNICA, selo sa 16 kuca i 194 grkosjedinjenih stanovnika.

11. SUVAJA, sa 69 kuca i 194 grkosjedinjenih stanovnika.

12. BROTNJA, selo sa 36 kuca i 339 stanovnika, od kojih se 48 priznaju katolicima.

13. DOLJI LAPAC, novo selo i kapetansko sjediste s grkosjedinjenim stanovnistvom i crkvom, 103 kuce i 1.086 stanovnika, od kojih su 75 katolici.
Evidentirano
 Str: [1] 2
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!