 | Dr. Ljubo Boban rođen je u Solinu 10. svibnja 1933. godine, u obrtničkoj obitelji Godine 1955. upisao je studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1959. godine diplomirao. Doktorirao je 1964. godinei nakon toga odmah postao asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Brzo je napredovao u struci: docentom je postao 1967, izvanrednim profesorom 1971. a redovnim profesorom 1975. godine. Izvanrednim članom današnje HAZU postao je 1975. a redovnim članom 1986. godine. Bio je i član Europske akademije. |
Njegova glavna djela su:
Sporazum Cvetković – Maček;
Svetozar Pribičević u opoziciji (1972);
Maček i politika HSS 1928 – 1941 (1974);
Hrvatska u arhivama izbjegličke vlade 1941 – 1943 (1985);
Hrvatska u diplomatskim izvještajima izbjegličke vlade (1988);
Slijede zatim njegove tri knjige sabranih rasprava, polemika i članaka s naslovom Kontroverze iz povijesti Jugoslavije (1987 – 1990), u kojima akademik Boban britko raspravlja o mnogim spornim pitanjima iz političkog života Kraljevine Jugoslavije te o razdoblju Drugog svjetskog rata obračunavajući posebno s pojavom velikosrbskog šovinizma u povijesnoj literaturi. U svezi s tim uložio je velike napore upozoravajućina stare i nove srbske krivotvorine i podvale kojima su oni u svojim knjigama iskrivljeno prikazivali suvremenu hrvatsku povijest ne bi li politički naškodili hrvatskoj državi i hrvatskom narodu.
Akademik Boban bio je među prvim hrvatskim povjesničarima koji se strogo znanstvenom motodom ustrajno i sustavno bavio proučavanjem hrvatskog naroda u razdoblju stare jugoslavenske države i Drugog svjetskog rata.
Posljednje njegovo objavljeno djelo Hrvatske granice 1918 – 1993 tiska se sada već kao četvrto izdanje. Jedna od temeljnih autorovih teza u knjizi jest ona prema kojoj je u 70-godišnjoj povijesti jugoslavenske zajednice upravo Hrvatska bila teritorijalno najoštećenija jer je hrvatske granice krojila hegemonistička vlast u Beogradu, bez sudjelovanja zakonitih hrvatskih predstavnika.
Autor izvorno i argumentirano razotkriva velikosrbski šovenizam i ovom zaključnom napomenom: „Velikisrbski ekspanzionisti svoje teritorijalne planove opravdavaju pravom srbskog naroda da živi u istoj državi. Ako to ne može biti Jugoslavija, onda treba biti Velika Srbija. Nasuprot takvome stavu stoji iskustvo drugih naroda na području bivše Jugoslavije da sa Srbijom nije moguće živjeti u istoj državi jer Srbija uvijek nastoji da ona prije svega bude srbska, ma kako se zvala i ma kako je bila ustrojena.“
Nakon demokratskih promjena i proglašenja nezavisne i slobodne Republike Hrvatske akademik Boban domoljubnim žarom znanstvenika brani njezin integritet. Osobitu je aktivnost pokazao u borbi za granice Republike Hrvatske. Istaknuo se kao član državne komisije za granice, u čijem sastavu brani interese Hrvatske.
Akademik Ljubo Boban iznenada je preminuo 9. listopada 1994. godine. U punoj zreloj dobi, kada je najviše mogao dati našoj povijesnoj znanosti i domovini Hrvatskoj, smrt je naglo prekinula njegov plodnosni rad. Gubitak koji je nastao njegovom smrću bit će teško nadoknaditi.
Hodimir Sirotković
