CRO-eu.com
Lipanj 04, 2020, 10:46:48 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: 1 [2]
  Ispis  
Autor Tema: Povijest hrvatske glazbe  (Posjeta: 32854 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #15 : Kolovoz 11, 2012, 22:40:17 »


Rudolf Josip Nonner (* 1826 † 1891)


Klikni za uvećani prikaz

Prošle godine u mjesecu svibnju preminuo je u Varaždinu učitelj u glasbi i skladatelj Rudolf Josip Nonner u 65. godini. U ranoj mladosti izgubio je oca, koji bijaše činovnik kod tridesetnice*. Njegova majka nije mogla, da ga dade da se akademički naobrazi u glasbi, ma da je opažala, da je u njega mnogo dara. Ne preostade mu dakle drugo nego da polazi glasbenu školu u Varaždinu, te je svojim darom i marljivošću postao znamenit guslač i flautista, te su ga mnogi tražili, da im bude učitelj. Kao učitelj glasbe dobivao je priličnu zaslugu, te je mogao živiti primjerno svomu zvanju. U najljepšoj muževoj dobi, u 40. odini 1866 osliepio je Nonner kako vele od toga, što je za rana počeo nositi vlasulju**, pa je s toga nastao pritisak mozga na vidne živce, od česa je osliepio. Od to doba bavio se je pokojnik samo glasbom, i to ponajviše glasovirom, te je skladao nekoliko hrvatskih mješovitih sborova i par lijepih glasbenih komada.

Iza sebe ostavio je neoskrbljenu udovu sa dvie kćerke, od kojih mladja *** pokazuje mnogo dara za glasovir.

Piše Ante Stöhr, 15. ožujka 1892

____________
* tridesetnica > vrsta dažbine, carina; carinarnica
** vlasulja > kosa načinjena od tuđih ili od umjetnih vlasi; perika
*** Mathilda Nonner

Josip Nonner bio je ujak od Felixa i Karla Udela i šogor Ivana Antona Udela.


Prezime Nonner ili varijante Nonnemacher, Nunnenmacher je njemačko prezime. Ime dolazi od struke "Sau-schneiders" što znači čovjek koji kastrira domaće životinje (u ovom slučaju krmače, prasice). Nonne; Nunne = kastrirana krmača.

Danas je ta profesija, osim u Španiji i Portugalu, gotovo izumrla. Posao su preuzeli veterinari.

http://de.wikipedia.org/wiki/Sauschneider
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #16 : Kolovoz 11, 2012, 22:44:26 »


Ante Stöhr, hrv. glazbenik i skladatelj


Klikni za uvećani prikaz

Prekinule su se žice i umuknula je lira jednoga marnoga radnika na glazbenom polju, koji premda skroman u radu, ipak je mnogo doprinio, da je hrv. pjesma i glazba napredovala, pa je tako utro put današnjoj umjetničkoj njezinoj visini. Nema gotovo kuće u kojoj odmijevaju zvuci sa glasovira, a da se ne čuje po koji izlijev srca i duše toga skromnoga i marljivoga radnika.

U petak 13. srpnja 1923 u veče umro je naglom smrću u 76. godini života Ante Stöhr, hrv. glazbenik i skladatelj, a u 14:00 sati  po podne sahranjeni su njegovi smrtni ostanci u obiteljskoj grobnici na Varaždinskom groblju nedaleko groba njegovog učitelja lirskoga glazbenika Ivana Padovca.

Pokojnik se rodio u četvrtak 9. rujna 1847. u srcu kršne Like, Gospiću. jedva što je navršio dvije godine, umre mu otac, koji je ondje bio satnik-auditor/sudac/ (1), a majka mu se preseli ka rodbini u Varaždin. Tu je mali Ante svršio osnovne škole i pohađao realku. Naskoro opazi majka vanredan njegov dar za glazbu, te ga dade u školu odličnoga tada glazbenika Ivana Padovca, a zatim u onu Josipa Nonnera. U tim školama, pod uzornom upravom svojih učitelja-glazbenika, napredovao je mladi Antun brzo i dobro, tako, da ga je majka, po nagovoru spomenutih učitelja poslala u Prag, da se tamo usavrši u glazbenoj umjetnosti. Budući da tada nije bilo kod nas stipendija za glazbenu naobrazbu, odlučila je majka, da žrtvuje očevu baštinu za sinovljevu naobrazbu. Mladi Stöhr učio je u Pragu gusle i glasovir kroz pune tri godine. Nakon toga otide u Graz, gdje je tri godine učio gusle kod vrsnoga umjetnika Ferdinanda Caspera, a glasovir kod znamenitoga glazbenog pedagoga Johanna Buwa-e, u čijem zavodu je također neko vrijeme kao mlad učitelj obučavao. Potpuno naobražen vrati se Stöhr g. 1877. u Varaždin. Od tada djelovao je neumorno u svom zvanju kao učitelj glazbe i pjevanja u uršulinskom samostanu preko četrdeset godina, a kao privatni učitelj sve do svoje smrti.

Radi odličnih njegovih sposobnosti dozvolila mu je g. 1882. kr. hrv. zem. vlada, da može otvoriti samostalnu glazbenu školu. u kojoj je poučavao svoje mnogobrojne učenike i učenice.

U 4I. godini života oženi Olgu Bujas, rodom Bakranku. lz tog braka rodilo se troje djece, tri kćerke, od kojih su se dvije posvetile glazbi (Anka Stöhr pijanistica).

U privatnom svome životu bio je pokojnik skroman i povučen, veliki prijatelj prirode - ponajviše šuma. Plemenit značajem i marljiv u radu živio je samo za glazbu i za svoju obitelj.

Od glazbenih velikana najvećma je volio Beethovena, Schumanna i Schuberta, a njihove skladbe veoma dobro interpretirao. Izvrsno je svirao gusle i glasovir.

Stvaralački rad Stöhrov obuhvata stvaranje umjetnih pjesama i obrađivanje pučkih u formi fantazije. U stvaranju umjetnih pjesama bio je posve originalan, pa su mu nekoje veoma obljubljene osobito:

-   Teške noći, teške misli,
-   Gdje si sanče,
-   Bol slavuja,
-   Što sam sjetan,
-   Bijedno srce,
-   Ljetna noć i mnoge druge.

Našim glazbenim krugovima dobro su poznata njegova 4 albuma hrvatsko-slovenskih popjevaka, što ih je on svojim učenicima za naukovnu porabu sastavio. Zatim je zanimljiva njegova posebnost u obrađivanju pučkih popjevaka u obliku fantazije, tako da se njemu ima pripisati, što si je hrvatska narodna popljevka u tom umjetnom obliku prokrčila put i u inozemstvo, gdje su počeli upoznavati bogatu riznicu blaga naših narodnih melodija. U svoje vrijeme bio je pokojnik gotovo jedini, koji je gojio tu formu. spominjem, njegove 4 jugoslavenske fantazije, 2 hrv. rapsodije, hrv. ouverturu, pa 3 idile: Uspomene na Trakošćan, Zvona Marije Bistrice i Djevojka i ruža. Skladao je zatim dosta plesnih komada; valčika, polka, 2 hrv. četvorke, mazurke, 3 impromptu itd., a služio se većinom motivima narodnih melodija, koje je obrađivao u raznim i zanimljivim varijacijama. Od orhestralnih stvari zanimljiva je koračnica: Bosanski mirozov. U rukopisu ostavio je romancu za gusle i klavir. Pokojnik 'je skladao jednu šaljivu operetu u jednom činu: "Ženidba na prošćenju" ili "Matek i Janica", koju je izvelo na Silvestrovu veče 1921. hrv. pjev. društvo "Danica" u Sisku i dne 7. V. 1922. hrv. pjevačko društvo "Rusan" u Virju. Opereta je od općinstva primljana s oduševljenjem, a i kritika se o njoj veoma povoljno izrazila.

Iz privatnoga lista saznajem, da je bio u dopisivanju sa pok. Kuhačem, koji ga je kao skladatelja veoma cijemo, i prigodom njegove 40-godišnjice (u decembru 1909) napisao referat o njegovom radu na glazbenom polju, što se nalazi sigurno u ostavštini pok. Kuhača.

To je evo kratki opis života i prikaz glazbenoga rada pok. Antuna Stöhra, u koliko sam ga mogao iskititi po onim podacima, koje sam imao pri ruci.

Bila trajna uspomena među nama hrv. glazbeniku i skladatelju Antunu Stöhru! R. i. p.!

O. Anselmo Canjuga – Varaždin, 1. rujna 1923

Milom pokojniku Antunu Stöhru
Hrvatskom skladitelju

Umirilo se srce puno pijeva,
Što za života uznijelo nas često,
Umirilo se – vječni sanak snijeva.
U božjem krilu zadobilo mijesto ...

Oj Ante dični! Tvoja mašta živa
Sav narod naš je pjesmom uznijela,
I tebe znadu gradovi i sela,
I tebe slave: narodnog diva!

Oj snivaj mirno! Što si rodu dao
To vijek će u njem živjeti i bditi.
A ti svedj' nama živ u pjesmi biti!

I jer si skladbom uzdići nas znao
Tva spomen živjet vazda će medj' nama
Ko vječna vatra neugasnog plama!

Lujo Varjačić


Ante Stöhr vlastoručni potpis

_________________
1 auditor > oznaka za različite sudske i upravne funkcije
R. i. p. (lat.) Restare in pacem (engl.) rest in peace > počivaj u miru (MD)

-   Ante Stöhr, preko četrdeset godina učitelj glazbe i pjevanja u uršulinskom samostanu > http://www.ursulinke.hr/
-   Ivan Padovec
-   Rudolf Josip Nonner
-   Johann Buwa * 26.05.1828 u Vysoké Veseli (njem. Hochwessely) u Češkoj  † 30.06.1907 u Grazu, Austrija. Od 1855 upravitelj slavnog "Johann-Joseph-Fux Konservatorium Graz". Njegovi učenici i.o. bili su Ante Stöhr, Hugo Wolf, Joseph Marx, Wilhelm Kienzl.
-   Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911)

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: 1 [2]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!