CRO-eu.com
Travanj 27, 2017, 12:54:14 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Flora, domesticirane životinje i fauna  (Posjeta: 23427 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« : Kolovoz 09, 2008, 13:49:47 »


Kakva je situacija sa jelenima u Lici?

Koliko znam da u Lici nema puno jelena, tek po neki srndac ili srna zaluta.
Vecinom zive u Slavoniji i Vojvodini.
Gorski kotar cuo sam da ima po koji ali risevi ih drze po kontrolom!


.. da se izbelji lovcima  ;D
Evidentirano
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #1 : Kolovoz 10, 2008, 16:10:37 »


Jeleni i srene u Lici i Gorskom kotaru


Za jelene i srne Lika i Gorski kotar nisu najpovoljnija staništa. Iako u Lici i Gorskom kotaru imaju dovoljno hrane; trave, mladica, pupova, kore mladog drveća, šumskih plodova  i divljeg voća uvijeti za populaciju nisu najbolji.


Osim hrane, klime, nadmorske visine važna su i dobra skloništa a u zimskim uvijetima treba im se uz hranu dodavati sol. Jelenima i srnama su potrebne i veće površine vode radi pića i kaljužanja. Njihovo meso je delikatesa ne samo za vuka kojem su srna i jelen glavni izvor hrane. U Gorskom kotaru 84,21 % zastupaju u prehrani vuka; jelen i srna. Ali nije samo vuk već i čovijek – lovac uzrok za sve manji broj srna i jelena u Lici zbog: trofeja, mesa i suvenira koje "krase" poneke dnevne boravke i kuće.

Vuk neće promijeniti svoje navike, nadajmo se da će ih promijeniti ljudi – lovci koji smanjuju populaciju srne i jelena u Lici i Gorskom kotaru na neprihvatljivu razinu.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #2 : Kolovoz 11, 2008, 09:55:52 »


Lički jeleni u utočištu Gorići kod Otočca koje je utemeljio Njemac Günter Schwanhäusser

Pogledaj

http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=477.msg750#msg750
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #3 : Kolovoz 28, 2010, 11:04:21 »


Lička pramenka


Bilaj-Lička ovca pramenka (merinizirana)

To je autohtona pramenka koja se uzgaja u planinskom području Like i Gorskog kotara. Pripada u srednje krupne sojeve pramenke. Visina je grebena ovaca oko 63 cm, a ovnova oko 65 cm. Tjelesna je masa ovaca 50 do 55 kg, a ovnova 60 do 70 kg.


Bijalska priroda – lički pašnjaci

Plodnost je ovaca oko 130 %. Porodna je masa janjadi od 3,0 do 4,5 kg. U dobi od tri mjeseca masa je janjadi od 20 do 25 kg. Janjad se kolje kada im je tjelesna masa 22 do 25 kg.

Meso je odlične kakvoće, poznato pod nazivom lička janjetina.
Proizvodnja je mlijeka u 5 mjesecu laktacije od 70 do 80 l. Od dijela mlijeka proizvodi se lički sir.

Prinos je vune u jednom šišanju od 1,3 do 2,0 kg.

Foto: Autor želi ostati anoniman

Tekst: Damir Matejaš, dipl. inž. agr.
http://www.hzpss.hr/adminmax/publikacije/o_pasmine.pdf
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #4 : Svibanj 03, 2012, 09:35:41 »


Djetlić


Klikni za uvećani prikaz

Prava ti je to bogčija i sirotinja taj djetlić! A ipak je kraj sveg tog uviek veseo i radostan. Čim svanivat stane, eto ti njega na posao. U gustoj šumi leti on oko najstarijeg i najjačjeg drveća, i pametno ga redom razgledje. Sad opazi jedno drvo, koje mu se čini dobro, te se k njemu žuri. Nasried debla uhvati se za hrapavu koru. Dva prsta drži naprvo, a dva natrag; nokti na njima od velike su mu koristi. Rep mu je dosta okratak, a perje na njem tvrdo i ukučeno. Rep mu je stoličić, na kojem sigurno sjedi pred korom. Sjekira mu je pako njegov čvrsti kljun. Taj mu je posve nalik klinu, štonoga ob zimu u naših šumah marljivi Kranjci zabijaju u drvo, koje razciepiti hoće, samo što je malo šiljastiji. On sjedi na tvrdih i jakih kostih svoje glave, i njome može da duboko zasieča u koru drveta. Više putah kvaca samo kroz gornju korinu krastu, te odtale izvlači mraviće i crviće, koji tamo prebivaju. Oni žive kadkada na stotine na jednom deblu i jedu belinu (ono što je izmedju lika i čvrsta drveta). Ako se razplod ovih crvah neprepreči, to izgrizu oni deblo tako, da grane obamru, pupovi povenu, i drvo više netjera niti lista niti cvieta, te kao golo batvo tuguje i žali. Voćar pako i šumar neopažaju te sakrivene neprijatelje prije, već kad obamiranje drveta pokaže, da su oni tu; ali onda je prekasno. Djetlić sa svojimi rodjaci: žunom i puzavcem, tu u pomoć pritječe. Njegovo oko odmah opaža te nepozvane i škodljive goste. Krepkim svojim kljunom ciepa on koru, da sve od prsta debele trieske naokolo lete, i štetočinje ove dobivaju svoju zasluženu plaću.


Djelo "drvosječe"  djetlića

Najednoč prestane ciepati ovaj marljivi poslenik, i odleti brzo na drugu stranu debla, te pozorno zaviruje u svaku pukotinu, u svaku jamicu. A zašto čini on to? Je li možebit, da vidi, hoće li se skoro kroz drvo provući moć? Ne, crvi koji su izpod njegova smrtonosna kljuna izmakli, prebjegli bješe u svom strahu na drugu stranu, i misle da su ondje sigurni. Nu evo ti njega i ovamo, da i ove uskoke pobere i pojede.
 
Ustrojstvo njegova tjela sgodno je posve njegovu življenju. Jezik mu je dug i tanak, i može ga jako izplaziti. Nije pako mesnat i mekan, kao što su obično jezici, veće tvrdi šiljast, kao igla. Tim oružjem bode on strelovito u jamice, gdje su crvi, nebada i izvlači ih napolje, te se njimi časti. Ob zimu neima tih pečenkah, te mora da se skrbi za drugu hranu. Tada traži bukvicah i lješnikah, ili pako vadi i jede zrnje iz jelove česarike (Tannenzapfen).
 
Mnoge jame, koje djetlić kod tog posla po drveću ponačinja, dobro su došle mnogim manjim pticam, koje ih upotrebe za obitališta. Sinike i čvorci grade u njih svoja gnjezda. Tako je indi djetlić upravo ptičji tesar, koji im kuće teše. Ali pokraj toga nezaboravi on ni na sebe. U proljeće traži si sa svojom ženkom sgodno deblo, i izkopa u njeg duboku jamu, do dva sežnja dugu, u nutra sve širju, i posve čisto i uredno iz djela duvare toga svog sigurnog stana. Zatim pozorno odnese sve treščice podaleko od drveta, da nebi opako koje derište možebit opazilo, da on tu ima svoja jaja i svoje mladiće. Na sitnoj treskovini nese zatim ženka liepa biela jaja, i leže svoje mladiće. Brižno se staraju roditelji za svoj porod, dok odraste; neprestano lete oni okolo naokolo, i donose neumorno u gnjezdo potrebitu hranu.
   
Ivan Filipović
Narodna knjiga, Koledar za god. 1858

~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ 

   
Žuna i djetlić

Zaprijetio djetlić žuni: — Što tu kuckaš po vas dan!
Ako odmah ne prestaneš, iz ove ćeš šume van!
Žuna kljun u lišće skrila ko u pijesak glavu noj.
A već djetlić kljun svoj brusi, kao majstor alat svoj.
Ne prođe ni pola trena, opet žunin jekne bat.
— Kad ti kuckaš mogu i ja! — reče žuna za inat.

Vesna Parun, Igre pred oluju, 1979

Vidi > Gorski Kotar > Izvor Kupe > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2823.0
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!