CRO-eu.com
Studeni 12, 2019, 15:08:54 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Gacka  (Posjeta: 6740 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Svibanj 24, 2011, 21:11:28 »


Gacka - Poljoprivredna proizvodnja i održivi razvoj

Uporabna vrijednost tla

Poljoprivredna proizvodnja predstavlja tradicionalnu aktivnost  stanovništva Gacke doline, koje je u većini svoga sastava ruralnoga tipa. Brdsko-planinsko područje značajno je za poljoprivrednu proizvodnju obzirom na blizinu obalnoga pojasa kao i mogućnosti proizvodnje "zdrave hrane" Korištenje poljoprivrednih površina danas se vrši na poluintenzivan način te su prinosi po jedinici proizvodnje mali. Ovakva proizvodnja pored svojih čisto gospodarskih mana ima i svoje prednosti koje se ogledaju u gotovo beznačajnome korištenju umjetnoga gnojiva i pesticida, što pridonosi očuvanju tla i njegovoj slaboj kontaminaciji. Velik udio slabije proizvodnoga zemljišta smanjuje ukupnu poljoprivrednu proizvodnju. Slabom korištenju proizvodnih površina pogoduju nesređeni vodni režimi i klimatski faktori.

Tlo s reljefom i klimom čine poljoprivredno stanište ili fizički ambijent u kojem je organizirana agrosfera, a koju čine uz poljoprivredno stanište (agrobiotip), još poljoprivredna životna zajednica (agrobiocenoza) i poljoprivredni ekološki sistem (agroekosistem).

Glavne karakteristike poljoprivredne biljne proizvodnje, vezano uz poljoprivredno stanište su biološka osnova poljoprivredne proizvodnje, sporost, reprodukcija, osiguranje vegetacijskoga prostora za svaku biljku i ovisnost o geografskom smještaju.

Glavni faktori poljoprivrednog staništa su: klima, tlo i reljef.

Na poljoprivrednu proizvodnju klima ima velik utjecaj, no na nju danas možemo vrlo malo djelovati i zato se ona javlja kao dominantni faktor. To znači da se poljoprivreda mora prilagođavati kako na biljke zbog bazičnoga procesa fotosinteze, tako i na ostale članove agrobiocenoze (čovjeka i domaće životinje).

Osnovni klimatski elementi su: svjetlost, toplina, voda (vlaga) i zrak. Za uzgoj poljoprivrednih kultura važna je minimalna količina svjetla.

Voda je najnestabilniji klimatski element zbog toga što se vlaga skuplja u atmosferi isparavanjem vodenih površina i kopna, pa se kao oborine vraća na zemlju. S obzirom na potrebu vode, kulture se znatno razlikuju. Jedne su biljke skromna utroška vode, tzv. kserofiti, druge su umjerena utroška vode, tzv. mezofiti, a treće velikoga utroška vode, tzv. higrofiti. U mezofite spadaju pšenica, ječam, u higrofite zob, crvena djetelina, a u kserofite kukuruz.

Tlo s klimom i biljkom čini jedinstven ekološki sistem.

Osnovna agroklimatska obilježja Gacke trebaju poslužiti kao putokaz pri utvrđivanju strukture sjetvenih površina, izboru usjeva i njihovih sorti, izboru agrotehnike uzgajanih kultura te utvrđivanju optimalne razine agromelioracijskih zahvata.

Područje Gacke spada u kontinentalno-planinsku klimu, koja se odlikuje hladnim i dugim zimama s mnogo snijega i veoma kratkim, sušnim i vrućim ljetima. Oborine na ovim područjima osciliraju iz godine u godinu, posebno što se tiče količine i distribucije. Oscilacije oborina su dosta velike unutar pojedinih godina po mjesecima te je raspon oborina, izmjeren u Lešću bio od 837-1551 mm. Snježne oborine treba smatrati redovnom pojavom, ali s relativno velikim rasponom od 27 - 59 dana. Visina snježnoga pokrivača je u prosjeku do 70 cm.

Poznato je da svi usjevi imaju svoje minimalne, optimalne i maksimalne temperaturne limite za svaki od svojih stadija razvitka. Visoke temperature nisu tako štetne kao niske, pod uvjetom da u tlu ima dovoljno vode. U ovom proizvodnome području upravo su niske temperature one koje postavljaju značajne limite biljnoj proizvodnji.

Srednja višegodišnja temperatura zraka iznosi u Lešću 8,9°C što ovo područje svrstava u umjereno toplu klimatsku zonu, ali na donjoj granici klimatske zone. Pojedine godine mogu imati karakter umjereno hladne klime. Kolebanja srednjih godišnjih temperatura idu od 7,8 - 10,2°C. Najhladniji mjesec je siječanj, a najtopliji srpanj.

U ovakvima klimatskim uvjetima može se očekivati štetno djelovanje niskih temperatura, koje mogu biti negativne u svim mjesecima, osim ljetnih. Ovo krije u sebi veliku opasnost od kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva.

Relativna vlaga zraka kreće se od 75 - 90%, što prema bioklimatskome ocjenjivanju Gacku svrstava u umjereno vlažno.

Područje Gacke geološki je sastavljeno od sedimentnih stijena, morfološki označen kao izraziti krš, hidrografski bogat podzemnom vodenom mrežom, rijetkim površinskim vodotocima koji većinom završavaju kao ponornice, okružen planinskim masivima između kojih se nalaze veća ili manja krška polja.

Oborinski maksimum pada u kasno jesensko razdoblje, a sporedni u proljeće. Veći dio oborina padne u vanvegetacijskome periodu. Intenzitet oborina je vrlo velik, a jednodnevni maksimum (iznosi i do 136 mm) vrlo negativno utječe na pedološki pokrov jer ubrzava proces erozije, ispiranja i acidifikacije.

Najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz pa se u to vrijeme pojavljuje veliki manjak oborina, naročito na plitkim tlima. Isparavanje vode često pospješuju vjetrovi bura i jugo.


1.   od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Svibanj 24, 2011, 21:14:29 »


Za poljoprivredna tlau prvome redu treba istaći kvartarne naslage (dolina Gacke), jer su na njima razvijena najdeblja tla, većih kontinuiteta, povoljne teksture i vodopropusnosti. Na širemu području nalaze se aluvijalne naslage u najnižim dijelovima riječnih i potočnih dolina a čine ih ilovača, pijesci, glina i šljunci. To su vrlo često plavljeni tereni. Na području obronaka nalaze se deluvijalne naslage. Na njima su razvijena kiselo smeđa tla, lesivirana, pseudoglej i smeđe koluvijalna tla.

Glavni ratarski proizvodi koji se danas proizvode jesu: žitarice (pšenica, ječam, zob i kukuruz), povrće (pretežno krumpir merkantilni i sjemenski, grah, kupus, luk crveni i bijeli i ostalo povrće), krmno bilje (djeteline, djeteli.nsko-travne smjese, stočna repa).

Voćarska proizvodnja je ekstenzivno ga tipa bez naročite pažnje i njege, pa su oscilacije proizvodnje česte i velike. Od voćnih nasada najzastupljenija je šljiva bistrica, zatim jabuka, a manje kruška, orah i drugo voće.

Brdsko-planinsko područje Gacke doline s prostranim površinama livada i pašnjaka pruža dobru osnovu za razvoj stočarstva prilagođenoga postojećim brdsko-planinskim uvjetima. Držanje stoke je dosta primitivno, ishrana poluintenzivna, pa je produktivnost po grlu niska.

Vidi > Komentar od 19svibanja - 2011. - 8:58 > http://www.cro-eu.com/knjiga-gostiju/vasi_komentari/


Buša-Stajski uzgoj goveda-danas prevladavajući način

Buša spada u skupinu kratkorožnih goveda > http://www.hpa.hr/Odjeli/Odjelzarazvojgovedarstva/Izvornepasmine/Bu%C5%A1a/tabid/167/language/en-US/Default.aspx

Glavni stočarski proizvodi su; goveđe, ovčje i janjeće meso, mlijeko i mliječni proizvodi, perad, jaja i vuna.

Osim danas već postojećih poljoprivrednih površina na području Gackoga polja, Dabarskog polja, Kompolja, Hrvatskoga Polja veći potencijalni novi prostori nalaze se u dolini Gacke uz Sinac i Lešće. Te nove prostore treba određenim meliorativnim intervencijama privesti potrebama poljoprivredne proizvodnje.

Kroz postojeća iskustva, kao značajan resurs u pogledu poljoprivrednih kultura, koje su najbolje prilagođene terenskim i klimatskim uvjetima može se provesti daljnja selekcija vrsta u cilju postizanja bolje kvalitete i većega prinosa.

Ograničavajući faktor poljoprivredne proizvodnje predstavlja klima, kao rezultat geografskoga položaja, reljefa i nadmorske visine. Uslijed klimatskih činilaca vegetacijski period je veoma kratak.

Visoke temperature u ljetnim mjesecima mogu izazvati toplotni udar kod pojedinih poljoprivrednih kultura, a obično se javljaju u lipnju pojavom suhih jugovina koje izazivaju velika isparavanja i štete poljoprivrednim kulturama, naročito na pšenici.

Početak proljeća, a i kretanje vegetacije, s obzirom na temperature zraka i zemljišta može kolebati za čitav mjesec.

Za početak vegetacije nije samo važna temperatura zraka već i temperatura zemljišta, koja je uvijek nešto niža od temperature zraka. Za pretežni dio vegetativnih pojava važna je donja i gornja granica temperature.

Pri temperaturi ispod 5°C prestaje vegetacija. Pri visokim temperaturama preko 20°C javljaju se žege, pogotovo ako nema dovoljno oborina vegetacija prestaje, pa je potrebna intervencija navodnjavanjem.

Ovo područje je također dosta vjetrovito, jaki vjetrovi pušu uglavnom izvan vegetacijskoga razdoblja.

Osim klime, kao ograničavajućega faktora u poljoprivrednoj proizvodnji, drugi ograničavajući faktor čini kvaliteta zemljišta. Najbolja zemljišta su smještena uz rijeku Gacku, to su polja pokrivena riječnim nanosima. Ta krška polja nalaze se na nadmorskoj visini od 440 - 600 m. Također u gornjemu Dabarskom polju nalaze se najkvalitetnije oranične površine (oranica I. klase) , a isto tako i na području Brloga. Ostale površine čine manje kvalitetno zemljište, a sastoje se od livada, pašnjaka, kamene pustoši (područje Brloške Dubrave). Zbog vapnenačke građe razvio se krš.

S obzirom na geološki sastav, riječni vodotoci uglavnom su podzemni, dijelom ukroćeni vodenim akumulacijama. Vodopropusnost  zemljišta je velika.

Na području krških polja postoje organogeno-močvarna tla, mineralno-organogeno- močvarna tla, deluvijalno-aluvij alna- zamočvarena-karbonatna i druga tla. Rasprostranjenost pojedinih tala različita je po arealima. Tla su različite dubine, a međusobno se razlikuju sadržajem mineralnih i drugih sastojaka.

Uzevši u obzir postojeće resurse, dosegnuti stupanj razvoja poljoprivredne proizvodnje uz uvažavanje ograničavajućih faktora, daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje treba usmjeriti u povećavanju postojeće konvencionalne proizvodnje radi podmirenja lokalnih potreba i okolnih neposredno gravitirajućih prostora. To se posebno odnosi na velike gradove (Rijeka, Zadar, Karlovac, Zagreb, Senj) te turističke destinacije na potezu od Rijeke do Splita.

Postojeću poljoprivrednu aktivnost karakterizira velika usitnjenost zemljišnog posjeda. Najveći broj domaćinstava ima veličinu posjeda od 0,1 - 5,0 ha (10 - 14 parcela u jednome posjedu) . Ovakva usitnjenost posjeda rezultat je dijelom terenskih karakteristika ovog brdsko- planinskoga područja, ali je i rezultat politike nasljeđivanja.

Foto: Dražen Prša, Otočac
Tekst: Anka Kranjčević, dipl. ing. agr., Otočac


2.   od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!