CRO-eu.com
Rujan 25, 2022, 20:51:54 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Vranic  (Posjeta: 16695 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Srpanj 27, 2008, 10:34:35 »


Vranic


Da su Vranići plemićka stalež, dokumentirano je u „Vereinigung der Edelleute“ http://www.edelleute.eu/
http://www.edelleute.eu/familien.php?alphabet=s-z&id_kronland=19
kao i  Dr. Ivan von Bojničić u „Der Adel von Kroatien und Slavonien“ Siebmacher`s Wappenbuch Band 35, 13. Abteilung von 1899.

Nositelji plemićke titule od 14. travanj 1581. su sljedeći:


Klikni na fotografiju da se poveća

Moztharych  (Mostarić) aliter ~ Markovich. (Band IV., Taf. 91).

ŠTIT:      Rašireno orlovo krilo (crno #) i kandža sa ljiljanom
NAKIT:  Orlova kandža sa ljiljanom (bez krune, s draperijom).
PLAŠT:  Lijevo: srebreno-crveni, desno: zlatno-crni (sr-g#)

Plemstvo i grbovnu povelju podijelio je kralj Rudolf d.d. Prag, 14. travanj 1581. Ivanu Moztharych aliter Markovich de Rypach, njegovoj supruzi Barbari Zmolanowych i dijeca Michael, Anastasia i Margareta te Ivanovom bratu Petru Vranich aliter Markovich i Petrovom sinu Mathiasu.

Objavljeno u hrvatskom Saboru 1588 (Saborskiprotokol navodi Syprowych (Šiprović) alias Peter Markovich kao sporednog zaslužitelja grba i grbovnice).

Izvorni tekst u zbirci južnoslavenske Akademiji u Zagrebu.

Riječnik:

* "taliter" - to je kao što smo predpostavili, ili "aliter" - to je drukčiji, kao što smo predpostavili

* “alias” - također se zove (zvan)

* s-srebro, r-crveno, g-zlatno, #-crno, kovina: točkice-zlato

* Ljiljan kao simbolika:  ljiljan je drevni simbol čistoće i ljepote, ali i simbol smrti. Od 12 Stoljeća, glavni amblem je francuski kraljevi.

* U drevnoj Grčkoj ljiljan je bio cvijet od Here, legenda kaže da je stvoren iz proliti kapi mlijeka iz njezinih grudi, dok je  Herkulesa dojila. U Bibliji se ljiljan nekoliko puta spominje, na primjer u Luki 12,24, ili 6,28

* Orao kao simbolika: orao simbolizira besmrtnost, hrabrosti, viziju i snagu, ali je i kralj neba i glasnika od najviših bogova. Prema drevnom vjerovanju, pri poletu  on gleda izravno u sunce, koje je zašto simbol za uspon u nebo i spasenje duše.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Srpanj 27, 2008, 10:47:11 »


*   O podjeli plemstva 1588. govori oblik štita koji je nastao za vrijeme renesanse.
   ( Renesansa: 13.-16. stoljeća. Hrvatska renesansa 15.-16. stoljeća )

*   Od oko 16. stoljeća razvila se je u heraldici plemstva primjena čina kojega simbolizira kruna ili šešir. U suprotnosti s kaciginom krunom, kruna za oznaku čina postavlja se na rub štita.

*   Moja osobna teza (MD): Vlasnik ovoga grba nije odlikovan kao bojnik – ratnik već za zasluge na državnim, kulturnim ili vjerskim područjima.

*   Danas ne živi niti jedan član Mostarića kao ni Šiprovića u Hrvatskoj. U Slovačkoj se spominje "de Rypach", u Češkoj "Moztharych“ u Mađarskoj "Petro Rypach“ 1543. godine. U Hrvatskoj danas žive samo Markovići (o kojima će biti riječ na ovom forumu) kao i Vranići.  (Vranićev grb je od 14. travanj 1581. dok je Markovićev grb od 24. kolovoza 1601. također dodjeljen od kralja Rudolfa  u Pragu. Dodjeljeno im je ukupno 12 grbova) – Izvor: Dr. Ivan von Bojničić –

*   Vranići su moravski Hrvati, njihovo prezime potiječe od njemačke riječi „Krähe“ – vrana.













Autor teksta i fotografija: Marica Draženović
27. srpanj 2008
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Srpanj 27, 2008, 10:49:09 »


Po popisu pučanstva, što ga je proveo Državni zavod za statistiku RH 2001. u Hrvatskoj živi 1678 nositelja Vranić prezimena.

Petar Šimunović navodi u knjizi “Hrvatski prezimenik” 2. str. 577, 578 :broj osoba po kućištu: (osoba/kuća)

Vranić Bajkini (Vižinada) 3/2, Bakar 1/1, Baldaši (Vižinada) 6/1, Baška Voda 4/1, Bedekovčina 4/2, Belajske Poljice (Barilović) 5/1, Belišće 6/2, Berroši (Pazin) 8/3, Bjelovar 10/4, Borovo 713, Bosanci (Bosiljevo) 211, Bres[ovec Orehovički (Bedekovčina) 4/1, Brezovljani (Sv. Ivan Žabno) 10/2, Brinje 63/19, Brodarica (Šibenik) 3/1, Budančevica (Kloštar Podr.) 1"/1, Budrovac (Đurđevac) 9/3, Bukevje (Orle) 13/3, Cerna 2/1, Cerovac (Bizovac) 21/6, Cerovački Galovići (Duga Resa) 4/1, Crikvenica 4/2, Čazma 1/1, Čepelovac (Đurđevac) 2/1, Čepin 2/1, Čepinski Marrinci (Čepin) 6/2, Črnec Dugoselski (Rugvica) 1/1, Daruvar 2/1, Donja Brusovača (Vojnić) 10/2, Donja Lomnica (V Gorica) 1/1, Doričići (Kostrena) 1/1, Draganić 4/1, Drežnik Brezovički (Zagreb) 2/1, Drnek (Orle) 3/1, Dubravci (Netretić) 3/1, Duga Resa 39/15, Dugo Selo 18/5, Dujmići (Kostrena) 5/3, Dvorišće (Glina) 3/1, Đurđevac 37/10, Fer dinandovac 18/8, Galižana (Vodnjan) 3/1, Garica (Vrbnik) 2/1, Gorica Valpovačka (Belišče) 4/1, Gorjani 14/6, Gornje Dvorišće (Brckovljani) 4/1, Gradići (V Gorica) 6/1, Gradina 2/1, Grdun (Ozalj) 3/1, Horvati (Zagreb) 2/1, Hrašćica (Varaždin) 5/2, Hrvatska Dubica 3/1, Hrvatski Leskovac (Zagreb) 8/1, Ivankovo 8/3, Jakuševec Zabočki (Zabok) 16/3, Jastrebarsko 1/1, Jaškovo (Ozalj) 8/3, Jezerane (Brinje) 29/8, Jezero Klanječko (V. Trgovišće) 3/1, Josipdol 1/1, Karlovac 47/20, Kastav 3/2, Kaštel Lukšić (Kaštela) 1/1, Klinča Sela 6/2, Knin 2/1, Koprivnica 2/2, Kosi (Viškovo) 2/1, Kozarac (Černinac) 2/2, Kukuljanovo (Bakat) 1/1, Kutina 1/1, Kutjevo 25/11, Labin 3/1, Laminac (Štefanje) 13/3, Laslovo (Ernestinovo) 3/1, Lazina Čička (V Gorica) 1/1, Letinac (Brinje) 8/4, Lički Osik (Gospić) 3/1, Lišnica (Duga Resa) 45/16, Lučko (Zagreb) 5/2, Mahićno (Karlovac) 8/2, Mala Gorica (Petrinja) 1/1, Mala Ostrna (Dugo Selo) 4/1, Mala Solina (Glina) 7/2, Male Mune (Matulji) 3/1, Maletići (Netretić) 9/3, Marinići (Viškovo) 3/1, Marino Selo (Lipik) 2/1, Mattinec Otehovički (Bedekovčina) 6/2, Mattinišće (Zabok) 28/6, Mračin (Netretić) 1/1, Mrzović (Semeljci) 1/1, Mučići (Matulji) 4/1, Murine (Umag) 6/1, Natra (Stefanje) 9/2, Nova Gtadiška 1/1, Novi Jankovci (St. Jankovci) 1/1, Novigrad na Dobri (Netretić) 2/1, Novo Virje 44/13, Novoselec (Križ) 1/1, Omišalj 4/1, Opatija 3/1, Općevac (Čazrna) 4/1, Otahovica 2/1, Orlovac (Grub. Polje) 6/2, Osijek 13/5, Otočac 10/3, Otok (Vuk.-stij. žup.) 6/2, Ozalj 7/3, Pag 9/2, Pakrac 1/1, Palanjek (Sisak) 5/1, Paveki (Kostrena) 4/1, Pazin 3/1, Petrakovo Brdo (Duga Resa) 10/4, Plastovo (Skradin) 22/5, Pobjenik (Čazrna) 3/1, Podčudnič (Čavle) 512, Podravske Sesvete 1/1, Podstrana 2/1, Poteč 4/2, Požega 16/7, Ptečno (Ivanić-Grad) 1/1, Ptelošćica (Sisak) 12/3, Preseka Oborovska (Rugvica) 5/2, Pribanjci (Bosiljevo) 5/3, Prkos Ivanićki (Ivanić Grad) 3/1, Pula 16/5, Retkovci (Ivankovo) 3/1, Rijeka 63127, Rovinj 3/2, Rožmanići (Kostrena) 22/8, Ruševo (Čaglin) 2/1, Samobot 4/1, Sesvete (Zagreb) 25/8, Sibinj 6/3, Sisak 18/9, Sišćani (Čazma) 6/3, Slavonski Brod 17/5, Slunj 3/1, Split 30/10, Stankovac (Glina) 1/1, Staro Čiče (V Gorica) 10/5, Staro Pračno (Sisak) 9/3, Strelečko (Martinska Ves) 6/2, Suhopolje 3/1, Sušobteg (Konjščina) 3/1, Svetice (Ozalj) 1/1, Šalamunić (Udbina) 5/I, Šibenik 26/9, Šljivoševci (Magadenovac) 1/1, Štefanje 1/1, Terezino Polje (Lukač) 3/1, Trnjani (Garčin) 5/1, Tučenik (Gradec) 3/1, Turnić (Požega) 6/1, Varaždin 7/4, Velika Gorica 17/5, Velika Mlaka (V. Gorica) 1/1, Veliki Lovrečan (Cestica) 2/2, Vinkovci 7/2, Virje 19/8, Virovitica 2/1, Visočane (Poličnik) 25/5, Višnjevac (Osijek) 14/4, Vodice 2/1, Vrbovsko 15/5, Vrh Martinšćice (Kostrena) 9/4, Vukovar 11/5, Vukovina (V Gorica) 22/7, Zabok 3/1, Zadar 47/15, Zagradci (Netretić) 6/3, Zagreb 204/95, Žaborić (Šibenik) 4/1, Žigerovci (Brestovac) 2/1, Žuknica (Kostrena) 4/2, Županja 4/2

Vranić Avdić Zagreb 1/
Vranić Bašić Stara Plošćica (Ivanska) 1/1
Vranić Brozović Horvati (Zagreb) 1/1
Vranić Hrga Zagreb 1/1
Vranić Jurčević Rijeka 1/1
Vranić Ladavac Pula 1/1
Vranić Lužaić Zagreb 1/1
Vranić Mezak Sesvete (Zagreb) 1/1
Vranić Nikolić Zagreb 1/1
Vranić Ožbolt Dvorišće (Glina) 1/1
Vranić Paruž Dugo Selo 1/1
Vranić Stula Zagreb 1/1
Vranić Vukin Karlovac 1/1
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Srpanj 27, 2008, 10:58:27 »


Petar Šimunović navodi u knjizi “Hrvatski prezimenik” 1. str. 88. 89 da su prezimena s nadimkom u osnovi;

3.2. životinjski nazivi: Kozlović, Kozulić, Taušan/Tavšan (turki tavšan “zec”) Vuković, Vranić ….. prezimena moravskih Hrvata. …….

Moravski Hrvati i njihova prezimena

Moravski Hrvati, poput moliških, čine prvu hrvatsku dijasporu koja je započela već krajem XV stoljeća, trajala cijelo iduće stoljeće, a povremeno i kasnije.

Njihova prezimena, uz ona u južnoj Italiji, najstarija su hrvatska dijasporska prezimena.

Moliški Hrvati čine najjužnije hrvatsko iseljeništvo na europskom tlu. Hrvati Moravljani čine najsjeverniju hrvatsku dijasporu XVI. stoljeća.

Nekad su mnogi Hrvati bili djelomično naseljeni po Gradišću, ali su se stjecajem prilika "sjatili" u nekoliko sela u Moravskoj. Najkompaktnije naseljeni, i najduže održani, bili su Hrvati u Frielštofu (danas: Jevišovka), u Dobrom Polju (njemački Gutenfeld), i u Novoj Preravi (češki: Novy Prerov, njemački: Neu Prerau).

Od svih iseljenih Hrvata koji su svoju novu domovinu našli u drugim slavenskim zemljama (Slovačkoj, Sloveniji), ti Hrvati u Moravskoj dugo su i najbolje čuvali svoj etnički i svoj jezični biljeg. Uzrok je tome što su moravski Hrvati bili u okružju njemačkih naselja, pa je jezična (i etnička) asimilacija bivala sporija.

Hrvati u susjednoj Slovačkoj brže su "nestajali", osim onih jugoistočno od Bratislave u selima: Cunkovo, Hrvatski Jandrof i Rosvar, koja su od godine 1947. bila pripala Mađarskoj, pa su u neslavenskom okružju ostajala "hrvatskija".

Dosadašnja literatura o Hrvatima MoravIjanima navodi na pomisao da su oni čakavci ikavci. To ipak nije posve točno. Iako na prvi pogled prevladavaju ikavski refleksi staroga jata /ě/, ti govori pripadaju čakavskom ikavsko-ekavskom području. To pokazuju brojni primjeri njihova govora: Horeštan je lipo mesto. To je lipo sime i razveseli mi celo polje moje. Angel Gospodinov navestil je Mariji. Tebe vekovečenega  oca sa zemla štuje.

Dr. Dragutin Pavličević navodi, po dosadašnjoj literaturi i po vlastitu istraživanju, da su se ti Hrvati doselili u Moravsku sa šireg slunjskog prostora, s gornjeg poriječja Kupe, te s Korduna, Gorskog kotara, sjeverne Like i iz krajeva  u Pounju, kako pokazuje zemljovid u njegovoj knjizi Moravski Hrvati, Zagreb, 1994.


To je kraj iz kojega su Hrvati selili i u hrvatsko Gradišće. Kako u moravskim govorima uz mnoge čakavizme: tuji (= tuđi, s d' > j), gnjazlo (= gnijezdo, s ě > a), žajan (= žedan, s e > a), .............

.............nalazimo i mnogo romanizama: facuo (= rubac), škojija (= kukuljica), karmine (= gozba poslije pogreba), kolarin (= ovratnik) itd., moguće je njihovu pradomovinu tražiti i bliže moru: u senjskom, vinodolskom, fužinskom zaleđu, gdje je romanski utjecaj bio jači.

U traženju njihove stare domovine valjalo bi se osloniti na prezimena etničkoga podrijetla, kakva su primjerice: Slunjski, koje je vrlo frekventno, i veže tu moravsku potiaciju za Slunj i slunjsko područje, "jako" prezime Sič / Sičan, koje ih vezuje s naseljem Siča u ogulinskom kraju, prezime Brinčić (od Brinac), koje dovodim u vezi s Brinjem i brinjskom okolicom, odakle su migracije bile rane, bojne i išle prema sjeveru. Prezime Bosnić upućuje na zemlju podrijetla tih i mnogih drugih prezimena po gradišćanskim dijasporama.

Ti prezimenski pokazatelji ne izlaze iz onog kruga koji je ucrtan na Pavličevićevoj karti. Oni je samo potvrđuju.
 
Moravski Hrvati bili su najudaljeniji od matice. Nisu imali za sve vrijeme od gotovo pola milenija ni svoju školu niti su bili pismeni na svojem jeziku.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Srpanj 27, 2008, 11:19:01 »


Mnogi istraživači tih Hrvata krajem XIX. i početkom XX. stoljeća tvrde kako im je uza sva nastojanja da govore hrvatski nedostajalo riječi dabi se mogli tečno izražavati izvan uobičajenog polja njihove svakodnevne komunikacije.

Nisu mogli čitati hrvatske knjige osim onih nabožnih koje su posjedovali i znali gotovo napamet. Te knjige dobivali su od Hrvata iz Gradišća, s kojima su bili povezani, osobito preko svećenika.

U maticama spomenutih triju hrvatskih naselja sačuvana su mnoga prezimena s kraja XVI. i iz XVII. stoljeća. Ona se dadu razvrstati u ove sadržajne skupine:

1.   Prezimena od hrvatskih narodnih imena: Bratolšić, Budin (: Budimir i sl.), Cvitičić, Čačić (: Časlav i sl.), Dragotinić, Dragšić, Hodić (: Hodimir i sl.), Ladić (: Vladislav i sl.), Lapić (: Hlapić), Janković, Vranetić, Glorić, Vranešić, Radovčić, Ratković, Slavić, Račić, Višnjić, Vuković.

Zamjećuje se kako su prezimena izvedena od pokraćenih starijih dvočlanih imena, koja ondje nisu potvrđena. Kako nisu poznavali grafema ć, prezimenski dočetak pisali su različito: -it, -its, -itz, -icho

Osobno ime Janko (Janković) toliko je udaljeno od svetačkoga imena "Ivan" (< latinski Johannes) da se smatra narodnim imenom.

2.   Prezimena od svetačkih imena: Blašković (: Blaž), Benković (: Benedikt), Domšić (: Dominik), Fabetić (: Fabijan), Andrešić (: Andrija), Gregor, Iliček (: Ilija, ali češka tvorba), Ivčić (: Ivan), Jašić / Jakšić (: Jakov), Janković (: Janko: "Ivan'), Karlović (: Karlo), Križanić (: Kristofor), Kuzmić, Maurović (: Maurus), Matković, Petriković (:Petar), Petković, Paviković (: Pavao), Šantić (: Santo < sanctus; ako nije od šantav, mađarski santa "šepav, hrom"), Urbančić (: Urban), Vidošić (: Vid), Valeković (:Valentin) itd.

Uz hipokoristične likove osobnih imena: Joško, Joza, Jive, Ivac, Jandre, Šime, Toma, Tuome, te Manda, Anka/ Hanka (: Ana), Kača (: Katarina), Munka (: Marija), Bara, Barka, Silka (: Cecilija), Soula (: Uršula) itd. ima nekoliko augmentativnih imenskih likova, koji su karakteristični za područje odakle su se moravski Hrvati doselili: Lovrina, Gundina, Grahovina, Jagodina, Anekšina i sl.
 
3.   Prezimena s nadimkom u osnovi:

3.1. biljni nazivi: Grahovina ... ;

3.2. životinjski nazivi: Kozlović, Kozulić, Taušan/Tavšan (turski tavšan "zec"), Vuković, Vranić ... ;

3.3. nazivi dijelova tijela: Drobilić, Kulešić / Kulušić, Grbavčić ... ;

3.4. rodbinski nazivi: Babić ... ;

3.5. druge (moralne) osobine: Zlobić: .. ;

3.6. nazivi za zanimanja i obnašanja dužnosti: Dučić (: duka), Vojvoda, Haramin (:haramija), Šajarić (njemački Schaffer), Suparić (: supar), Malinar (: mlinar), Tičar ... ;

3.7. prezimena motivirana atmosferskim prilikama:
Godinić (: godina "kiša"), koje je prevedeno u nekih obitelji na njemački i glasi: Regen. Slične prijevode doživjela su i neka druga hrvatska prezimena: Vuković> Wolf, Vranić > Krähe itd.

4.   Prezimena pridjevskog postanja:

4.1. pridjevi kao prezimena: Černi, Sitni. Takva su prezimena česta u Čeha, a u moravskih Hrvata takvi su priimci zabilježeni češće kao nadimci: Lipi, Gluhi, Slipi, Mudri. Očito je riječ o češkom utjecaju; ........


Kraj
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #5 : Prosinac 16, 2010, 23:16:47 »



Klikni za uvećani prikaz
 
Štovanomu obćinskom sudcu

Stjepanu Vraniću
u Kostrenu
   
Moju zasluguod prošaste godine u svoti od 4 for. A. V., koju Vi
primiste od nasljednika pok. Aleksandra Pajkurića iz Sv. Barbare,
izvolite mi poslati, inače obratit ću se na slav. kr. kot. sud.
   
U Škrljevu, 16. lipnja 1876.

A.Šišul

bivši obć. Bilježnik Kostrena

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!