CRO-eu.com
Kolovoz 21, 2019, 22:22:02 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Spužvarstvo  (Posjeta: 15067 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Rujan 10, 2008, 21:29:59 »


Spužvarstvo

Zbog više epidemija spužava, svjetska proizvodnja spužava smanjena je s 1.111.280 kilograma (1938.godine) na 390.000 kilograma (1947. godine). Sredozemlje je 1938. godine proizvelo 317.500 kilograma, a 1947. godine 254.000 kilograma.

Spužvarstvo je tradicionalna jadranska, osobito otočna, djelatnost. Kod nas se spužve vade (love) već od početka 16. stoljeća. 1910. godme otočani Krapnja su osnovali ribarsko spužvarske zadruge.

Nekada smatrana biljkom, spužva za tržište jedna je od brojnih vrsta zoološke grupe spužvi. Na tržište dolazi samo kostur, od finih elastičnih, rogovini •sličnih vlakana s mnostvom većih i manjih supljina, bez svih mekših dijelova. Što su vlakna finija i elastičnija, upijanje je veće (do 30 puta više vode od težine spužve).


Živa spužva je prkrita tamom opnom s brojnim rupicama. Kroz manje struji voda donoseći spužvi hranu (plankton), a kroz veće spužva izbacuje probavni otpad.

Množi se spolno i nespolno.

Pupanjem razraste u velik grm, zadrugu ili koloniju. Komadić, odvojen od zadruge, može izrasti u novu zadrugu.

Spužva se može uzgajati i umjetno. U umjetnom uzgoju komadići spužve se vežu za, na primjer, dašćice i vraćaju na pogodno dno ili se objese na žice i konopce. Za nekoliko godina izraste velika spužva. Takav uzgoj isproban je u uvali Sokolica na Hvaru i 1862. godine i kasnije u Malostonskom zaljevu, ali i nakon ovih pokusa, uzgoj nije nastavljen.

Lov mrežama potegačama nije dovoljno profitan, . a koče ne daju dovoljnu kakvoću spužava. Zato obično veći leut prati ronioce koji po dnu skupljaju spužve u mreže i povlači ih na palubu.

Spužve se najprije puste da se iscijede. Da bi uginule, suše se na suncu ili se u vrećama gnječe,  mlate i tiješte. Zatim se tupim nožom ostruže koža, gnječi i ispire morskom vodom dok ne ostanu tek rožnati kosturi. Oni se nanižu na konopce i suše

Te sirove spužve očiste se od kamenčića i školjaka, te svrstavaju po veličini i kakvoći. Izložene suncu i zraku posvijetle. Kemičkom doradom mogu se dobiti svijetlo žute ili gotovo bijele mekane spužve. Tržišno vrijedna spužva mora biti pravilnoga oblika, mekana, elastična, fine građe, žilava (trajna) i mora dobro upijati.

U Jadranu rastu različite vrste spužava: Geodia, Chiona, Tethya, Suberites, Poterion Chondrosia, .. Calyx, Axinella, Aplysina, Cacospongia, Hippospongia Euspongia.

Geodije, više decimetara u promjeru, teške su i više od 50 kg. Nastanjuju muljevito, pješćano dno, pa kao prepreka i kao velika težina otežavaju ili potpuno onemogućuju lov povlačnim mrežama.

U Jadranu je najčešća dalmatinska spužva, donekle spljoštena, velika do 2 dm. Dobra spužva zahtijeva toplo, slano, mirno i čisto more. Raste najčešće 5 do 50 metara duboko, a najbolja je na tvrdim hridima priobalnoga dna. Po čvrstoći, naša je spužva na drugomu mjestu iza najbolje levantinske spužve.

U Jadranu se vadi i slonovo uho, prava spužva oblika dubokoga tanjura, veća, ali kakvoćom slabija od dalmatinske.

Uz Istru se lovi i Cimoka, varijetet prave spužve, koji najviše raste uz Afriku. Glavna naša nalazišta su oko rta Kamenjaka (Istra), Rovinja i Poreča, oko otoka Premude, Silbe i Oliba, oko otočja , Kurbe Vele i Male, Velog i Malog Gravoča, Lavdare, Balabre, Žuta i Sita, oko Brača u Milni i Smrikovoj, oko Hvara kod rta Pelegrina i oko Paklenih otoka, a oko Korčule kod Proizda, u Prigradici i Veloj Luci.

Naše spužve se izvoze obično sirove u Njemačku, Švicarsku i Italiju (godišnje oko 3 t). Umjetna spužva potiskuje prirodnu, koja bi mogla svoju novu primjenu naći kao suvenir i ukras, a u sklopu s još nekim predmetima postati izvoran hrvatski suvenir.

Umjetna spužva ne može uvijek zamijeniti prirodnu (na primjer u lončarstvu). Prašak od osušenih, pravih, rožnatih, kostura spužava, rabio se kao uspješan lijek protiv gušavosti ("badiaga"). I g toga praška sadrži više joda  nego 100 I morske vode. Ovo svojstvo spužve moglo bi se ponovno početi koristiti.



Za forum priredila Marica Draženović
_______________________________ 
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!