CRO-eu.com
Srpanj 17, 2019, 23:19:44 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Gospodarske mogućnosti  (Posjeta: 7635 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Srpanj 23, 2008, 01:18:44 »


Turizam  na otocima

Odlučili smo se baviti turizmom! Izabrali smo mjesto i odlučili otvoriti vlastiti hotel!

-   Što znamo o tom mjestu?
-   Ima li to mjesto nešto što druga nemaju?
-   Omogućuje li neki poseban doživljaj? Kreveta, jela i sunca ima i drugdje!


- Brijuni -
Brojni hrvatski povratnici s ugostiteljskim iskustvom u inozemstvu znaju da su gosti dolazili upravo k njima, usprkos broj noj konkurenciji, jer su u toj sredini pružali drugačiju uslugu. Uvjerenje da će ih njihovi stari gosti pronaći i redovito posjećivati i u novoj sredini, može biti izvor neuspjeha. Za istu uslugu ovdje, koju su im pružali u inozemstvu, možda ranij i gosti neće stalno prelaziti tisuću i više kilometara.

Zato, ako ne znamo pružiti nešto posebno i novo okolini u kojoj počinjemo djelatnost, onda je bolje ne ulaziti u utakmicu.
Neiscrpan izvor ideja kako učiniti svoju djelatnost posebnom i privlačnom nalazimo u povijesnom naslijeđu mjesta u kojemu pokrećemo djelatnost. Nažalost, većina poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu iz povijesti crpi eventualno zidne slike, a slobodno vrijeme svojih gostiju ne obogaćuje povijesnim običajima, koje uglavnom niti ne pozna.


- Brijuni -
Većina turističkih poduzetnika, osobito povratnika, želi sama voditi posao. Većina misli da o tom poslu zna, ako ne sve, onda barem dovoljno. Jednako tako, većina nikada nije izučavala turistički ili barem hotelijerski management. A, svatko tko će voditi neki posao u turizmu, postaje manager.

Turistički poduzetnici pokreću vlastiti posao u uvjerenju da će lako zadovoljiti želje gostiju. Tako dolaze do točke na kojoj je većina sadašnjih hotelskih menagera: vjeruju da svoj dug prema gostima ispunjavaju uspješno, a kapacitete jedva pune u vrhu turističke sezone.
Istraživanja pokazuju da često gosti nisu zadovoljni kreativnošću ponude, dakle managera, te da se dobar dio njih vraća u svoje zemlje razočaran. Prema njihovom mišljenju hotelski se menageri izgube, previše se bave nebitnim, usmjeravaju napore samo prema zaradi, a ne prema gostu, pa su oprezni, spori i hladno bezosjećajni.


- Brijuni -
Budući da ponovni dolazak turista ovisi upravo o dobrom poslovodstvu, a uspjeh o bespoštednoj tuzemnoj i inozemnoj utakmici opstati će samo kreativni, koji znaju ponuditi. nešto novo. Gosti, dolazeći na određeno mjesto, ne traže cjelogodišnju svakodnevicu, nego nešto potpuno drugačije, posebno, novo, neobično, što ne mogu doživjeti drugdje, bliže svojoj kući u nekoj drugoj zemlji, na nekoj drugoj rivjeri ili čak po nižoj cijeni. Zato moramo razmišljati, ne samo o vlastitoj ponudi, nego i o ukupnoj ponudi okruženja, te sudjelovati i u razvitku ponude drugih, to jest cijelog okruženja i kraja u kojemu imamo poduzeće.
Svaki uspjeh traži nova znanja i programe. Turizam nije stanje, nego kretanje, doživljavanje, iznenađenje, čuđenje, divljenje i osobno obogaćivanje. Kretanje ljudi u svijetu ne može se zaustaviti, ali u nekim dijelovima. svijeta može. Prošlost nam je to pokazala. Zato, prije svega, želimo li uspjeti kao poduzetnici i menageri u bilo kojoj grani gospodarstva, prvo moramo učiti!

1. od 8
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Srpanj 23, 2008, 01:33:24 »


Turistički proizvod je skup dobara, usluga i pogodnosti koje turisti na nekom mjestu i u određenom vremenu mogu koristiti.


- Cres -
Turistički mamci su: klima, ljepota i uređaj mjesta i okolnih krajobraza, mogućnosti osobnoga i obiteljskoga kraćega i dužega boravka i odmora. kakvoća hrane u smještajnom objektu i izvan njega, živopisnost i izvornost okoinoga ugostiteljstva, gostoljubivost, znanje jezika, osobna sigurnost, bogatstvo izleta, šetnji, planinarenja, športskih, zabavnih, te kulturnih sadržaja i priredbi, dostupnost znamenitosti, pogodnosti za sastanke, prometna dostupnost, usluge na cesti, kakvoća mjesnoga prijevoza i PTT usluga, mogućnosti kupovanja i kupovna moć vlastitoga novca.

Međutim, sve to može ostati nepoznato bez dobre promičbe, a sve to nije dato kao stanje, nego sve navedeno treba stalno poboljšavati.

Poduzetnici u turizmu moraju shvatiti da je turizam kulturno sociološka pojava, koja izvire iz prirodnih kulturnih i socioloških potreba, znatiželje, potrebe za divljenjem i čuđenjem još nedoživljenim ljepotama, te urođene potrebe za susretanjem nekoga i nečega novoga. Inače u turizmu neće ostvariti zadovoljavajuće prihode.


- Hvar – Jesla -
Svaki kraj ima svoje izvorne prirodne ljepote, znamenitosti i socijalne posebnosti vrijedne divljenja, čuđenja i užitka doživljaja. Potreba za njihovim upoznavanjem i razmjenom rezultat je njihove različitosti. Čovjek ima potrebu sve to doživjeti, osjetiti, uživati u tomu. Zato stalno želi otkrivati nepoznate tajne prirode i svijeta. To je težnja za istinskim doživljajom slobode, a potraga za uvijek novom spoznajom, izraz je urođene potrebe traganja za srećom. Osjećaj ugode, kada ostvari barem dio toga, oplemenjuje i oporavlja svakog čovjeka, za nova dostignuća i suradnju s drugim ljudima i narodima.

Tako turizam postaje duševna hrana. U svim vremenima on je želja za sadržajnijim životom. Zato će stalno biti sve više turista, a mi moramo čuvati i učiniti im dostupnim sva prirodna i ljudska dostignuća. Cijenit će nas po tomu koliko, za razliku od drugih, možemo ponuditi.

Europa, bogata nacijama, starim kulturama i dostignućima, prirodu je, porastom tvamoga blagostanja, dobrim dijelom potrošila.


- Hvar – Kneževa palača -
U određenim višegodišnjim razdobljima pad kupovne moći, povećanje nezaposlenosti, protekcionizam i razne isključivosti značajno utječu na turizam.
Zato, iako ga treba podržavati, turizam ne smije biti jedini, osnovni stup gospodarstva, poglavito za čitava područja države, kao što su hrvatski otoci. Jer, ako će i dalje četiri petine industrije sjeverne Italije otpadne vode slati u Jadran, a šume i dalje odumirati ili izgarati, u bližoj budućnosti, današnji oblici turizma više neće bit mogući.

Zato, kao što budućnost ne treba čekati, nego ju stvarati, tako i nove oblike turizma trebamo početi stvarati danas. Pri tomu ne smijemo zaboraviti ono što već imamo. Jadransko priobalje s otočjem bogato je kulturnim vrijednostima. Prvo ih moramo u našoj svijesti učiniti dostupnima sebi, da bismo ih mogli učiniti kulturnim vrijednostima za svijet. Osobito se to odnosi na turističke menagere. Nove vrijednosti mora se otkrivati, a poznate čuvati i održavati, da bi mogle biti proizvodi turističke potrošnje. Hotelskom ugostiteljskom poduzeću to je teže nego nuditi uvoznu hranu i piće. Ali, treba znati da nam gladni neće doći kao turisti, a siti to mogu imati bolje kod kuće.

2. od 8
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Srpanj 23, 2008, 01:48:38 »


Turizam je susret dviju ili više kultura.


- Ilovik 1966. -
Turizam primitivnoga sadržaja u primitivnom i siromašnom gospodarstvu nema budućnosti, ne donosi željenu dobit, ali može donijeti gubitak.

Dosadašnji turizam sve je manje privlačan i sve je manje turista koji ga prakticiraju, jer turist ni po čemu ne osjeća da je u Hrvatskoj, a ne u bilo 'ojoj drugoj sredozemnoj zemlji.

Da su naši poduzetnici shvatili turizam kao sociološku i kulturnu djelatnost, problemi' s golemim; hotelsko ugostiteljskim kapacitetima i njihovom podzaposlenošću ne bi postojali. Nebriga za. okruženje htjela se nadoknaditi neprekidnom; izgradnjom novih betonskih kompleks.

Rezultat je preinvestiranost u čvrste objekte izgrađene pomoću kredita, niska proizvodnos, efikasnost i učinkovitost zbog prekratke sezone Skupi smještaj, kao posljedica toga, skupe usluge osobne potrošnje i nametnuta nasilna potrošnja odbijaju turiste.


- Korčula -
Zato će održavanje brojnih fiksnih hotelsko ugostiteljskih turističkih kapaciteta, a pogotovo gradnja novih, izazvati troškove veće od planiranih, a profit puno manji od očekivanoga.

Dok niz zemalja svoju razvijenost temelje na razvoju turizma, svjedoci smo slabe maštovitosti i siromašne turističke ponude u nas.

Republika Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja već ima sve uvjete za razvitak turizma kao kulturno sociološke pojave.

Prometni i geostrateški položaj, spomeničko i kulturno naslijeđe, različitost podnebija, klima i reljef učinili su Hrvatsku posebno zanimljivom.

Turizam se pojavio kao velika šansa upravo zemljama kao što je naša za: povećanje bruto proizvoda, dohotka po stanovniku, podizanje kvalitete gospodarstva, proširenje tržišta za vlastitu poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju.


- Lošinj - Ploča baruna Carla von Püttlingen
Plan izgradnje Hrvatske, koji čuva prirodan okoliš, štiti zemlju i zrak od nepotrebnih onečišćenja, nije neprijatelj izgradnje turističkih objekata. On čuva uvjete za odvijanje turizma i brani njegovu budućnost. Mnogo onoga što je već izgrađeno i novu gradnju, a osobito gradnju skupe infrastrukture, može učiniti suvišnima, te tako spriječiti dalje uništavanje nedirnutih prostora. Veliki broj obitelj skih kuća za odmor mogu postati privlačne dopune hotelima. Jednako tako i niz postojećih lovačkih, ribarskih i sličnih domova i objekata. Osobito je to sve primjenjivo u seoskom i otočnom turizmu. Ovako usmjeren turizam oživljuje čuvanje okoliša.

Tko se od poduzetnika sjetio da uopće ne gradi smještajne objekte, nego da samo organizira spomenute postojeće objekte? Uloži li se novac, umjesto u izgradnju, u organiziranje postojećih objekata, potrebita ulaganja su višestruko manja, a uspjeh sigurniji. Osim toga takvu djelatnost lako je prenositi iz kraja u kraj, s otoka na otok.

Naši cijeli otoci ili cijela otočna mjesta ostaju bez pučanstva. No, ostaju kamene kuće u boljem ili lošijem stanju. Stoga nije potrebno graditi nova turistička sela, nego samo postojeća urediti.

3. od 8
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #3 : Srpanj 23, 2008, 01:58:35 »


Ovo osobito vrijedi za povratnike koj i su s takvih otoka ili otočnih naselja. Primjer su otok Unije, a osobito Susak, izrazito iseljenički otok s golemim turističkim potencijalom, odličnom klimom i prekrasnim pješčanim plažama, a gospodarski u padu.
Hrvatski povratnici mogu uspješno prakticirati još jedan vid poduzetništva koje koristi postojeće kapacitete. Prije nego što se sasvim vrate mogu organizirati stariju inozemnu populaciju za dolazak i punjenje kapaciteta izvan sezone u smislu okupljališta ili višemjesečnih domova umirovljenika.


- Sušak 1959. -
Inozemno rješenje, koje možemo uspješno primijeniti su vinske ceste i putovi. U svim našim krajevima razvijeno je vinogradarstvo i vinarstvo. Treba samo logično spojiti pojedina vinarska područja u cjeline koje bi se nudile na turističkom tržištu.

Kao što su kontinentalna vinogorja povezana cestama (samoborsko, plješivičko, zagorsko, međimursko, slavonsko baranjsko, podravsko, ... ), tako su jadranski vinorodni krajevi spojeni morem (Istra i Kvarner, srednja Dalmacija, otoci, južna Dalmacija s Dubrovnikom, ... ).

Treba se samo ukrcati na brod i zaredati, na primjer, od otoka do otoka. Na obali i otocima to mogu biti vinsko ribarski putovi i plovidbe.

Za ostvarenje ovakvih projekata potrebita su mala početna ulaganja, a ulaže se postupno razvojom djelatnosti. Iz godine u godinu neprestanim obogaćivanjem ponude, vinski i ribarski putovi postaju privlačni istim gostima više puta, a treba znati da takav (seoski i otočni) turizam, vinski i ribarski putovi privlače imućnije i obrazovanije posjetitelje.


- Krk -
Pokreće se svo bogatstvo i širina mogućnosti maloga i privatnoga poduzetništva i razvija čitav niz pratećih djelatnosti, posebice uz te putove. Raste zaposlenost, narodni proizvod i dohodak, a znatan broj građana ne treba seliti za poslom, nego ostaje u svom prirodnom okruženju. Zaustavlja se pustošenje sela i otoka, stvaraju uvjeti za povratak na selo i otoke, te zaustavlja širenje gradova na neizgrađene zelene i poljoprivredne površine.Seoski i otočni turizam, vinski i ribarski putovi vraćaju hrvatskom domu status osnovnoga ustrojbenoga oblika rada i proizvodnje.

Hrvatski dom postaje mjestom ostvarivanja vlastite slobode u zarađivanju za život, očuvanja obitelji i podizanja blagostanja cijeloga naroda bez obzira na područje u kojemu živi. Jer, ovaj turizam kao dopuna poljodjeljskoj djelatnosti pruža prihode od smještaja, pripremanja i serviranja hrane, te prihode od prodaje vlastitih poljodjeljskih proizvoda neopterećenih troškovima prijevoza i posrednika.


- Krk - Vinko Premuda, pop glagoljaš iz Baške -
Ujedno potiče i omogućuje obnovu zapuštenoga kulturnoga naslijeđa, osobito nerazvijenih krajeva, iskorištavanje etnološkoga bogatstva hrvatskoga sela, te omogućuje bolju iskorištenost postojećih i uključivanje novih prirodnih športsko rekreacijskih područja. Za takve oblike turizma prikladan je svaki kraj.

Turist, svjesno ili nesvjesno, često traži iz užitka traženja, a ne radi nalaženja.
Turistički objekti, koji sve nude na jednom mjestu, mogu biti promašaj, ako ne omogućavaju pustolovinu istraživanja.

Moramo shvatiti i naučiti iskoristiti šansu putovanja do sebe samog, umjesto da i dalje jurimo za slikom putovanja od sebe. Sve brži ritam života i česti stresovi mijenjaju korištenje slobodnog vremena. Ono postaje sve dragocjenije, pa se želi utrošiti što smišljenije, sadržajnije prirodom i kulturnim doživljajima, ali i mirom i čistim okolišom. Zato je sve veća potražnja za odmorom u slikovitim, krajobrazno bogatim seoskim predjelima.

4. od 8
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #4 : Srpanj 23, 2008, 02:10:22 »



- Krk - Vinko Premuda, pop glagoljaš iz Baške -
Grčka, Irska, Danska i Portugal uključeni su u projekt LEDA, koji se bavi očuvanjem bogatog seoskog kulturnog nasljeđa i njegovim korištenjem u seoskom turizmu. Tu bi se morali uključiti i mi. Uvjeti za bavljenje tom djelatnošću su, uz naše prekrasne, donekle očuvane krajeve, poglavito otoke, komunikativnost pučanstva, pozitivan stav prema gostu, trgovačke sposobnosti, opremljenost domaćinstva ili kraja (vodovod, telefon, prometnice), te razvijene uslužne djelatnosti (trgovine, banke, servisi, športski tereni, ... ).
Iako niz tih uvjeta zadovoljavamo, do sada u ovoj djelatnosti nije bilo značajnijih uspjeha zbog slabe promičbe, neorganiziranosti ponude, nepostojanja agencija koje bi kvalitetno odredile i predstavile ponudu.

Tako uz tri otočna nacionalna parka (Brijuni, Kornati, Mljet) i park prirode Telašćicu, turisti posjećuju tek nešto više od stotinu mjesta.



- Krk - Vinko Premuda, pop glagoljaš iz Baške -
Posebno za vinske i ribarske putove, seoski i otočni turizam treba odrediti i skupiti turističke privlačnosti krajeva, vjerske spomenike, dvorce, termalne izvore, prirodne rezervate, rekreacijske objekte, mogućnosti foto turizma, lovnog turizma, ... i  izdati ih u obliku zanimljivoga ilustriranoga putopisa, vodiča i video kaseta.

Niti jedno turističko odredište ne može uspjeti samo za sebe. Zato je osobito značajno turistima, koji dolaze iz udaljenijih država, jadransku ponudu " ... gdje su more, zemlja, sunce, šume, vino i smokve, maslina i kamelija, tisuću puta ljepši nego bilo gdje drugdje ... " dopuniti kontinentalnom turističkom ponudom.

Tu je Gorski kotar s prekrasnim gradićima: Skrad, Delnice, Ravna Gora, izletišta Petehovac, Zeleni vir, Vražj i prolaz ili Nacionalni park Risnjak.

Zaokruženje svih otočnih djelatnosti mora biti turizam, a posebice obiteljsko bavljenje turizmom. Ono osigurava najjeftiniji plasman svih proizvoda otočnoga domaćinstva i upošljava otočno pučanstvo najviše u doba kad nije sezona poljoprivrednih radova na nizu otočnih kultura.


-Korčula -
Hrvatski otoci privlače netaknutim, prirodnim, skladnim okolišom, jedinstvenim kraj obrazima i blagom sredozemnom klimom, osobito ugodnom onima koji na njima žele provesti treću dob. No, zbog teže dostupnosti, na otoke uglavnom dolaze mlađi turisti iz Italije, Austrije i Njemačke iz srednjega imovinskoga sloja, jer je na otocima boravak u prosjeku jeftiniji. Prosječno se zadržavaju dulje od turista na obali, ali je na otocima premalo mjesta koja mogu zadovoljiti kriterije ugošćivanja.

Ipak zbog egzotičnosti, želja za osamom, avanturom, osobnim susretom s prirodom i preživljavanjem u njoj vlastitim snagama, otočni turizam raste brže od obalnoga.Brojnost malih nenastanjenih ili opustjelih otoka omogućuje značajan i profitan razvitak robinsonskoga turizma. Određene grupe otoka omogućuju da jedan korisnik koristi jedan cijeli otočić, a da mu je pri tomu ipak omogućena opskrba sa svim potrebitim. To je ostvarivo putujućim brod trgovinama, od otoka do otoka na kojima se zbog slabe naseljenosti ne isplati držati trgovinu, a posebice za opskrbu turista na pojedinačnim otocima gdje provode robinsonski turizam. 

Ovi brodovi mogu uz put biti i putnička veza s otocima, te uspješna dopuna trajektima za one otoke s kojima su veze inače slabe i nedovoljne. Uz Kornate, za ovaj vid turizma odlični su Pakleni otoci, nenastanjeni otoci Murterskoga mora i Pašmanskoga kanala (Babac, Bisage, Dužac, Frmiž, Galešnjak, Komornik, Muntan, Pianac, Sv. Katarina, Žavatul). Opskrba industrijskim proizvodima moguća je s obale, a hranom s otoka, čime bi se ostvarilo dodatno tržište za otočna obiteljska gospodarstva.

5. od 8

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #5 : Srpanj 23, 2008, 02:19:18 »



- Hvar – Kneževa palača -
U posljednje vrijeme najdinamičniji razvitak bilježi nautički turizam u koji se sve bolje uklapa i naša nautička ponuda. Oko 40% nautičkih vezova je na otocima. Tako se javlja niz novih mogućnosti ulaganja, od benzinskih crpki i zimovališta za jahte, do brojnih servisa i opskrbe potrebitih brodovima i njihovim korisnicima.

Športski turizam ne zadovoljava potrebe. Športovi na vodi, organiziranje natjecanja u športovima na vodi, škole za te športove, prodaja i iznajmljivanje opreme, mogu u suradnji s djelatnostima smještaja biti unosni poslovi s relativno niskim ulaganjima.

Potražnja za zdravstveno rekreacijskim turističkim uslugama, tijekom cijele godine, u Europi i svijetu progresivno raste. Hrvatski otoci mogu ostvariti svoje probitke utemeljujući turističko lječilišna središta koristeći ono čime raspolažu. Hrvatska komparativna prednost u razvitku ove vrste turizma je liječničko osoblje natprosječne kakvo će u odnosu na ostali svijet.


- Hvar – Stari grad -
Pag obiluje ljekovitim muljom, čija su ljekovita svojstva stručno potvrđena. Glavna indikacija područja pnmjene su sve bolesti lokomotornoga sustava kod kojih je indicirana intenzivna termoterapija, kronični upalni procesi adneksa i dishomonalnih stanja, bolesti dišnih putova, kožne bolesti, rekonvalescentna stanja, interne bolesti uz određene indikacije i poseban zdravstveni nadzor.

U bazenima Lokunja ima oko 550 tisuća prostornih metara mulja, što znači da je zaliha, osiguraju li se mjere regeneracije mulja, praktično neiscrpna.
Veli Lošinj sa svojom toplom klimom, obiljem sunca tijekom cijele godine i zadivljujućim subtropskim raslinjem već je u prošlom stoljeću bio središte zdravstvenog turizma.
Danas je tu suvremeno lječilište, ali je dovoljno mjesta za sve one koji se žele baviti zdravstvenim turizmom (alergijske bolesti kože, ekcem, neurodermatitis, pruridermatitis, psorijaza, kronične netipične bronho pulmonalne bolesti, alergija i nealergijske bolesti, astma, bronhitis, emfizem, ... ).


- Rab -
Na zapadnom dijelu Korčule, u dubokom zaljevu, u dnu kojega se smjestila Vela Luka, odavno su poznati ljekovito blato i izvor radioaktivne vode za liječenje poglavito reumatičkih bolesti. Tu je nastao "Kalos", bolnica hotel, gdje se liječe reumatičke i neurološke bolesti, ginekološke tegobe, bolesti dišnih organa, posttraumatična stanja i cerebralna oštećenja kod djece. Bogatstvo otoka vlastitim znamenitostima, blizina Splita i Dubrovnika čini boravak i liječenje ovdje vrlo ugodnim.

No, na zdravstveni turizam treba gledati kao na turizam namijenjen, prije svega, zdravim ljudima koji polažu na svoje zdravlje. On mora biti u službi prevencije i promicanja zdravlja. Zato se mogu, u suradnji s inozemnim zdravstvenim ustanovama i osiguravajućim društvima, organizirati boravci uz prakticiranje zdravoga života poglavito za ljude koji su u svakodnevnom životu i radu podložni jakim stresovima. Osobito u takvom turizmu dolazi do izražaja zdrava i čista otočna hrana.
Budući da će hrvatski otoci uskoro biti gotovo jedina mjesta u Europi gdje neće dolaziti do križanja pčelinjih vrsta, oni mogu postati atraktivna mjesta za liječenje čistim prirodnim medom.

6. od 8
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #6 : Srpanj 23, 2008, 02:30:52 »



- Rab 1936. -
Kratka ljetna turistička sezona može se upotpunjavati zdravstvenim turizmom u vidu organiziranih posjeta, ljetovanja, zimovanja, vikend posjeta, tjednih i višetjednih izobrazbi o liječenju u suradnji s na primjer udrugama dijabetičara, distrofičara, astmatičara, te sličnih kroničnih bolesnika. Tu bi oni pod liječničkim nadzorom učili kako živjeti sa svojim bolestima.

Osobito bi udaljeniji i usamljeniji otoci mogli postati središta liječenja od svih vrsti ovisnosti. Takva ponuda ne bi se smjela ograničiti samo za građane RH, nego bi se morala agresivno nuditi inozemnim institucijama za liječenje od ovisnosti, budući da je uspjeh liječenja utoliko veći što je sredina u kojoj se ovisnik liječi drugačija od njegove domaće.

U takve programe svakako bi trebalo uključiti i crkvu, a posebice redovnike zadužene za mladež, koji već sudjeluju u sličnim programima liječenja ovisnosti mladeži. Programi liječenja od lakših ovisnosti svuda u svijetu donose visoku dobit, a jednako mogu i programi liječenja od težih ovisnosti u suradnji s domaćim i vanjskim ministarstvima za zdravstvo i socijalnu skrb.

Ribarski turizam sve je zanimljiviji turističkim agencijama zemalja iz kojih nam dolazi najviše turista (Austrija, Njemačka, Italija). Ovaj je oblik turizma do sada prevladavao u jeku turističke sezone, a mogao bi se odvijati cijele godine. Od 365 dana u godini iskoristiva su 250 dana za plovidbe (oko 70%). Visoku isplativost omogućuju ribarice s više dvokrevetnih kabina za turiste, sanitarnim čvorovima, kuhinjom sa šankom i salonom na hotelskoj razini.

Na otocima je moguće razviti i lovni turizam. Na primjer Mljet, najzeleniji jadranski otok, ima lovište jako bogato divljim svinjama. Opadanjem broja otočkoga pučanstva, sve su veće površine koje se više ne obrađuju, sve je više nenastanjenih otoka koji postaju ili bi mogli postati vrlo zanimljiva lovišta.


- Zlarin – obrada koralja -
Turističke privlačnosti u koje bi se moglo profitabilno ulagati su obnovu starih običaja. To mogu biti grupna vjenčanja na otocima ili na brodu. Jedna od tih privlačnosti mogao bi biti (hvarski, viški, ... ) obnovljeni bruškit za turističke ribolovno natjecateljske grupe, ali i primjena ovoga običaja u različitim drugim prigodama i natjecanjima.

Turistička kružna putovanja hrvatskim otocima obogaćena ribolovom, ribarskim izletima na otoke i otočkim ribarskim večerama, osim što mogu biti unosan posao, uključujući otočko pučanstvo, mogu spriječiti potpuno izumiranje niza manjih otočića. Mnogo je otočkoga naslijeđa koje bi se moglo iskoristiti kao turističke privlačnosti.

Na Žirju su to samogradi, kamene kućice, skloništa od nevremena za pastire i ovce.

Kopirajući inozemstvo naša turistička ponuda gradi čak i afričke kolibe kao egzotična prenočišta.

Otoci mogu ponuditi izvorno hrvatsko: suvremeni samogradi (kopije) mogli bi biti atraktivna, originalna prenoćišta za turiste na kružnim putovanjima hrvatskim otocima. Neke od posebno zanimljivih točaka ovakvoga turizma mogli bi biti otoci koji su otoci samo u vrijeme plime, a u vrijeme oseke poluotoci (otočić Škrvadica kod Žilja).

Kao poseban vid, osobito otočkoga turizma, trebalo bi razviti školski ili studijski turizam. To bi bile na otocima stacionirane škole, seminari i studiji koji bi obuhvaćali posebnosti otočkoga ekosustava, demografije, ekonomije, prometa i sličnog. U tu svrhu organizirali bi se otočki kampovi i radionice za proučavanje, praćenje i prakticiranje izvornih oblika etnografskog naslijeđa (mala drvena brodogradnja, izrada ribarskih alata, proizvodnja sira, izrada vunenih predmeta, ograđivanje poljoprivrednog zemljišta, priprema i konzerviranje otočkih plodova, izučavanje specifičnih oblia, jedrenje, veslanje, ronjenje, ... ).

7. od 8
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #7 : Srpanj 23, 2008, 02:42:39 »



- Mljet – narodna nošnja -
Oni koji razmišljaju o poslovnom kongresnom turizmu moraju se odlučiti za visoka ulaganja po smještajnoj jedinici, uređujući za smještaj gostiju poslovne sobe. One su gotovo svuda u Europi jednake' luksuzne spavaonice, funkcionalni uredi ~ pokretnim pisaćim stolovima, telefaksom. fotokopirnim stroj om, tiskačom, višestrukom telefonskom linijom sa zvučnikom i modemom. velikim izborom uredskoga pribora, ... Hote: mora imati i dopunske sadržaje (health club :; fitnessom, tursku kupelj, finsku saunu, aerobic. masažu, kozmetički salon, ... ).

Velike mogućnosti razvitka u Republici Hrvatskoj ima vjerski turizam. Naša su prošteništa poznata širom svijeta, ali se turisti pozivaju u svako posebno. I ovdje bi trebalo doći do udruživanja na gospodarskoj osnovi. Hodočasniku, osobito inozemnom bili bi prihvatljivij i paket aranžmani. Osobito za one koji dolaze brodom, prihvatljiv bi bio paket koji bi sadržavao jedno od otočkih prošteništa (npr. Mljet), a zatim nekoliko kontinentalnih (Široki Brijeg, Međugorje, Sinj, Marija Bistrica).


- Pag – narodna nošnja -
Razvitak turizma u Hrvatskoj mora potražiti nove putove. Dosadašnji način je u krizi. Sezonsko hotelijerstvo, financijski i tehnički uništeno, preživljuje trošeći samo sebe. Velik dio smještaja na međunarodnom turističkom tržištu nije konkurentan.

Po osamostaljenju Hrvatska je imala više smještajnih kapaciteta po stanovniku od najrazvijenijih turističkih zemalja (43,48 na tisuću stanovnika, Španjolska 26,41, Italija 28,48). Većina otočkih turističkih smještaja su hoteli i turistička naselja, po međunarodnim kriterijima, niže kategorije. Uglavnom nemaju grijanje, pa mogu raditi samo ljeti. Na sjevernojadranskim otocima pretežu kampovi, sobe i apartmani za iznajmljivanje. Na raštrkanom, slabo prometno povezanom zadarskom otočju, smještaj je uglavnom moguć u privatnoj ponudi.

Danas se u ugostiteljstvu i turizmu javlja sve veći broj novih manjih poduzeća, koja zapošljavaju između deset i dvadeset ljudi. Ona postupno, ali još uvijek presporo, mijenjaju odnose u turizmu.

Budućnost se ne dočekuje! Budućnost moramo graditi!


8. od 8

<a href="http://cro-eu.com/uploader/uploader/Dobro jutro Dalmacijo.swf" target="_blank">http://cro-eu.com/uploader/uploader/Dobro jutro Dalmacijo.swf</a>

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!