CRO-eu.com
Prosinac 09, 2019, 05:49:39 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Mljet  (Posjeta: 3642 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Srpanj 21, 2008, 21:06:13 »


Mljet
O ovom, od davnina do danas, mnogo puta opjevanorn i opisanom otoku legenda govori da je Ogigija, prelijepi otok nimfe Kalipse, gdje se zadržao i Odisej. Prvi puta ga spominje Appijan u ilirskim ratovima, kada je bio jedno od gusarskih uporišta protiv kojih je Oktavijan 35. godine poveo kaznenu vojnu. Od Rimljana nalazimo ostatke upraviteljeve palače u Polačama. Propašću Zapadnorimskoga Carstva Mljet dolazi pod gotičku, pa pod bizantsku vlast. Došavši na Jadran, Hrvati (Neretljani) postupno asimiliraju romansko pučanstvo. Neretljanska (9. stoljeće) i poslije zahumska vlast trajala je tu više od 5 stoljeća. 1151. godine zahumski knez Desa darovao je otok benediktincima apulijskoga reda. Na otočiću Velikoga jezera oni podižu samostan Sv. Marije, koji je pregrađivanjem s vremenom postao prostrana renesansna zgrada izgleda ljetnikovca. Danas je to jedinstven spomenik velike umjetničke vrijednosti potpuno uklopljen u kraj obraz pošumljenih obala jezera.

Kasnije otok dolazi pod vlast Dubrovačke Republike i tako ostaje do njezina pada. 1345. godine dobio je statut. 1402. godine otočani su se pobunili protiv Dubrovnika, ali je pobuna brzo ugušena. Otok je stradavao od Turaka (1572. godine), Mlečana, uskoka i hajduka.

Do kraja 18. stoljeća bio je značajno kulturno središte, gdje su boravili dubrovački književnici i znanstvenici

-   Mavro Vetranić,
-   Ignjat Đorđić, Mavro
-   Orbini,
-   Anselmo Banduri.

Renesansni pjesnik Ignjat Đorđić (1675. do 1737. godine), očaran ljepotama Mljeta, vrlo ga je dojmljivo opisao u pismu prijatelju Januariju.

Zemljopisno, Mljet je južnodalmatinski otok površine 100,4 četvorna km (po veličini osmi jadranski otok), dug 36 km, s 131 km dugom obalom i 1.237 stanovnika 1991. godine, a 1.941 1971. godine. Od Pelješca ga odvaja Mljetski kanal. S Korčulom i Lastovom čini vanjsko dubrovačko otočje. Osobito mu je razvedena zapadna obala. Veza s kopnom je trajektno brodska linija Dubrovnik - Sobra (u turističkoj sezoni dva puta dnevno, inače jednom), a putovanje traje dva sata (24 milje). Prodiranjem mora u krške depresije kroz uska dolinska vrata na sjeverozapadu otoka nastala su dva jedinstvena morska jezera. Veliko (145 ha), dubine 46 m, spojeno je sa Solinskim zaljevom kanalom dugim 30, širokim 10, i dubokim 2,5 m. Malo jezero (24 ha) je duboko 29m.

Otok je građen od krednih vapnenaca i dolomita. Ističu se tri niza uzvisina (najviši, Velji Grad, 514 m) i brojna krš ka polja (Polačko, Ivanje, Blatsko, Babino i Kneže polje). U vrlo povoljnoj klimi blagih zima i dobro raspoređenih padalina (godišnje ima 2.500 sunčanih sati), guste šume pokrile su oko 72% površine, pa Mljet pripada u najšumovitije jadranske otoke. Mjestimice je očuvana makija (degradirana šumska zajednica hrasta crnike, koju čine crnika, zelenika, gluhač, smrič, mirta, smrča, planika, lovor, brnistra ijoš neke biljke). U zimzelenu makiju ubrajamo veliki vrijes, smrijek, vrijes pozemljušac, lovor, maslinku, lovor. Tu još rastu kupina, divlja ruža i planika.
Na krajnjem istočnom dijelu otoka, izvan područja parka je rezervat prirodnih rijetkosti, Saplunara, pjeskovitih, slikovitih uvala obraslih do samog mora borovom šumom, zimzelenom šumom česmine i makije, te na jednom dijelu pinijom, koja zbog pjeskovitog tla ima odlične uvjete za razvoj.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Srpanj 21, 2008, 21:13:02 »


Zapadni dio otoka oko jezera, s bujnim sredozemnim raslinjem, površine 3.100 ha (113 otoka) 1960. godine proglašen je Nacionalnim parkom Mljet. Namijenjen je znanosti i posebnim oblicima turizma i odmora.

Posjet parku je omogućen redovitom vezom, brodom do luke Polače, od koje vodi 3 km duga asfaltirana cesta do Velikoga jezera. Obilazak jezera, otočića sa samostanom i drugih mjesta moguć je čamcima, asfaltni putovi oko jezera vode do zaljeva Soline i otvorenoga mora, a obične staze do slikovitih, skrivenih predjela. Dijelovi, gdje nije bilo ljudskoga utjecaja, posebice su zaštićeni kao posebni rezervati i prepušteni slobodnom prirodnom razvoju.

Zbog velikoga broja mungosa (vrsta indijskoga štakora), nastanjenoga na Mljet prije Prvoga svjetskoga rata, danas Mljet nema zmija, paje zbog njih životinjski svijet koji živi i razmnožava se na tlu, dosta osiromašen. Biljni svijet uz more je raznovrstan i bogat, a navanjskim obalama se pojavljuje rijedak zaštićen sisavac, tuljan, morska medvjedica.

Tu su i vrijedni spomenici kulture: ostaci rimske palače u Polačama i arheološke iskopine na južnom kraju otoka. Kasnija su naselja zbog sigurnosti građena u unutrašnjosti (Goveđari, Korita, Prožura, ... ). U lukama i uvalama na sjevernoj obali, koje su služile pučanstvu unutrašnjosti, od početka prošloga stoljeća razvijaju se naselja: Sobra, Polače, Kozarica, Poma. Četvrtina pučanstva živi na obali. Ograničene mogućnosti otočkoga gospodarstva posljedica su rijetke naseljenosti i iseljavanja.

Osnovna grana mljetskoga gospodarstva je zemljoradnja, a glavna kultura vinova loza. Oko polovicu uroda prerađuje vinarija u Kozarici. Maslinarstvo opada. Planika se rabi za pekmez i rakiju, rogač za lijekove, vrijes za vinogradarsko kolje, vretena i lule, tršlja za bojenje i štavijenje mreža, gariga za prehranu pčela, a ujedno obnavlja i šume. Od mrče se pletu košare i vrše. Aromatične biljke su kadulja i vrijesak. Značajan je uzgoj ljekovitoga bilja.

Pučanstvo se sve više zanima priobalnim ribolovom, lovom jegulja po blatinama i uzgojom jastoga. Usprkos idealnim uvjetima i blizine Dubrovnika, turizam se razvija polako.

Asfaltna cesta, izgrađena oko jezera, vodi do Pome i Polača na obali, gdje se spaja s cestom koja povezuje naselje s unutrašnjošću. Uklonjen je negdašnji most preko kanala kojim je Veliko jezero spojeno s morem. Kanal je produbljen i proširen, pa je omogućen pristup jezeru plovilima.

Na nekim mjestima mogu se graditi smještajni kapaciteti i turistički sadržaji, što otvara velike mogućnosti profitnih ulaganja.

Na otoku postoji i lovište jako bogato divljim svinjama.

Čisto more i njegova visoka toplina tijekom cijele godine čine idealne uvjete za ribogojilišta i uzgajališta školjki.

Na otoku je hotel s oko 350 ležaja, 2 campa s oko 200 mjesta, a u privatnom smještaju ima oko 600 ležaja.

Doveden je optički kabel, opskrba električnom energijom je zadovoljavajuća, uskoro će biti puštena u pogon tri postrojenja za desalinizaciju vode, a trajna opskrbljenost vodom riješit će se s Pelješca (postavljena je podmorska cijev).

Zdravstvenu zaštitu osigurava jedan tim opće medicine, patronažna sestra, ljekarnica i zubozdravstvena služba.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!