CRO-eu.com
Rujan 23, 2019, 17:38:10 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Kornati  (Posjeta: 2315 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Srpanj 19, 2008, 21:43:45 »


Kornati



"Koliko je dana u godini, toliko je Kornatskih otoka!"

Na 320 četvornih kilometara, zapadno od Šibenika, između Dugoga Otoka i Žirja najrazvedenije je otočje (Kornati) europskoga Sredozemlja: 140 otoka, otočića i grebena, ukupne površine 63 četvorna kilometra. Jedinstveni kraj obrazi i vizure Kornata, carstvo mora i kamena, neponovljive su ljepote Hrvatske i cijeloga Sredozemlja.

Najveća njihova ljepota su vrtovi morskoga dna pod kristalno čistim i bistrim morem: klifovi, pećine i labirinti, nepregledne morske livade, koraljne farme i raznovrsni školjkaši.

Otočje je među prvima na Jadranu po bogatstvu mora ne samo ribljim vrstama (okolno more obiluje bijelom i plavom ribom), nego ukupnim morskim životinjskim svijetom. Registrirano je 346 biljnih i 295 životinjskih taksona na dnu i pri dnu.

Razvedenost i ljepotu obale čini raznovrsno bogatstvo geomorfoloških posebitosti. Kredne vapnenačke stijene, manje dolomiti, uzrok su nastajanja brojnih tipično krških oblika, koje nalazimo na većini otoka: jame, ponikve, pećine i škrape. Posebno dojmljiva je Magazinova škrila na sjeveroistočnoj padini otoka Kornata, klizna ploha dužine 130 i širine 70 metara, uzduž koje su klizili veliki stjenoviti blokovi.

-   Prozvani po najvećemu otoku, Kornatu, (32,6 četvorna km), koji je najviši u čitavoj skupini (235 m) i ujedno središnjica cijeloga otočja, otoci su podijeljeni u četiri niza dinarskoga smjera pružanja (sjeverozapadjugoistok).

-   Drugi po veličini je otok Žut (14,8 četvorna km) s okolnim otočićima: Tovarnjak, Gustac, Žutska Aba, Dajne, Glavoč, Gornja Aba. Ta dva otoka čine više od dvije trećine površine otočja.

-   Ostali veći otoci su: Sit, Jadra, Kurba Vela, Levrnaka, Piškera i Lavsa, Velika Alba, Veli Silo, Sestrica, Obručan, Borovnik, Mana, Mali Rašip, Veli Rašip, Kortinjak, Gustac, Vela Panitula, Gustac Kasela, Klobučar, Vodenjak, Lunga, Ravni Žakan, Gominjak, Kameni Žakan, Škulj, Smokvica, Smokvica mala, Babina guzica, Germenjak, Oključ, Purara, Mrtovnjak, Skrižanj, Lucmarinjak, Južni i Zmorašnji Opusi, Samograd, ...

Najrazvedeniji je jugozapadni, vanjski otočki niz (najveći otoci Levrnaka, Piškera i Lavsa). U tom "Donjem Kornatu" poznati su kornatski klifovi (visoke, okomite litice), koji svoj postanak i privlačnost duguju posebnoj strukturi vapnenačkih stijena i snažnoj abraziji pučinskih valova. Klobučar, najviši klif, uspinje se 99 metara iznad mora.

Kornati su naše najveće povremeno nastanjeno otočje (bez stalne naseljenosti). Pretežiti vlasnici Kornata su stanovnici otoka Murtera, Pašmana i Dugoga Otoka. Oni povremeno dolaze obaviti poljoprivredne radove. U nekoliko dolaca, uvala i blažih pristranaka na obradivim površinama uzgaja se maslina, smokva, vinova loza, voćnjaci višanja i badema, a na debljoj crvenici nekih polja i povrće. Najveća takva polja, Trtuša, Knežak i Tarac na otoku Kornatu, uz još neka područja obrasla niskom travom, rijetke su zelene površine otočja.

Oko 5.000 ovaca raštrkanih širom otoka na slobodnoj je ispaši, koju ograničuju samo suhozidi i more, pa je. i to jedan od uzroka oskudnosti vegetacije. Od negdašnjih autohtonih šuma crnike i planike ostalo je nešto malo jugoistočno od Magazinove škrile, na Kornatu. Pošumljavanje će popraviti stanje, iako je ljepota Kornata i u kamenu.

Uz obradive površine na otocima je još između 250 i 300 kuća uglavnom grupiranih u desetak malih, slikovitih naselja, koja žive od proljeća do jeseni.

Kornati nisu siromašni mti kulturno povijesnim spomenicima. Vrijedi pogledati: ostatke utvrde Turete i starokršćanske crkve sv. Marije na Kornatu, sačuvane temelje rimske vile u Maloj Proversi (prolaz između Katine i Dugog otoka) i crkvu na Piškeri.

Sve navedene osobitosti i zanimljivosti, osobito otkako su 1980. godine Kornati proglašeni jedinstvenim nacionalnim parkom na Sredozemlju (uz francuski Port Crosa), daju ovom otočju iznimnu turističko rekreativnu vrijednost, te posebnu privlačnost za novije oblike turizma: robinsonski, nautički, ribolovni.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!