CRO-eu.com
Kolovoz 18, 2019, 23:41:52 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Ugljan  (Posjeta: 5644 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Srpanj 09, 2008, 13:14:02 »


Ugljan


Sjevernodalmatinski otok zadarske skupine otočja, četrnaesti po veličini, obale duge 68,2 km i površine 45,7 četvorna kilometra, 1991. imao je 7.583 stanovnika (6.483 1981.). Zadarskim kanalom spojen je s kopnom, a s Pašmanom cestom i mostom preko prolaza Ždrelca, koji je prokopan 1883. godine. S kopnom je otok vezan trajektnom vezom Preko - Zadar.

Najviši otočki vrhovi su Šćah visok 288 m i Vela glava visoka 238 m. Otok je prekriven borovim šumama, makijom, smokvama, vinovom lozom i najviše maslinicima. Uljare i otkupne stanice su u Preku i Kalima.

Otok je naseljen još u pretpovijesti, a pod današnjim imenom spominje se već 1325. godine. Sva današnja naselja postojala su još u srednjem vijeku. Sa zaselcima u zaleđu, razvila su se uz razvedeniju sjeveroistočnu obalu blizu obradivih površina: Kali, Preko, Ugljan, Kukljica, Lukoran, Sutomišćica i Poljana. Druga strana otoka je uglavnom strma i nenastanjena i s uvalama je prava atrakcija roniocima i športskim ribolovcima. Klima je ugodna sredozemna (više od 2.500 sunčanih sati godišnje).

Smatra se da je naziv otoka bilo prezime rimskoga zemljoposjednika. Antičkih se ostataka može osobito naći na sjeveru otoka. U Mulinama su ostaci starokršćanske bazilike, kasnoantički mauzolej i velika gospodarska zgrada za preradu ulja iz 1. stoljeća. 1991. i 1992. godine nađeni su pretpovijesni ostaci na brdima Sv. Mihovil i Vršina stari preko 30.000 godina. Iz srednjeg vijeka je franjevački samostan Sv. Jeronima u Ugljanu, crkvica Sv. Petra u Poljanama iz 13. stoljeća i crkvica Sv. Ivana u Preku iz Il. stoljeća. Tijekom srednjega vijeka otok je mijenjao imena prema naseljima (Insula Sancti Mihaelis, Insula Lukarani, ... ).

Hrvati ga rano naseljavaju, pa brzo dolazi i pod vlast hrvatske države. U kasnijim stoljećima dijeli sudbinu Dalmacije. Krajom prošloga stoljeća otvorena je knjižnica u Preku, a ubrzo i u Kalima. Te knjižnice nisu djelovale dugo, ali su doprinjele izobrazbi otočana. Kali danas ima suvremenu, dobro opremljenu knjižnicu.

Pučanstvo se bavi ribarstvom i turizmom, maslinarstvom, vinogradarstvom i vrtlarstvom na obiteljskim gospodarstvima. Masline se uzgajaju uglavnom za vlastite potrebe (oko 190.000 stabala), a može se proizvoditi i do 2 vagona dnevno. Autohtone odlike su: drognica, orkula i gramučela. Nekada su žene brale sljez, kadulju, divlji mak i žutenicu, a danas jako malo. Mjesto Kali ima dugu tradiciju ribolova (organizirano se lovi više od sto godina), a u novije vrijeme se riba organizirano uzgaja. Mjesto je ostvarivalo % cijelog ribolova bivše države, a i danas ostvaruje najveći ulov u državi. U uzgoju ribe ističe se poduzeće "Tunj" koje je utemeljio hrvatski povratnik 1996. godine. Proizvodi ribe visoke kakvoće (do 450 t), koje se hrane isključivo prirodnom hranom (srdele, šarmi, lokarde i lignje) za zahtjevno japansko tržište. U Maloj Lamnjani su uzgajališta školjki i poduzeće "Brodoremont" koje ekološki narušava ljepotu otoka. Želja otočana i prioritet je prenamjena Lamnjane u poslovnu zonu vezanu i za turizam: prerada i konfekcioniranje ribe, manja marina, aktivan turizam, ...

Razlog zaostajanja poljoprivrede je bio manjak vode. Danas je mreža vodovoda već prilično raširena. Struja i telefonska mreža zadovoljavaju potrebe. Kanalizacije nema, no i to se rješava. Kali ima smetlište i spalionicu, a ostala mjesta odvoze smeće na obalu.

1993. godine izrađen je dugoročan plan razvitka otoka, koji se temelji na razvoju tradicionalnih djelatnosti.

Otok je podijeljen na tri općine: Preko, Kali i Kukljicu. Broj otočana polako opada, no još uvijek je otok relativno dobro naseljen. Kali je najveće i najrazvijenije mjesto s 2.245 stanovnika. Preko ima 1.759, Ugljan 1.070, Kukljica 868, Lukoran 687, Poljana 448, Sutomišćica 441 i Ošjak 65. Sva mjesta imaju osnovnu školu, a središnja je u Preku. U planu je veća u Kalima i srednja u Preku. Svaka općina ima vrtić. Tu je i Specijalna bolnica za psihijatriju. Potrebe pučanstva za uslugama su zadovoljene. Izgrađena su tri hotela (Ugljan, Preko, Kukljica) i turističko naselje Zelena punta u Kukljici. Otok rese kamene i pješćane plaže, te iznimno čisto more.

Fotografije otoka Ugljana slijede uskoro.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Rujan 25, 2010, 00:53:56 »


Ugljan

[...]Otok Ugljan pripada unutrašnjem nizu zadarskih otoka. Dužina je otoka 22 km, a najveća širina 3.8 km. Površina je otoka 51.85 km2 (s pripadajućim otočićima i hridima 54.9 km2). Veličinom spada u srednje velike naseljene otoke Republike Hrvatske, po površini je 14. među hrvatskim otocima a 4. među zadarskim otocima (iza Paga, Dugog otoka i Pašmana).

Prema broju stanovnika 1991. (7583) Ugljan je na 8. mjestu među hrvatskim (iza Korčule, Krka, Brača, Hvara, Raba, Lošinja i Paga) i na 2. mjestu među zadarskim otocima (iza otoka Paga sa 7969 stanovnika).

Najviši je vrh otoka Šćah (286.1 m), ali pejzažom dominira vrh Sv. Mihovil (263 m) s velikom srednjovjekovnom utvrdom. Otok Ugljan podijeljen je na 7 mjerničkih općina, i to: Ugljan (13.45 km2 s otočićima i hridima Jidula, Hrid i Školjić), Lukoran (9.96 km2), Sutomišćica (3.74 km2) , Poljana (2.61 km2), Preko (6.08 km2 s Ošljakom i Galovcem), Kali (9.08 km2) i Kukljica (6.98 km2 s otočićima Mišnjakom, Velim Školjem, Bisagom, Po Hliba, Golcem i Karantunićem).

Otok Ugljan naseljen je i valoriziran još od prapovijesti. Premda nalaza iz paleolitika i mezolitika nema, moguće je da je otok bio naseljen već i u to naranije doba ljudske prošlosti, na što upućuju nalazi sa susjednog otoka Pašmana. Prva svjedočanstva o životu čovjeka na otoku potječu iz neolitika (nalazi kremenih noževa i sjekire iz Ugljana i Kukljice).

Krajem mezolitika i početkom neolitika* u prostoru otoka događaju se znatne fizionomske promjene. Kida se veza s kopnom izdizanjem razine mora, a kasnije se fizički odvajaju i otoci Ugljan i Pašman. Od tog razdoblja počinje zasebni povijesni razvoj otoka Ugljana, koji se isprepliće s povijesnim razvojem cijeloga zadarskog kraja.

Od brončanog, a posebno željeznog doba započinje novo vrednovanje i valorizacija prostora. Na izdvojenim uzvišenjima (glavicama) i najvećim vrhovima otoka tijekom željeznog doba grade se naselja i zakloništa - gradine. Na otoku su sačuvani ostaci gradine Čeljank (Muline), Kuran (Ugljan), Šćah, Sv. Mihovil i Orjak (Kali). Uz gradine stanovništvo je naseljavalo i otočne špilje, posebno na jugozapadnom dijelu otoka. Uz gradine su sačuvani i brojni grobni humci iz istoga razdoblja.

Stanovništvo se bavilo zemljoradnjom (uglavnom uprostoru naselja Ugljan) i stočarstvom. U to vrijeme otok su nastanjivali Liburni. Poznavajući njihove osnovne osobine, možemo zaključiti da se liburnsko stanovništvo otoka Ugljana intenzivno bavilo pomorstvom.

Dolaskom Rimljana na hrvatsku obalu mijenja se politička okvirnica razvitka otoka Ugljana, ali dolazi i do kompleksne transformacije društveno-gospodarskog razvitka. Tada cijeli hrvatski prostor iz dugoga razdoblja “nijeme” prapovijesti ulazi u povijest sa sve brojnijim pisanim svjedočanstvima o životu i radu čovjeka.

Otočno se stanovništvo romanizira. Sjeverozapadni prostor otoka Rimljani uključuju u zadarski ager. Podjela zemljišta (centurijacija) odgovara centurijaciji kopnenog dijela zadarskog agera. Osobito se potiče uzgoj masline i vinove loze. U području naselja Muline, nedaleko od mora, očuvani su ostaci velikoga rimskog gospodarstva s uljarom (tijesak za ulje, kamenice, ostaci mlina i sl.). Veličina objekta upućuje na zaključak kako je toj uljari možda gravitiralo šire područje zadarskih otoka. Krajem staroga vijeka na istom se prostoru gradi starokršćanska bazilika s mauzolejom. Ostataka iz rimskog doba ima i u drugim dijelovima otoka (npr. ostaci podsvođenih vodosprema u Marcelićevim dvorima u Preku).

Zbog izoliranosti otok je vjerojatno manje stradao za vrijeme “barbarskih” provala Gota, Slavena i Avara, pa se očuvao romanizirani liburnski etnički element. Tako ga zatiču i Hrvati po doseljenju tijekom 7. st. Bizanstki car i pisac Konstantin VII. Porifrogenet navodi u svom djelu “De administrando imperio” kako su zadarski otoci, izuzev Vrgade, nenaseljeni. U Porfirogenetovo vrijeme na zadarskim otocima, a tako i na otoku Ugljanu, već prevladava hrvatsko stanovništvo. Hrvati (pod tim se podrazumjeva i starije romansko stanovništvo, koje je prihvatilo hrvatsko etničko ime) nastavljaju tradiciju življenja i gospodarenja na otoku. Uz poljoprivredu oni se bave i pomorstvom. Vlasništvo nad zemljom imala je tijekom srednjeg vijeka Crkva (zadarska biskupija i samostani) i zadarsko plemstvo, a otočno je stanovništvo bilo u kolonatskom odnosu. Otočani su živjeli u seoskim naseljima na otoku, koja rano postaju i župna crkvena središta (Ugljan, Lukoran, Sutomišćica i Kukljica). Veliko značenje za povijesni razvoj otoka imaju i samostani, i to benediktinski samostan Sv. Mihovila na istoimenom uzvišenju, franjevački samostan u Ugljanu te pavlinski samostan na otočiću Galevcu (danas samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša).

Na otoku Ugljanu zadarsko je plemstvo dalo izgraditi svoje ljetnikovce. Ističu se ljetnikovac Califfi (Berčić) i Stocco u Ugljanu, De Ponte u Lukoranu i dvorac Lantana u Sutomišćici.

Otok Ugljan imao je značajno geostrateško značenje. Na mjestu benediktinskog samostana Sv. Mihovila i još starije prapovijesne gradine Mlečani 1202. podižu veliku utvrdu. Namjena je utvde bila kontrola tek osvojenog Zadra (u IV. križarskom ratu). Kasnije se utvrda, radi povoljnog položaja, koristila kao osmatračnica za eventualne napade s mora ili iz zadarskog zaleđa. Tijekom srednjegvijeka nad otokom se stalno izmjenjuju hrvatsko-ugarska i mletačka uprava.

Od početka 15. st. do 1797. traje Mletačka uprava uz naglašeno vojno značenje. Za vrijeme brojnih ratova mnogi su otočani unovačeni kao veslači galija. Imanja bi tada bila prepuštena ženama i djeci pa su prinosi bili puno manji, a česte su popratne posljedice bile gladi i bolesti. U Preku je bilo središte vojnog zapovjednika zadarskog otočja (colonello dei scogli di Zara), ali i svih mletačkih prekomorskih posjeda (colonello della Natione Oltremare).

Do 1759. u dvorcu obitelji Lantana u Sutomišćici redovno se obavljala primopredaja dužnosti generalnog providura Dalmacije i Albanije, koji je imao sijelo u Zadru.

Tijekom 16. i 17. st. na otoku se zbivaju velike demografske promjene. Bježeći pred prodorima Osmanlija stanovništvo se Ravnih kotara sklanja na otoke. Na Ugljan dolaze u više valova (1520., 1525., 1646. i 1658.). Otok tada postaje prenaseljen, osobito s obzirom na mogućnosti prirodne osnove, pa su česti glad i epidemije. [...]

Damir Magaš
Josip Faričić
Filozofski fakultet u Zadru

_____________________
Paleolitik (starije kameno doba) je prvo razdoblje u razvoju čovjeka, a traje od otprilike 2.500.000 godina prije Krista pa do oko 10 000. godine prije Krista

Mezolitik ili srednje kameno doba (o. 10000 g.pr.Kr.-o. 6500 g.pr.Kr.)

Neolitik ili mlađe kameno doba se još naziva i neolitikom (ime dobiva od grčkih riječi neos = nov i lithos = kamen)
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Rujan 25, 2010, 01:00:41 »


Ugljan - Marina Preko sa 87 vezova za jahte do 20 m dužine


Klikni za uvećani prikaz

U pozadini teta Slavka, stoji. Tko bi rekao da je ta stara dama prešla 90-tu!?
Sa starosti je poput planinarenja: što se višlje penjemo;
trošimo sve više snage ali zato imamo sve širji pogled (horizont)!



Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #3 : Rujan 25, 2010, 01:08:23 »


Ugljan – Ruševine kaštela sv. Mihovil

Naša sestrična Slavica iz Dabra-Zagreb
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #4 : Rujan 25, 2010, 01:10:04 »


Ugljan – Marina Kukljica


Klikni za uvećani prikaz
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #5 : Rujan 25, 2010, 01:12:49 »


Ugljan - Sutomišćica


Čar prirode - oblacima pokriveno nebo
Klikni za uvećani prikaz
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!