CRO-eu.com
Rujan 22, 2019, 10:01:00 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Plitvice  (Posjeta: 22225 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Srpanj 05, 2008, 17:06:25 »


Plitvice
























Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Rujan 23, 2009, 16:43:04 »


I to su Plitvice


Klikni na fotografiju da se poveća

Ncionalni park Plitvička jezera površinom je najveći (294.82 km2) od osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Područje Plitvičkih jezera proglašeno je nacionalnim parkom 1949. godine i time je to najstariji nacionalni park u Hrvatskoj.

Godine 1979. Nacionalni park Plitvička jezera uvršten je u Popis svjetske prirodne baštine UNESCO-a.

Park predstavlja fenomen krške hidrografije. Jezera su poznata po sedrenim slapištima i stalnom biodinamičkom procesu rasta sedre u specifičnim ekohidrološkim uvjetima. Sedra je porozna vapnenačka stijena nastala taloženjem kalcijeva karbonata iz vode koja gradi barijere, pragove i druge oblike u krškim rijekama i potocima. Proces stvaranja sedre posebno je naglašen na slapištima Plitvičkih jezera. Odvija se bez prestanka, i dok posjetitelji uživaju u šetnji Parkom. Rastom sedre nastaju veličanstveni mnogobrojni slapovi. S vremenom voda mijenja svoj tok ostavljajući neke barijere suhima, ali potičući rast sedre na drugim mjestima. Ta pojava pruža osjećaj da Plitvička jezera nikad nisu ista.

Šira zona Nacionalnog parka skriva bogata šumska i'livadna staništa s raznolikim i mnogobrojnim vrstama biljaka i životinja. Najveći dio šumskih zajednica obuhvaćaju zajednice bukve i jele.

Posebno se ističe bukovo-jelova prašuma Čorkova uvala, jedna od najijepših u Europi.

O bogatstvu flore govari, do sada poznatih, 1261 biljnih vrsta, od kojih je 75 endema, te čak 55 različitih vrsta orhideja.

Dosadašnjim istraživanjima na području Parka pronađena je 321 vrsta leptira, 161 vrste ptica i 21 vrsta šišmiša, što samo nagovještava bogatstvo životinjskog svijeta. Od velikih predatora, najatraktivniji stanovnik plitvičkih šuma je smeđi medvjed (Ursus ardos).

Jedan od prvih istraživača toga prirodnog fenomena, akademik Ivo Pevalek, još je davne 1937. godine rekao: "Vode, jezera, slapova i šuma ima i drugdje, ali Plitvička jezera su samo jedna."

Morate ih vidjeti!

Moguće aktivnosti u parku su: pješačenje, planinarenje, vožnja električnim brodom i vlakom, fotografiranje, vožnja biciklom, skijanje, veslanje.






1. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Rujan 23, 2009, 16:44:38 »














Informacije/ Rezervacije: 00385 53 751 014
www.np-plitvicka-jezera.hr

Foto: Dikky van Waardenberg, u rujnu 2009.

2. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #3 : Rujan 23, 2009, 16:55:51 »


Špilja Šupljara – Špilja bez poda i svoda

Nalazite se iznad "šuplje" špilje. Naime, vartikalan prolaz kroz koji možete proći, povezuje bočne kanale i dvorane. Dvije dvorane otvorene prema prolazu vrlo su jednostavne, uglavnom bez ili s vrlo malo špiljskih ukrasa, dok su u dvoranama u najdužem bočnom kanalu razvijeni uglavnom gomoljasti oblici.

Kako je nastala?

Procjeđivanjem vode kroz raspucanu površinu otapala se vapnenačka stijena. Pritom su se proširavale podzemne pukotinei stvarali kanali. Urezivanje kanjona Donjih jezera i povećavanje podzemnih šupljina ispod jedne vrtače smještene na rubnom dijelu kanjona, doveli su do nestabilnosti i urušavanja dna vrtače, odnosno svoda spilje. Pritom se otvorio pristup skrivenim prostorima i prolazu prema današnjem jezeru Kaluđerovac.

A što su vrtače?

Vrtače su ljevkasta udubljenja okruglastog oblika nastalog kemijskim i mehaničkim djelovanjem površinske ali i podzemne vode. Najčešće se javljaju u nizovima ili skupinama, jer nastaju na razlomljenoj karbonatnoj podlozi uslijed kretanja stijenskih masa. U neposrednoj blizini spilje javljaju se u većem broju.

Živi svijet špilje Šupljare

Šupljara je podzemna špiljsko stanište s posebnim ekološkim čimbenicima. Temperatura špiljjskog prastora je stalna, oko 10,5 °C, a zrak u potpunosti zasićen vlagom. Zbog ovako nepovoljnih uvjeta, Šupljaru nastanjuje posebno prilagođena špiljska fauna.

Dana 22. lipnja 1895. godine, Rudolf Sturany, kustos prirodoslovnog muzeja u Beču, ovdje je pronašao jedan primjerak lažištipavca, kojeg je bečki stručnjak za ovu skupinu paučnjaka Max Beier 1928. godine opisao kao novu vrstu Neobisium speluncanum. lako još ima oči, depigmentiranost tijela i izrazito izduženi tjelesni privjesci ukazuju. na pravu špiljsku životinju, troglobionta. Ovaj relativno veliki lažištipavac je endemski na širem području NP Plitvičkih jezera. Kao i svi drugi lažištipavci, on je predator koji prvenstveno lovi skokune i kopnene jednakonožne rakove, ali i drugi plijen. Hrana ovom lažištipavacu, u Šupljari je sigurno troglobiontna špiljska bubara Titanethes albus.

Jedan od najsitnijih troglobionata tek je 1 mm veliki puž  Zospeum isselianum koji puže po vlažnoj sigovini i hrani se mrtvom organskom tvari iz špiljskog sedimenta. Dvojenoge su zastupljene špiljskom svojtom iz roda Brachydesmus, a od lažištipavaca u šupljari je utvrđen i silni meuselov lažištipavac (Chthonius subterraneus me useli) , endem Hrvatske opisan s Velebita. Uz ove troglobionte, u Šupljari nalazimo i trogliofile, vrste koje tek povremeno borave u špilji, špljski trčak Laemostenus cavicola, čest špiljski konjic Troglophilus cavicola, leptir Triphosa dubitata ...

Zaštita

Iako se nalazi unutar Nacionalnog parka, šupljara je dodatno zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode1964. godine.


Klikni na fotografiju da se poveća

Foto: Dikky van Waardenberg, u rujanu 2009.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #4 : Rujan 25, 2010, 00:24:54 »


Plitvice

 

Kršna Liko sva u bregovima tebe nosim u svojim njedrima
u tebi se svuda Ojkan čuje po kamenu ličkom odjekuje

U tebi je Ličko polje ravno i Plitvice poznate odavno
što te krase svojim slapovima kao kćcerku majka biserima . . .
 
Dobrivoje Pavlica
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #5 : Ožujak 13, 2011, 12:57:32 »


Plitvička jezera

U kotlini između dvije velike planine (Male Kapele i Ličke Plješivice) stvorila je voda najljepši svoj ukras: dražesna jezera i divne vodopade. To su "Plitvička jezera",  koja  svoje ime dobiše po selu "Plitvica", po kojemu je prozvan i potok Plitvice. Prodolje tih Plitvičkih jezera vijuga se od juga prema sjeveru u duljini od 8300 metara, dok uzdušna (ravna ili zračna) linija iznosi samo 5640 metara.


Selo Plitvica

U svemu ima tu 16 jezera. Sva su jezera međusobno spojena čarobnim slapovima, koji dovađaju vodu iz viših jezera u niže. Najviše je "Prošćansko jezero", kojemu je razina 639 metara viša od razine Jadranskoga mora. Najnižu točku čine t. zv. "Sastavci", gdje se potok Plitvice sastaje s postankom rijeke Korane. Tu je razina vode samo 483 metra iznad morske razine, dakle za 156 metara niža od razine Prošćanskog jezera. Prema tomu su Plitvička jezera nanizana stupnjevasto (ili "na tavane", kako se izrazuju geografi). Tomu je uzrok nagnutost kotline, u kojoj nastadoše Plitvička jezera.

Plitvička jezera dijelimo na gornja i donja. Gornja jezera leže na dolomitu, t. j. na tvrdom kamenu, koji vodu hvata, drži i sakuplja. Donja pak jezera imaju svoje ležište na vapnencu, koji vodu propušta (proždire). Izračunalo se, da iz Prošćanskog jezera u jednoj sekundi istječu 1162 litre vode, iz "Kozjaka" samo 1143 litre, a iz jezera "Kaluđerovca" jedva 894 litre vode. To nam pokazuje, da se putem od svršetka Prošćanskog jezera do svršetka jezera Kozjaka gubi (t. j. u zemlju povire) 119 litara vode u jednoj sekundi, a na putu od Kozjaka do Kaluđerovca još daljnjih 149 litara vode. Misli se, da svih 16 Plitvičkih jezera zajedno sadržaje 245 milijuna hektolitara vode.

Odakle tolika voda u onome kršu? Najveći dio svoje vode dobivaju Plitvička jezera s obronaka susjednih planina (t. j. Male Kapele i Ličke Plješivice). Jedan dio tih voda vidimo, jer u Plitvička jezera dolazi rijekama, potocima, vrelima i bujicama. Druge vode ne vidimo, jer u jezera ulaze podzemnim žilama, koje izbijaju postrance i na dnu jezera. Samo tako može se razjasniti i pojmiti silna i podjednaka množina vode u Plitvičkim jezerima.

Dugo nije hrvatski narod znao cijeniti prirodnu ljepotu Plitvičkih jezera. Turci su taj kraj zaposjeli u 16. vijeku, vjerojatno već godine 1527., kada osvojiše Liku i Krbavu, a najkasnije godine 1592., kada zauzeše grad Bihać. Plitvičkim jezerima tekao je poslije oslobođenja Like i Krbave (god. 1689.) KORDUN, t. j. granica između hrvatske Krajine i turske Bosne. Tu je često dolazilo do krvavih sukoba između Turaka i naših graničara. Veća je sigurnost u tome kraju nastala tekar godine 1791., kad je Turska iza velikoga rata morala Hrvatskoj odstupiti obližnja mjesta (Drežnik, Petrovoselo, Zavalje i t. d.), te se kordun pomaknuo nešto dalje prema rijeci Uni.

Putujući kroz Liku i Krbavu, došao je car Josip II. godine 1775. i na Plitvička jezera. On se divio prirodnoj ljepoti, kakve nije bilo ni u kome dijelu njegove prostrane države. Tako su Plitvička jezera prvi put došla do cijene, jer se o njima mnogo pričalo na carskome dvoru u Beču. To je ponukalo nadvojvodu Josipa, da i on godine 1801. dođe pogledati ljepotu Plitvičkih jezera.

Car i kralj Franjo, koji je godine 1818. sa svojom suprugom Lujzom putovao po južnoj Hrvatskoj i po susjednoj Dalmaciji, svrnuo se i na Plitvička jezera, kad je iz Otočca išao preko Priboja na kordun. Da vidi prirodnu krasotu, došao je godine 1845. na Plitvička jezera i saski kralj Fridrik August II. Hrvatski ban Josip Jelačić posjetio je Plitvička jezera dvaput. Prvi put je ondje bio u kolovozu godine 1848., kad je obišao bansku i južnu Krajinu, a drugi put je na Plitvička jezera poveo i mladu svoju suprugu banicu Sofiju.


Staza uz Kozjak jezero

Prvu su brigu za uređenje Plitvičkih jezera preuzeli časnici otočke krajiške pukovnije. Ipak je razmjerno malen broj ljudi dolazio na Plitvička jezera radi njihove udaljenosti od prometnih putova. Prilike se znatno promijeniše, kad je država počela graditi "ličku željeznicu". Čim je 11. lipnja 1918. prometu predana željeznička pruga Ogulin - Vrhovine, odmah je porasao posjet Plitvičkih jezera, koja su samo 23 kilometra udaljena od željezničke postaje u Vrhovinama.

Jedva se počela graditi "lička željeznica", već se javiše špekulanti, koji namjeravahu u svoju korist izrabiti Plitvička jezera. Koncem godine 1913. složio se naime konzorcij, u koji stupiše neki grofovi, odvjetnici i političari iz Rijeke, Zagreba i Münchena. Konzorcij je odmah podnio molbu, da mu se dozvoli "upotreba vode Prošćanskog jezera i jezera Kozjaka duž rijeke Korane za proizvodnju električne snage u industrijske i rasvjetne svrhe". Po osnovi toga konzorcija trebalo bi na Plitvičkim jezerima podići 2 hidrocentrale za dobivanje električne struje pomoću pada tamošnje vode. Prva bi se centrala imala graditi na Gradinskom jezercu iznad Kozjaka. U tu bi se centralu imala svesti sva voda, koja dolazi iz Prošćanskog jezera sa srednjim tijekom od 4 kubičnih metara {t. j. 4000 litara) vode u jednoj sekundi.


1. od 4
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #6 : Ožujak 13, 2011, 12:58:34 »


To bi za posljedicu imalo potpun prestanak najljepših slapova, koji se nalaze upravo na t. zv. srednjim jezerima (između Prošćanskog jezera i Kozjaka). Druga bi se centrala imala graditi na rijeci Korani. U nju bi se imala svesti voda iz Kozjaka i iz potoka Plitvice sa srednjim tijekom od 4 i po kubika vode u jednoj sekundi. Kad bi se to provelo, onda bi se slapovi t. zv. donjih jezera i slapovi rijeke Korane pretvorili u neznatne slapiće. Prema tomu bi Plitvička jezera izgubila najljepši svoj čar: divne slapove, kojima se voda ruši iz viših u niža jezera.

Županijska je oblast u Gospiću već 6. veljače 1914. odbila molbu spomenutoga konzorcija. Ona je to učinila na prijedlog svoga inžinira, koji je kao stručnjak s temeljitim razlozima estetske naravi svjesno i odlučno ustao protiv podjele zamoljene koncesije.

Protiv spomenute molbe ustade i "Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera". To je društvo 18. lipnja 1914. dapače zamolilo hrvatski sabor u Zagrebu, neka se stvori zakon, kojim će se Plitvička jezera za uvijek sačuvati kao "hrvatski narodni perivoj".

Odsada se javno mnijenje u Hrvatskoj živo zanimalo za sudbinu Plitvičkih jezera. Pretegao je nazor, da treba oko Plitvičkih jezera odrediti t. zv. šumski zaštitni rajon (okoliš). Na području toga okoliša moraju se šume pomno čuvati, a ogoljela već mjesta najbrižnije pošumljivati, da se tako sačuva i pojača množina vode, koja pada iz oblaka. Poznata je činjenica, da mahovina i lišće u šumi poput spužve zadržava vodu prigodom jakih kiša; uslijed toga ta voda polaganije teče i prodire u zemlju, odakle nastaju hladni šumski izvori.


Hotel Kozjak

Nijesu ipak slapovi jedini užitak, što ga pružaju Plitvička jezera. Uz čaroban pogled na jezera i njihove slapove ugodno djeluje zdrav gorski zrak, koji je posve čist (bez prašine) , a uz to i uvijek svjež (dapače i za najveće ljetne žege). Vjerojatno je upravo taj gorski zrak s množinom ozona pomogao do vanrednoga zdravlja okolišnog žiteljstva, u kojemu se nalazi razmjerno vrlo mnogo staraca i starica od preko 80, dapače i preko 100 godina.

Strancima veoma godi kupanje u svježoj vodi Plitvičkih jezera. Za napitak služi dobra gorska voda. U svratište jezera Kozjak, koje se nalazi 590 metara iznad morske razine, uveden je vodovod iz vrela potoka Plitvice u visini od 606 metara. Ta je voda topla samo 10 stupnjeva Celzijevih, dakle ugodna i sposobna za napitak. U visini od 709 metara iznad mora izvire "Crna rijeka", koja ima obilje bistre i kao led hladne vode. Treba još spomenuti, da su Plitvička jezera puna pastrva, među kojima ima i takvih, koje su teške po više kilograma. (Godine 1915. uhvaćena je u Plitvičkim jezerima pastrva, koja je težila 7 i po kilograma.) Za sladokusce ima u Plitvičkim jezerima i obilje rakova.

Uslijed brojnih prirodnih darova mogu Plitvička jezera zaista služiti kao zračno lječilište, kao ugodno ljetovalište, te kao ljupko odmaralište. Za dobivanje električne struje mogle bi se izgraditi hidrocentrale nedaleko Plitvičkih jezera na rijeci Korani od Selišta do Drežnika.


Hotel Plitvice

Ogulinski krajiški pukovnik Josip barun Marojčić pozvao je oko godine 1850. sve časnike karlovačke Krajine (t. j. pukovnije: ličke, otočke, ogulinske i slunjske), da dođu na Plitvička jezera, gdje će se međusobno upoznati. I zaista se na Plitvičkim jezerima sastalo mnogo krajiških časnika, koji su ondje proveli dan i noć. Tu se razvila veselica, jer su časnici pjevali i plesali kolo, dok je vojnička glazba svirala, a momci su na ražnju vrtjeli janjce. Kako tada još nije bilo kuća, razapeše graničari na Plitvičkim jezerima vojničke šatore, pod kojima su časnici prenoćili. Tom je prigodom pukovnik Marojčić predložio, da se kod Plitvičkih jezera napravi kuća, u kojoj bi izletnici mogli naći svoje zaklonište.


Hotel Plitvice

Na svome službenom putovanju dođe godine 1860. na Plitvička jezera, podmaršal Ivan vitez Wagner, zapovjednik cijele karlovačke divizije, koju su činile spomenute 4 krajiške pukovnije. Wagner se divio prekrasnim jezerima, gdje ostade, doklegod se vidjelo. Kad je pala noć, opazio je, da nema zakloništa, gdje bi mogao prenoćiti. Zato je i on požurio izgradnju turističke kuće na Plitvičkim jezerima. Ovu zadaću preuzeše godine 1861. krajiški časnici otočke pukovnije, na čijem su se teritoriju nalazila Plitvička jezera. Za gradilište izabraše najljepši zaravanak Velike Poljane iznad jezera Kozjak, odakle se pruža divan vidik na jezera i okolišne planine.

Tu je godine 1862. dovršena t. zv. putnička kuća, u koju "smjestiše lugara, da polaznike Plitvičkih jezera dočekuje stanom i hranom". Prizemlje te kuće sagradiše od kamena, a prvi kat od drveta. Oko cijeloga prvoga kata podigoše verandu (t. j. otvoreni hodnik) za razgledavanje. Za putnike bijaše u prvom katu uređena velika soba s 2 duga stola, oko kojih bijahu klupe. Posebna je soba uređena za šumarske činovnike, koji su iz Otočca u službenom poslu dolazili na Plitvička jezera. Putnička je kuća popravljana god. 1888. i 1906. Ona postoji i sada kao dobro uređena "lugarska kuća".

Vidi> Plemstvo Hrvatske od dr. Ivan von Bojničić 1858.–1925. > V > VRANYCZANY Vranicany> http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2196.0

Vidi > Zagreb > Zagrebačka groblja > Salis-Seewis > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1983.0

Vidi > Plemstvo Hrvatske od dr. Ivan von Bojničić 1858.–1925. > M > MAROIESICH (Marojčić) > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2417.msg5441

Vidi > Plemstvo Hrvatske od dr. Ivan von Bojničić 1858.–1925. > L > LOEWENTHAL (Marojčić) > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2418.new


2. od 4
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #7 : Ožujak 13, 2011, 13:02:51 »


Ispod ove kuće sagradila je hrvatska zemaljska vlada godine 1892. jednokatnu zgradu, u kojoj stanuje cestar. U toj su "cestarskoj kući" uređene 2 sobe za županijskoga mjernika i za druge činovnike, koji u službenom poslu dolaze na Plitvička jezera. Istočno od "cestarske kuće" podignuta je godine 1894. druga kuća, u kojoj stanuju oružnici. Vlada je godine 1898. oružničku postaju iz Priboja stalno premjestila na Plitvička jezera.

U Zagrebu je godine 1890. pokrenuta misao, da se osnuje "Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice". Hrvatska je zemaljska vlada 20. listopada 1893. potvrdila pravila toga društva, kojemu je svrha: da se na Plitvičkim jezerima stvore prilike za primanje i boravak velikoga svijeta; da se trajno očuvaju krasote Plitvičkih jezera i okolice; da se prouče prirodne prilike toga kraja, t. j. geologija, klima, hidrografija, flora i fauna; da se urede i u redu drže putovi, staze, nasadi, šetališta, zabavišta, klupe i vidikovci; da se poznavanje Plitvičkih jezera širi slikama, svečanostima, zabavama i objavama na hrvatskom i na drugim jezicima; pa da se ide na ruku onima, koji žele graditi vile na Plitvičkim jezerima.

Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera kupilo je za 40.000 kruna oveći posjed kod jezera Kozjak. Tamo je već 1. kolovoza 1894. započelo gradnju velikoga društvenoga hotela po nacrtu, što ga je izradio zagrebački arhitekt Josip Dryak (1) . Gradnja hotela i gospodarskih zgrada stajala je 165.000 kruna. Troškom pak od 36.000 kruna nabavljeno je pokućstvo i drugi nared za hotelske prostorije i za 28 elegantno uređenih soba. Svečano je otvorenje društvenoga hotela obavljeno 24. svibnja 1896. u prisutnosti mnogobrojnog naroda iz cijele okolice Plitvičkih jezera. Tom je prigodom prisustvovalo hrvatsko pjevačko društvo "Velebit" iz Gospića, a svirala je vojnička glazba 79. pješačke pukovnije bana Jelačića.


Hotel Plitvice

Društveni se hotel nalazi 590 metara iznad razine mora, a 55 metara povrh jezera Kozjak. Jednokatna je zgrada zidana od tvrdoga kamena, te svakomu posjetniku imponira svojom veličinom, jer se diže poput kakvoga velikaškoga dvorca. Iznad prvoga kata uzdiže se tornjić za razgledanje okolice; pred samim pak hotelom nalazi se u obliku polukruga zidana veranda, gdje gosti sjede i uživaju, gledajući prekrasnu prirodu. Lijep se vidik pruža i s velike terase u prvom katu.

Dok se još gradio hotel, podigao je Šandor pl. Vučetić godine 1895. svoj ljetnikovac na ubavom brežuljku usred lijepoga naravnoga perivoja. Kako je Vučetić bio poštanski ravnatelj u Zagrebu, pobrinuo se, da Plitvička jezera dobiju poštansku, brzojavnu i telefonsku vezu. U novije doba izgrađeno je iznad, jezera Kozjak još nekoliko vila.

Plitvička se jezera dijele na gornja i donja. Gornjih jezera ima 12, a zovu se:

  1.   Prošćansko jezero,
  2.   Ciginovac,
  3.   Okrugljak,
  4.   Veliko jezero,
  5.   Malo jezero,
  6.   Vir,
  7.   Batinovac,
  8.   Galovac,
  9.   Milino jezerce,
10.   Gradinsko jezerce,
11.   Buk i
12.   Kozjak.

Donja su ova 4 jezera:
 
  1.   Milanovo jezero,
  2.   Gavanovo jezero,
  3.   Kaluđerovo jezero i
  4.   Novakovića brod.

Prošćansko jezero zaprema 118 jutara površine; dugo je 2900 metara, a široko poprečno 220 metara. (Najveća širina iznosi 500 metara.) Jezero Kozjak zaprema površinu od 143 rali zajedno s otočićem, koji je dug 270, a širok 60 metara. Sva su druga Plitvička jezera malena, te zapremaju površinu od 1 do 20 rali. Najljepši su slapovi kod jezera Galovca.

Izvor: Dr. Rudolf  Horvat, Mala knjižnica Matice Hrvatske

_____________________
1 Čeh Josip Dryák (Olšany kraj Praga * 26. Juli 1870. – Dubrovnik † 15. Juni 1950.), koji poslije diplome 1893. Godine na Visokoj tehničkoj školi u Pragu dolazi u Zagreb. Radio je kod Đure Carneluttija i Martina Pilara. Od 1894. do 1933. Zaposlen je u Graditeljskom odsjeku Hrvatske vlade. Usporedo, 1899.–1932., profesor je na Obrtnoj školi i na Srednjoj tehničkoj školi u Zagrebu. Pretežito se bavio projektiranjem kazališta i stadiona.


3. od 4
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #8 : Ožujak 13, 2011, 13:04:35 »


U Varaždinskih Toplicah, 10. travnja.1877.

Nova sljeparija. Danas je sljeparenje tako moderno postalo, da se sviet na solidna i već s toga umjerena poduzeća niti neobazire, jer mu je to odviše jednostavno naprama modernoj sljepariji, kojom se sviet zasljepljuje i često do kože svuče. Tako čitamo u novínah o liečniku, koj sve bolesti za 5 for. lieči; opet dalje o novom mastilu, od kojeg ne samo na plešivoj glavi, već i na istoj šaki za mjesec dana gusti vlasi narastu; tamo opet o najnovijoj muziki "Ocarina" itd. Ovakove ludorije, ili kako se danas zovu, moderne sljeparije čitamo u svakom listu manje više, pak s toga nije nas nit najmanje iznenadila donešena u "Pučkom prijatelju" novost, "da će se potok Plitvica regulirati". A nebi niti ja glede toga pera zamočio, da nisam u službenom izvješću podžupanije varaždinske čitao, da će se zbilja inicijativom velikoga župana Ognjoslava Utješenovića Plitvica urediti; nu kada se mi to nredovno tvrdi i o tome svi domaći listovi pišu, to ću istini za volju na kratko opisati cielu biografiju u najnovije vrieme toli razvikane regulacije potoka Plitvice.


Hotel Plitvice

Kako zbilja ovaj nežnatni potočić mnogo štete prouzrokuje vlastnikom nuz isti ležećih zemljišta, to se je ideja regulirauja istog već prije 50-60 godina pojavila tako u županiji varazdinskoj, kao i u križevačkoj, a okolo g. 1836. (ako se nevaram u godini samoj) vodjena je povjerenstvena razprava u tom važnom predmetu, ali žalibože bez uspjeha; jer vlastnici na Plitvici ležečih mlinova, kao nadbiskup zagrebački, Josipović, Bedeković, grof Erdödy i baron Rauch, tražili su ogromnu odštetu, koje jim se radi pomanjkanja novca nije mogla pružiti, a niti osjegurati. U g. 1863. je u području kotara ludbrežkog, a kasnije u području središnjeg kotara varaždinskog kanal u daljini od više stotina hvati izkopan u nadi, da će se ipak vlastnici gorepomenntih mlinova napram koristi, koja jih čeka nakon regulacije Plitvice, odrećisvojih protjeranih zahtjeva, ali 'kada je ova nada poput one "vox populi in deserto" posvema izčezla, to je daljnje kopanje obustavljeno.

Izkopani kanal će danas putnikom ovo potvrditi, ali ujedno i dodati, da ja ovo nješto, dakako vrlo malo učinjeno inicijativom dvajuh žnp. kot. pristava, pok. Gjure Šafarića i živućeg još danas Dragutina Antolek-Oreška. Ove godine sazvao je u tu svrhu veliki župan Utješenović povjerenstvo, pak kada se i opet nitko nenadje pripravnim za ovaj podhvat što žrtvovati, to su se članovi povjerenstva razišli po onoj poslovici "Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba." Ovdje se pogovara, da se je radi ovoga fiaska na toliko razljutio veliki župan Utješenović, da je odmah kupio jednu kredit lozu, te će na sramotu gorepomenutih škrtih aristokrata s glavnim dobitkom o svom trošku Plitvicu regulirati.

Primorac

_____________

1943. 27. XII.
Informativni oficir udarne1 brigade "Braće Radić" (Šukrija Kukavica) izvještava svoj Štab o brojnom stanju i razmještaju posade grada Varaždina na dan 28. XII. 1943.

Danas sam izvešten o brojnom stanju i razmještaju posade grada Varaždina na dan 25. XII. 1943. godine i to:
a) Ustaše su smeštene: 1. u bivšoj Domobranskoj središnjoj školi, 2. u bivšoj Domobranskoj središnjoj školi topničkog sklopa (motorizacija), 3. u školi jahanja, 4. u tvornici "Tivar" (jedna satnija).
b) Gestapovci su smešteni: 1. u Franjevačkom konviktu, 2. u Kazalištu (radna grupa), 3. u Josipovom konviktu, 4. u Rudarskoj školi, 5. u školi kod Pavlinske crkve, 6. u Pavlinskoj školi.
c) Domobrani su smešteni: 1. u Gimnaziji, 2. u Gombaoni (kod Pavlinske škole), 3. u topničkom sklopu 4. u mjesnom zapovedništvu, 5. u Katoličkom domu.

Jačina :
a) Ustaše: 1. motorizirana bojna Poglavnikovog tjelesnog zdruga oko 800 ljudi, 2. dvije pješačke divizije oko 1600 ljudi.
b) Gestapovci: 1. dvije bojne oko 1200 ljudi.
c) Domobrani: 1. jedna bojna oko,600 ljudi, 2. topnički sklop oko 400 ljudi.

Položaji :
Gestapovci: Kroz šumu od Drave do Ludbreške ceste.
Ustaše: od Ludbreške ceste do Zagrebačke ceste pa do Vidovačke ceste.
Domobrani: od Vidovačke ceste do Optujske ceste pa do Drave.

Bunkeri:
Kod Plitvice, kod željezničkog mosta na rubu šume (ovaj bi se mogao lako srušiti i učiniti ga neupotrebivim, jer bi se top mogao prikriveno pod šumu dovući do pred sam bunker tj. na 200 m). Bunkeri su rađeni od cigle. Posada bunkera sastoji se od 12 ljudi.
HAV, LVII-1, 1-13.

Napomena: Papir na rubovima oštećen. Pisano strojem.
1 - Brigada je proglašena udarnom za pokazanu hrabrost u borbama kod sela Šemovca, gdje je vodila krvavu bitku s nadmoćnim neprijateljem, koji je pošao u pomoć neprijateljskim braniteljima Ludbrega. (Naredba GŠ Hrvatske br. 35 od 31. X. 1943. - Arhiva VII JNA, dokumenat br. 36 - 2, K. 106).

Androić Mirko: Izbor dokumenata iz arhivske zbirke NOB, Varaždin


Hotel Plitvice

Plitvička jezera, 1932. / r. Kamilo Brössler; f. Anatolij Bazarov, Aleksandar Gerasimov; - (ton film); 215 m (? m)

4. od 4

Izvor: Dr. Rudolf  Horvat, Mala knjižnica Matice Hrvatske
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #9 : Svibanj 28, 2011, 00:39:25 »


Plitvička jezera u svibnju 2011.


Klikni za uvećani prikaz






Vidi: Hrvatska > Zaslužni Hrvati > Milka Trnina - hrvatska operna pjevačica > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=68.0


Hvala mojim ljepoticama
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #10 : Lipanj 08, 2011, 13:29:01 »


Plitvički maraton


Plitvički maraton


Plitvički maraton

Foto: Dražen Prša, novinar, Otočac
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #11 : Kolovoz 31, 2011, 13:59:34 »


Plitvice u kolovozu 2011








Tužna Stela, maca je bolesna
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #12 : Rujan 10, 2011, 21:59:28 »


U NP Plitvička jezera u nedjelju očekuju 900.000 posjetitelja


Klikni za uvećani prikaz

U očekivanju 900.000 posjetitelja, u Nacionalnom parku Plitvička jezera za nedjelju 11. rujna spremaju malu svečanost s kojom će na vidikovcu Velikog slapa čak  20 dana ranije nego 2010. godine ravnatelj NP mr.sc. Branislav Šutić darivati prigodnim nagradama 900.000-tog posjetitelja. Ovo će biti rekordan posjet NP od kud poručuju da vjeruju da će do kraja godine Nacionalni park ostvariti i milijuntni posjet.

Koliki je interes za prirodne ljepote i jedinstvene prirodne fenomene NP potvrđuju brojni posjetitelji iz cijeloga svijeta te sve veća zastupljenost u prestižnim specijaliziranim turističkim časopisima koji NP Plitvička jezera opisuju kao jedno od najljepših prirodnih okruženja na svijetu. Potvrda tomu je i zadnja objava u popularnom britanskom "Daily Mailu" u kojem za Plitvička jezera kažu da su raj na zemlji.   

Britanci kažu da je u Plitvičkim jezerima "Majka Priroda pokazala u svom najljupkijem i najslikovitijem izdanju", ne izostavljajući podatak da je ovaj biser prirode nacionalnim parkom u Hrvatskoj proglašen 1949. godine, a kako je UNESCO 1979. godine uvrstio na svoj popis Svjetske baštine.


Klikni za uvećani prikaz

Tekst i foto: Dražen Prša, novinar
Otočac, 10. 09. 2011., 11:35

Hrvatska je, od 01. 06. 1992., članica UNESCO-a http://hr.wikipedia.org/wiki/UNESCO
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #13 : Travanj 15, 2014, 13:03:42 »


<a href="http://www.youtube.com/v/WQfvt7o7l2M? version=3&amp;feature=player_detailpage" target="_blank">http://www.youtube.com/v/WQfvt7o7l2M? version=3&amp;feature=player_detailpage</a>  
Domovini

Ko slavulju, kad iz ropstva stupi
Prvi puta omiljelom lugu,
Njegov život njemu život daje:
Pjesmu milu, slavuljevu drugu;

Tako isto mila domovino.
Tvoji krši meni jakost daju,
Tvoja polja utjehu jedinu
U života prekomjernom vaju!

Tvoje boli brigu mi zadaju,
Tvoje rane srce mi krvare,
A tvoj zadah meni život daje,
Al, što će mi, kad mi te mrcvare?!

Mladi Hrvat, 1. ožujka 1912
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!