CRO-eu.com
Kolovoz 22, 2017, 05:16:28 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: 1 ... 4 5 [6]
  Ispis  
Autor Tema: Čestitke-pohvale-zahvale  (Posjeta: 66238 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #75 : Ožujak 31, 2013, 00:08:58 »


Uskrsna zvona


Sa zviezdanih nebeskih vedrina,
Sred njedarca zelenih poljana
Sad kad cvieta novo pramaljeće,
Tiho, tiho, vedra pjesma lieće!

Tiho lieće i milo se spušta
Uvrh kube drevnoga zvonika:
Od vrućega uvzdrhtaju žara
Pomlađena, ota zvona stara.

Božanstva ih dašak sad budi
Uskrsnuća u proljetnoj zori:
Iz njedara što no suncem sije,
Val se pjesme zrakom razlije.

A u pjesmi dršće vjera živa,
Vruća, žarka, duboka, ponosna,
Što je viencom svesilne slobode
Ovjenčala u svietu narode,

Kad je nekad sa Svetoga Debla,
Prosred grude krvlju orošene,
Kano vječni cvjetak procvjetala
I sve ljudstvo svjetlom obasjala.

Zvona dršću - poj im se prelieva
Kucajima osvježenih srca:
Iz divnoga, svemožnoga sklada
Veličajno izvija se nada.

I na lakim krilima se diže
Nad otajstvom zviezdanoga svoda,
Gdje uskrsni bieli stieg se vije
Odkud svietu večno sunce slje!

Stj. I., Chicago, 12. travnja 1906
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #76 : Ožujak 31, 2013, 00:13:52 »


   
Uskrs

Iz ogrljaja zime ljute
Na nov se život sunce rađa,
Pa plovi tiho ko zlatna
Iz davnih dana bajna leđa.
A žarki traci drhću stidno
Uz novu snagu i čeznuće,
Cjelivanjem bi rada cvijeću
Najavit skoro uskrsnuće.

Sa obumrlog zemlje skuta
Za život što je, milo sjaje,
Pa stučak plavi nježnom drugu
Strahote zimskog sanka baje.
Kroz šapat vjetra dah božanski
Po naravi se lije vruće.
A cijela zemlja u sklad jedan
S nebesa moli uskrsnuće.

Na cvjetnom krilu pramaljeća.
U rajski kraj mi leti duša,
Ta malo zemlja slasti ima! ...
Nebesku rad bi sad da kuša.
No visi nisu to, što mašta
Zemaljskog stvore nisko baja;
Modrine, smrtnom oku zlatne,
Sve trepte s ljudskih uzdisaja.

Ja poznam želje, - no ni jednog
Svog roda ne čuh uzdisaja!
Zar blaženo mi narod žive
U zagrljaiu zemnog raja?
Il stisnula ga ko more
Od svih strana magla gusta,
Pa nije kadra da se vine
Sa uzdisanjem želja pusta?

Svi očajnički .idu vaji
Pred prijesto Boga milosrđa,
A milost prosi slaba duša,
A milost moli sinja. rđa. ...
Jer nisu naši pređi znali
Gorčine srca, suze vruće:
Al crna krv im pravdu išće,
A pravda jamči uskrsnuće.

U naravi se proljeće budi,
Životom novim diše cvijeće;
Nek cvate nježno - nikad više
Procvjetat starim cvatom ne će!
Nek cvate nježno! Ah, kolikim
Bog pamet dade, srce vruće,
Al malovjerni nikad svoje
Ne proslaviše uakrsnuće.

Uzvini mi se, rode mili!
Po kalu gadna gmiže zmija;
A gledaj crva, kako sitan
Pred dušmanom se gnjevan svija
Nek milost mole slabe duše:
Ti s pregorima radi vruće,
Djedova krvca pravdu išće,
A pravda jamči uskrsnuće.

Tugomir Alaupović, 1934
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #77 : Prosinac 22, 2013, 12:38:15 »


Nekoliko riječi povodom Božića

Dragi moji prijatelji, poznanici i posjetitelji cro-eu.com!

Naravno, da povodom tako divnog i čarobnog blagdana ne smiju nedostajati i nekoliko mojih riječi.  
Sramiti se

Božić shvaćamo kao tiho i mirno doba godine. Miris svježih kolača, medenjaka, kiflica s ukusom vanilije, aromatičnih pečenih jabuka, kuhanog vina, pjesme od Dean Martina i Frank Sinatre: Winter Wonderland; White Christmas; Let It Snow ..., lijepo uređena jelka s dovoljno staklenih kuglica u različitim bojama i veličinama, kao i mali zvono, koje najavje rođenje Isusa Krista ne smije nedostajati - da, to je Božić! Tomu se radujemo!

Ali Božić je nešto više od radosti. Sa rečenicom: "Dijete nam se rodilo, sina dobismo; na plećima mu je vlast. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vječni, Knez mironosni." (Izaija 9,5) povezujemo Božić. Ova rečenica izražava čuđenje o čudu života. Uvijek kada se dijete rodi, čovjek se nanovo raduje i čudi. Novi život daje nadu. Novi život je također znak budućnosti. Zato je kroz ovo dijete jedan cijeli narod dobio nadu na bolju budućnost. Kršćani vjeruju da je upravo Isus otvorio taj put. On nam je sa svojim rođenjem, svojom smrću i uskrsnućem poklonio ljubav, nadu i vjeru. - da, to je Božić!

Godina 2013 bila je puna nade, vjere i ljubavi.

Svi mi siromašni i bogati ljudi smo u potrazi za ? Neki čak ni ne znaju što traže, oni se osjećaju praznim, nemirnim i nezadovoljnim. Onima kojima je novac jedina vrijednost ustanovili su da i novac ne čini sretnim, bar dugoročno ne. Što si stvarno, svake godine iznova, većina od nas, želi su tri vrijednosti: vjera, nada i ljubav.

Ali koje značenje imaju danas za nas kršćane te tri vrijednosti? Jesu li one zaboravljene kao lanjski snijeg, staromodne ili ih ponovo otkrivamo i tražimo u sebi, u drugima?

Nada

Francuski filozof Gabriel Marcel kaže: Nada nije ono što mi od drugih očekujemo. Nada je: Nadam se u tebe i za tebe. Bez nade ne možemo preživjeti, lječiti se, oprostiti i očekivati. Njemačka poslovica kaže: Nada umire kao posljednja. No, to također znači: Gdje nema nade tu je, stagnacija, ukočenost, obamrlost.

Sv. Pavao kaže: "Mi se nadamo onome što ne vidimo". Mi se nadamo dobroj volji. Mi se nadamo našoj izdržljivosti. Mi se nadamo slozi. Mi se nadamo pobjedi.

Mi se nadamo u dobre političare koji će svojem radom pružiti narodu sigurnost, zarumjevanje i poštivanje. No, mi ih još ne vidimo!

Vjera

Vjera je ponajprije povjerenje u Boga. To uvjerenje nas dovodi do unutarnje slobode jer mi se ne definiramo kroz ljude nego kroz Boga.

Vjera olakšava. Mi moramo skoro svakodnevno donositi odluke i mi znamo da uspjeh nije rezultat samo našeg razmišljanja nego da ovisi o Božjem blagoslovu – sreći, kako neki kažu. Mi vjerujemo, oslanjamo se, da će Bog blagosloviti naše odluke i namjere. Da li će naše odluke biti okrunjene uspjehom, mi ne možemo garantirati koliko god mi razmišljali. Vjera nam daje pouzdanje da će Bog blagoslovi naše misli i naš rad. Dakle, mi se ne moramo stalno brinuti je li sve ono što smo odlučili u redu i dobro. Naša vjera u Boga osloboditi će nas od zabrinutosti koja je vidljiva na našem licu i koju, kao virus, prenosimo na druge.

No vjera ne znači samo vjera u Boga, ona također znači vjera u ljude, što znači: sloga.

Vjera u Boga i hrvatska sloga!

Vjera ne znači da hodam okolo s ružičastim naočalama. Mi treba da vidimo stvarnost onakva kakva je. Mi ne smijemo osuditi nekoga po onome što vidimo – po izgledu. Mi moramo pokušati gledati dublje i nadati se, da se iza ružne fasade sakriva dobra jezgra ili barem želja biti pošten i dobar. Povjerenje budi pozitivnu energiju u ljudima. Nažalost mi u Hrvatskoj možemo prije povjerovati prosjaku da će nam pomoći nego našoj Vladi. Danas je naša egzistencija pod utjecajem straha – strah koji naši političari s nesposobnošću, čistim egoizmom i lažnim izjavama oko sebe šire.

"Tvoj govor te odaje", rekla je sluškinja Sv. Petru. Odjeća čini čovjeka - kaže se - ali riječi ga izdaju. S govorom izdajemo svoju odanost ili mržnju, svoju hladnoću i vatrenu ljubav prema ljudima i domovini.

Često se suočavamo s hladnom govorima i razgovorima. Hladni jezik zatvara ljude. I sa pravom! Mi se trebamo distancirati od govornika iz kojeg ne zrači razumjevanje i ljubav jer on nas paralizira. Samo riječi pune vjere u Boga i ljubavi su put k slozi.

Sv. Luka govori o Duhovu tj. blagdanu silaska kao jezičnom događaju. Duh Sveti dolazi s vatrenim jezikom k Isusovim učenicima. Nama je potreban jezik s kojeg iskre skaču i griju nas. Samo tople riječi spajaju ljude i stvaraju želju da zajedno radimo na zajedničkom zadatku - Za narod i dom!

S riječima, gradimo kuću, državu, narod.

Nažalost u našoj Vladi imamo političara iz kojih skaču vatrene iskre mržnje i šire hladnoću da nam se krv u žilama zaleđuje. Političari koji kao zmija bacaju otrov na branitelje, na Josipa Šimunića, na naš dom, na sve što nama je sveto trebamo odbaciti - isčupati - kao oko koje nas navodi na zlo. (Mt 5, 29-30)

Ljubav

Riječ ljubav nema mjesta u našoj Vladi. Neke bijedne duše ju tumače kao slabost, popustljivost, neotpornost pa i sakrivaju ju jer se nje srame.

Ljubav je za mene, izvor iz kojega mogu crpiti. Slušajući političare u Saboru naježim se od njihove hladnoće, bahatost, drskost i oholost. Tu nema ni traga ljubavi prema bližnjemu, tu se samo optužuje, prijeti. Koji - bezopasni - bijednici, mizerni karakteri!
(Referenduma o ćirilici neće biti dok sam ja živ/ Dosta je tog terora! Ništa od toga!/Tužiti ću Šimunića u Bruxellesu zbog ustaštva ...)

Ta mržnja ih koči, čini ih nemoćnim. Napredak izostaje.

Platon govori o Erosu kao sili koja je u nama. Slično tome kaže i Sv. Pavao u svojem hvalospjevu ljubavi (1 Kor 13, 1-13).

Idemo zajedno ŽIVJETI LJUBAV…

Kad bih sve jezike ljudske govorio i anđeoske,
a ljubavi ne bih imao,
bio bih mjed što ječi
ili cimbal što zveči.
Kad bih imao dar prorokovanja
i znao sva otajstva
i sve spoznanje;
i kad bih imao svu vjeru
da bih i gore premještao,
a ljubavi ne bih imao – ništa sam!
I kad bih razdao sav svoj imutak
i kad bih predao tijelo svoje da se sažeže,
a ljubavi ne bih imao -
ništa mi ne bi koristilo.
Ljubav je velikodušna,
dobrostiva je ljubav,
ne zavidi,
ljubav se ne hvasta,
ne nadima se;
nije nepristojna,
ne traži svoje,
nije razdražljiva,
ne pamti zlo;
ne raduje se nepravdi,
a raduje se istini;
sve pokriva, sve vjeruje,
svemu se nada, sve podnosi.
Ljubav nikad ne prestaje.
Prorokovanja? Uminut će.
Jezici? Umuknut će.
Spoznanje? Uminut će.
Jer djelomično je naše spoznanje,
i djelomično prorokovanje.
A kada dođe ono savršeno,
uminut će ovo djelomično.
Kad bijah nejače,
govorah kao nejače,
mišljah kao nejače,
rasuđivah kao nejače.
A kad postadoh zreo čovjek,
odbacih ono nejačko.
Doista, sada gledamo kroza zrcalo,
u zagonetki, a tada – licem u lice!
Sada spoznajem djelomično,
a tada ću spoznati savršeno,
kao što sam i spoznat!

A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav
– to troje -
ali najveća je među njima ljubav.

Ako iz izvora ljubavi crpimo, nećemo nikada biti iscrpljeni. Ljubav širi povjerenje, ona je izvor Duha Svetoga, koji je neiscrpan jer je božanski.

Kršćanske vrijednosti su i u ovoj pjesmici jako lijepo opisane.

Nada, vjera i ljubav

nada ti treba
da na raskršću života
od dva puta koji vode u neizvjesnot
odabereš samo jedan
nadajući se da je baš taj onaj pravi

vjera ti treba
kako bi mogao ići putem
čak i ako je mrak
kako bi mogao ići putem
čak i ako si se izgubio

ljubav ti treba
da nikada ne budeš sam
ni kad' biraš
ni kad' ideš
ni kad' lutaš
http://www.katolici.org/duhovnost.php?action=c_vidi&id=2951  


U tom smislu želim svima prijateljima, poznanicima, braniteljima, domoljubima, čitatejima, bolesnima i nesretnima, pogotovo Josipu Šimuniću koji zbog svoje ljubavi neprijateljsku mržnju ispašta,
sretan Božić i neka vas prati nada, vjera i ljubav kroz cijelu 2014!

Vaša Marica  Ljubimte
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #78 : Travanj 18, 2014, 07:29:09 »




Uskrsna pjesma

Po svem svijetu eto slavlja,

Uskrsno se zvono javlja; -

S pramaljećem blagim eto

svanut će nam doba sveto.


Već su cvijeci žuti, plavi

procvali toj divnoj slavi;

Već su drage ptice male

svoje pjesme zapjevale.


Sva se narav eto budi,

na nov život prežu ljudi;

Sve si diže, buji, cvijeta,

da pozdravi Spas tog svijeta.


Sa zvonika zvona ječe,

na oltaru gore svijeće; -

Narod grne, - hram se puni

raduju se - milijuni . . .


Spasitelju svak se klanja,

Alleluja! sve ozvanja . . .

Po svem svijetu eto slavlja,

Uskrs - mlad i star pozdravlja ! ..


Stjepan Širola
Mali dobrotvor, 1. svibnja 1898
 
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #79 : Kolovoz 15, 2014, 01:10:57 »


Čestitka od HAZUD Basel


Čestitka je stigla 14.08.2014 u 23:50

Bili ste prvi i za nas Hrvate biti će te uvijek prvi! Hvala!

Uz izraze osobitog poštovanja i najljepše hrvatske pozdrave: Za dom spremni! 
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #80 : Prosinac 20, 2014, 03:19:03 »


U Badnjoj noći

Teški - dugi - bolni dani... Crni oblaci spustili su se nad krovove ljudskih domova - Podrhtavaju srca u tajnovitim strepnjama. Trepte brige i ljubavi... U široko rastvorenim očima viču pitanja i prepast od nemani, što oko sebe širi crninu noći - slabost, klonulost... Ali u daljini svijetli mala luč... Hrabro idemo k njoj, kroz mrak i tminu, ustrpijivo noseći svoj križ...
I tad dođe Badnja noć! U sniježnoj tmini zasjala zvijezda. - Nada bljesne u dušama našim!
Vjera u Boga i ljude! Idemo tragom zvijezde... stupamo k prastarom boru i palimo svjećice svojih tajnih a svima znanih želja u tihoj Badnjoj noći... O sveta noć - početak novih dana - zametak sreće na domaćem ognjištu našem ... Sveta noć što nas okuplja - sazivlje - spaja - pročišćuje ...
Sve se preživjelo - sve se već u životu ljudskom promijenilo - samo jedno nikad: tajanstvena sveta moć Badnje noći!...:

"Narodio se Kralj nebeski!" i sklapamo ruke i vapimo k Njemu vrelije i usrdnije nego li ikad dosad: - Odkupi nas - Odkupi!

Neka Božić bude vijesnikom mira i nada hrvatskom narodu!

 

Dragi moji prijatelji, poznanici i posjetitelji Foruma, ako se u ovoj godini vieše ne čujemo želim vam od srca

čestit Božić i sretnu Novu godinu!

Vaša Marica
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #81 : Prosinac 31, 2014, 19:09:09 »


Novogodišnje misli i želje

Pjesnik ie uzviknuo: "Pozdrav svijetu! . . . Dok uzdišem velike promaje svijeta!" Ovoga časa sve mi je lijepo ... I zaista, svi ljudi ovoga časa - i bijeli i žuti i crni i crveni - znaju samo za radost i za vedrinu. Može se reći da je ovaj kratki trenutak, kada jedna godina smjenjuje drugu, ustvari ona rijetka prilika, kada svi zaboravljamo na svoje sitne brige i nevolje. Šta se to tako neobuzdano širi u nama? Još neviđeni predjeli, glasovi koje nismo ćuli, dozivanje na mostovima, kliktanje ptica, dah zvjerinja, smirena plavet nad ogoljenim šumama i gradovima? Na svim kontinentima ljudi pružaju jedni drugom ruke! Ovo je trenutak velikog prijateljstva!

I, eto, jednog čudnog paradoksa: čovjek priređuje najveće slavlje u času, kada se oprašta od jednog dijela svoga života. Na prvi pogled se čini da bi trebalo, da tuguje zbog saznanja o svojoj prolaznosti. Pa ipak, nije tako! Jer čovjek je uvijek licem okrenut unaprijed, a kada s radošću ispraća još jednu godinu svoga života - on to slavi nove puteve, koji se pružaju pred njim! "Vesela srca koračam slobodnim putem" - kaže pjesnik, a te njegove riječi mogu simbolično dočarati viziju budućeg života.

Ponovit ćemo staru istinu, ako kažemo, da je rad osnova čovjekovog života. Taj život se ne bi mogao zamisliti bez stalne čovjekove potrebe da stvara i osvaja prirodu, koja ga okružuje. Prošli su mnogi nilenijumi otkako je u čovjekovoj svijesti buknula misao o tom velikom snu osvajanja prirode i njenog potčinjavanja čovjekovoj moći. I čovjek je stalno napredovao u ostvarenju tog svog sna. Danas se u našim očima pruža čudesna slika tog napretku: ako je u davnoj prošlosti posjedovao samo svoja čula i najprimitivnija oruđa u borbi sa prirodom, čovjek danas posjeduje tako moćna sredstva i da ostvaruje svoja prva putovanja u Svemir. Nije li i to jedna od najuvjerljivijih potvrda da živimo u svijetu, u kome je čovjek najzad ostvario preduslove svoje pune slobode. Pred njim priroda više ne stoji kao neka njemu neprijateljska i zagonetna sila. On tu silu sve više upoznaje i potčinjava sebi. Sve je više razumnih i hrabrih ljudi koji u toj čovjekovoj moći vide ostvarenje njegovog životnog sna: da se vrati prirodi, na taj način što će - upoznavši i potčinivši je svojoj volji - ona postati sastavni dio njegove ljudske prirode. Čovjek je na velikom putu pretvaranja vanjskog svijetla u svoj najprisniji dom već zakoračio u predjele na čijim vidicima se ocrtavaju konture tog doma.

Mi znamo da nismo otkrili sve tajne i sve mudrosti života. Mi također znamo da u svojim rukama ne držimo magični ključ uspjeha. Ali mi znamo da pokušavamo da nađemo najbolje rješenje, koje će odgovarati našem shvaćanju života i našim uslovima.

Razumni dogovori i svjetska solidarnost, koja će počivati na saznanju velikih historijskih promjena, mogla bi ublažiti sukobe, a prije svega elementarne nevolje, s kojima se sukobljavaju još mnogi ljudi širom zemlje. Zaista, čovjek je dosad mnogo učinio. Njegov genije prebrodio je oceane, vinuo se u kosmos, produžio čovjekov vijek, okružio se ljepotom. Ali, pred njim se nalazi još jedan skroman zadatak: da izmijeni odnose među ljudima, da ih učini prirodnim! Za ostvarenje tog zadatka potrebno je - uz ostvareni materijalni napredak - samo nešto malo više razumijevanja, međusobnog poštovanja. I ništa više! A pjesnik bi s pravom onda uzviknuo:

         
     
"Ovdje je draželjubivost; ona nije prethodno spremljena; ona je neposredna.
Znaš li što to znači biti ljubljen od stranaca na samome prolasku?
Poznaješ li govor tih očnih jabučica što se okreću?"



Dragi prijatelji, poznanici, branitelji i nepoznati neprijatelji!

Stara godina je za neke duga bila, a za druge jako kratka iako ona za sve nas broji 12 mjeseci. Većina od nas čeka s puno želja i nade na Novu godinu jer u Staroj godini se snovi i želje nisu ostvarile, trud, dobre namjere i planovi se prosuli kao puna čaša crnog vina po bijelom stolnjaku koje smo pokušali izbrisati ili pokupiti u šakicu i brižno prenesti u Novu godinu. Naravno, da sa takvom punom šakicom željno čekamo, da uskoro dođe Silvestrovo!

Znam, da će i Nova godina opet biti puna borbe, straha, neuspjeha i razočaranja ali se nadam i želim svima mojim prijateljima, poznanicima, našim braniteljima i mojim neprijateljima da, ova godina bude godina bez bola, suza i gubitka dragih osoba.

Želim svima vama svjetlost, toplinu, napredak i da živi i zdravi dočekate sljedeći Božić i sljedeću  2016 godinu, jer što je godina – život – bez ljubavi naših najmilijih, naših prijatelja ... ?

U ponoć ću biti u mislima s vama i tiho vam poželiti 365 dana zdravlja i ljubavi.

Vaša Marica
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #82 : Siječanj 03, 2015, 00:10:09 »


Za sretno Novo ljeto
 
Dragi prijatelji,
Po Gospinoj želji,
A uz malo muke
Krunicu u ruke
Te dječjom  vjerom
I punom mjerom
Molimo Boga
Oca nebeskoga
Da očuva Dom
Rodu hrvatskom.
Nek nam njive rode
Nek se ljudi plode
Nek ljubav zablista
I nada u Krista;
Nek nas spasi hara (haranja)
I zlih ljevičara,
Crvenih zvijezda,
Zmijskoga gnijezda,
Nadutih ljudi
Farizejskih ćudi,
Podlih kradljivaca
Državnih novaca...
Bivših jugoša,
Smrdljivog ološa,
Pljesnjivih ''somuna''
I titošpijuna,
Domoljuba lažnih
I trubača važnih...
Nek je grijeha manje,
A veće ufanje
U milost s Nebesa
U Božja čudesa.
Molitva je silna
Djevici umilna.
Krunicu u ruke
I uz malo muke
Dobra naša Mati
Blagoslov će dati.
Vjerujte, o, ljudi
Bog nam ljubav nudi,
Naše Novo ljeto
Bit će sretno, sveto.
Tko se đavlu ne da
Čeka ga pobjeda.
Nazdravljam zdravicu
Za staru pravicu,
Za ljepše dane
Pravdom ovjenčane,
Za mrtve pređe
Što čuvahu međe
Vrlim unucima
Hrabrim Hrvatima.
 
Marija Dubravac Brisbane
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #83 : Travanj 05, 2015, 01:14:24 »



Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #84 : Svibanj 24, 2015, 09:06:50 »


Sretan vam blagdan Duhovi i rođenja kršćanske Crkve

 


Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #85 : Srpanj 18, 2016, 11:56:57 »


G. Iliji Šikiću ''Gromovniku'' tajniku HAZUD-a u Baselu

 

Srce domoljuba

Čija l' ruka braći pismo piše
U noćima samoće i tmine?
Tko to duhom Hazlerovim diše,
Tko li ćuti boli Domovine?

Kom' u srcu plamti vatra živa
Pa nam grije domove predaka?
Velebita vilu tko doziva,
Da opjeva ličkoga junaka?

Tko li 'kopa' kroz Brozove jame,
Tražeć kosti blajburških patnika?
Tko li čuva vjekovječne zname'
Nezavisne države, vojnika?

Nije lako domoljubom biti
Žrtvovanje za stijegom se krije,
Al' je časno trobojku nositi,
Branit ime Majke Kroacije.

Oj Ilija, hrabri ''gromovniče'',
U oku ti povijest roda blista.
S ličkog kama sivi soko kliče:
''Branitelju nacije i Krista!''

Krijepi, jačaj HAZUDD-ove ljude,
 Trudu, muci, nek prevrši mjera.
'Slunjski hrast' nam kad svenuo bude,
Ostat će ti breme od Hazlera.

Breme nosi, priznanje ne traži,
Suzna dol je staza trnja, gruba.
U čas smrti Domovini kaži:
-  UZMI, MAJKO, SRCE DOMOLJUBA.

Marija Dubravac Brisbane
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #86 : Prosinac 26, 2016, 09:39:42 »



Dragi prijatelji,
dragi Hrvati,
dragi katolici,

kako bi bila tmurna, pusta, hladna i tužna zima bez Božića!?
Možda je zato još uvijek za nas katolike upravo Božić najveći blagdan u godini jer on širi svjetlost u najtamniji kutak ulica, koliba pa i ljudskih duša.

Božić je za mene, pogotovo ovih dana kada sam bez orijentacije, svjetionik usred tame. On je moja orijentacija.

Većina od nas misli s radošću na prošlu Misu polnoćku, na božićne pjesme, na zajedničku večeru i kuću punu smijeha i radosti. Većina!

Ali ima nas koji smo sami, koji ne želimo društvo, koji ne možemo, kao pahuljice snijega s kaputa, tugu sa nas otresti. Ima nas koji se ovih dana osjećamo prazni, iztrošeni, izgorjeli: bez osjećaja, bez energije. Kada zvonjenje telefona osjećamo kao napad, kada su dani puni opterećenja, a noći nedonose nikakav oporavak. Ujutro čekamo na ponoć, u ponedjeljak na nedjelju. Iz dana u dan čekamo ….... i nadamo se.

Tako i danas, sutra, preksutra, do Silvestrova pa do Uskrsa ….

Nakon duge i teške bolesti moje mame mislila sam putovati svjetom, biti slobodna kao ptica u zraku, biti nedodirljiva za one na zemlji i za one koji visoko lete. Jedne ljetnje večeri zvonjenje telefona polomilo mi je krila i srušilo me na tvrdu hladnu zemlju. Vijest, da mi je kćerka dobila moždani infarkt, da ga najsigurnije neće preživjeti i pored četiri reanimacije, nije mogla ubiti u meni onu moju dječju nadu koju sam si sačuvala na svim trnovitim putevima moga života. Nakon mjesec dana kome, moja kćerka je progledala i prepoznala me. Od tada obadvije vodimo borbu od jutra do sutra. Nikada do tada nije nam Bog bio bliži. On je danas naš pojas za spasavanje, svjetionik i savjetnik. Njega pitamo, njega slušamo i njemu se zahvaljujemo da smo živi. Život je najveći poklon!

Neka svima vama preostali dani ove godine donesu puno radosti i vremena za obitelj i prijatelje.

Želim vam svima blagoslovljen i miran Božić bez gužve i buke, a u 2017. posebno zdravlje, sreću, uspjeh i ispunjenje vaših želja.

Srdačno vas pozdravlja

vaša Marica
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: 1 ... 4 5 [6]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!