CRO-eu.com
Lipanj 17, 2019, 12:43:25 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Rodoslovlje Brixy, Brix, ili Briksi - Brinje - Otočac  (Posjeta: 5347 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Srpanj 09, 2008, 15:26:22 »


Prvi puta na internetu

IVAN BRIXY


Podaci iz sekundarnih izvora;

•   U mjesecu rujnu 1872. imenovan je za Ivan Brixy iz Ledenica za učitelja novootvorenih građanskih škola na području Vojne krajine, u Petrovaradinu.
[Cuvaj, Antun :Građa za povijest školstva kraljevine Hrvatske i Slavonije od najstarijih
vremena do danas, Zagreb, 1911., sv. VI., str. 147 – 148]

•   U kolovozu 1886. poslala je kraljevska zemaljska vlada Ivana Brixya, koji je u to vrijeme svršio drvorezbarski tečaj u Zagrebu, na urarsku školu u Furtwangen u Bavarskoj, da prouči urarstvo u badenskom Schwarzwaldu. Koncem 1886. dovrši onsvoje nauke, te nastupi 1887. na svoje mjesto u Ogulinu na drvorezbarskoj školi. Iste godine počela se uređivati ondje škola za urarstvo, koja je s radom započela 1888. sa 5 učenika (Bila je i  uređena za samo 5 učenika).

•   U urarskoj školi su se izrađivale u prvi mah tzv. Schotove ure, sa udaralom i bez njega, a poslije su se izrađivale i druge vrste ura. Osim toga se učilo u toj školi: stručno risanje, konstrukcija ura, povijest urarstva, tehnologija oruđa itd.
            Drvorezbari su izrađivali kućice i ormariće za ure, a urari kolesja. Za vrijeme trajanja ove škole izradilo se do 300 komada ura, od kojih su neke bile 1889. izložene u trgovini Bothea u Zagrebu, a 1891. na zagrebačkoj izložbi. U travnju 1891. ukinuta je škola za urarstvo, a učitelj Brixy bude poslan u Švedsku, da ondje prouči uzgojni ručni rad (slöjd).
[Cuvaj, Antun :Građa za povijest školstva kraljevine Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, Zagreb, 1911., sv. VII., str. 102 – 103]

•   Naredbom od 13. prosinca 1899. pozvala je kraljevska zemaljska vlada Savez učiteljskog društava da daju svoj prilog prigodom izrade nastavne osnove za opetovnice. Kada je Savez hrvatskih učiteljskih društava podnio kraljevskoj zemaljskoj vladi nacrt nastavne osnove za niže pučke škole, vlada je taj nacrt dostavila svim školskim nadzornicima da o nacrtu daju svoje izjave. Vlada je također dala ocijeniti osnovu za dječački muški rad Ivanu Brixiju, J. Kutenu, M. Rogulji i H. Bolleu.
[Cuvaj, Antun :Građa za povijest školstva kraljevine Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, Zagreb, 1913., sv. X., str. 6]

•   Godine 1896. održana je Milenijska izložba u Budimpešti prigodom koje je Ivan Brixy, profesor Muške učiteljske škole u Zagrebu odlikovan izložbenom kolajnom 
[Cuvaj, Antun :Građa za povijest školstva kraljevine Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, Zagreb, 1913., sv. X., str. 583]


Bibliografija;

1.  Brixy, Ivan,
    Rukovođ za obuku u slojdu / priredio za hrvatske škole Ivan Brixy
    Zagreb : tisak i naklada Knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1895]

2.  Brixy, Ivan,
     Nacrti i sastavi modela za slöjd po petom švedskom izdanju / priredio za hrvatske škole Ivan Brixy, prijevod sa švedskog jezika
     Zagreb : tisak i naklada Knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1896]

Podaci iz primarnih izvora (iz arhivskih fondova Državnog arhiva u Zagrebu);

Brixy, Ivan,

•   rođen 28. lipnja 1851., Brinje, Hrvatska
•   rimokatolik
•   završio pučku školu, 5 razreda senjske gimnazije i učiteljsku školu u Petrinji
•   1879. osposobljen na Muškoj učiteljskoj školi u Zagrebu za trivijalnog učitelja njemačkog nastavnog jezika, a za učitelja građanskih škola matematičko prirodoslovne struke 1882.
•   1885. položio ispit za drvorezbarstvo u zagrebačkoj Obrtnoj školi
•   1885. osposobljen za učitelja urarstva u Furtwangenu u Badenu
•   Od 1. lipnja do 12. rujna 1892. boravio je kod Ota Salomona u Nääsu u Švedskoj da se izvježba u slöjdu
•   Govori osim materinjeg jezika još i njemački
•   Vješt je urarstvu, slöjdu, gradnji orgulja i sitnih strojeva
•   Oženjen
•   Nije podvrgnut vojnoj dužnosti
•   Službovanje:
       → radio kao općinski, pučki i građanski učitelj u Petrovaradinu do 1881
       → radio kao učitelj Više pučke škole u Ogulinu od 1881
       → radio kao glavni učitelja na Kraljevskoj učiteljskoj školi i Zagrebu od 1893
       → uz redovitu službu, obučavao je u slöjdu na zavodu gluhonijemih (u Zagrebu) i u
            fizici na Ženskoj stručnoj školi u  Zagrebu.
•   Banskim dekretom od 29. listopada 1888. povjereno mu je vođenje urarske i drvorezbarske škole u Ogulinu
•   Na Gospodarsko – šumarskoj izložbi u Zagrebu 1891. dobio veliku kolajnu za električnu uru
•   Dopisujući član Pedagoško – književnog zbora u Zagrebu
•   Odlikovan diplomom na milenijskoj izložbi u Budimpešto 1896. za slöjd

[IZVOR; Državni arhiv u Zagrebu, HR-DAZG- 121 Državna učiteljska škola s vježbaonicom, Matica profesora i učitelja, sign. 22878]


Brixy, Albina,
učiteljica, Prilaz 44, Zagreb

•   Albina Hermina Brixy, rođen 19. veljače 1895., Zagreb, Hrvatska
•   rimokatolikinja (krštena 2. ožujka 1895., župa Sv. Marka, Zagreb)
•   zakonita kći Ivana Brixy, učitelja i Viktorije Brixy rođ. Pristojković, učiteljice ženskog ručnog rada


[IZVOR; Državni arhiv u Zagrebu, HR-DAZG- 24 Gradsko poglavarstvo Zagreb, Prosvjetni odsjek I/3, Matični listovi (osobnici) učiteljskog osoblja, sign. PO 54]

U knjigama zavičajnika pronađeni su podaci o dolje navedenim osobama. U spomenutim knjigama su upisani podaci o godini i mjestu rođenja, eventualno o godini i mjestu smrti, te podataci o uživanju zavićajnog prava.


1.   Ivan Brixy   (upis br. 16704)
→ pod Ivanom Brixyjem je upisana opaska da rješenjem kraljevske zemaljske vlade; odjela za unutarnje poslove od 7. listopada 1910, br. 53298 izrečeno, da Ivan Brixy i zakoniti njegovi potamci imadu tako svoje prezime pisati (Brixy)


2.   Viktorija Brixy (upis br. 16705)
→ pod Viktorijom Brixy rođ. Pristojković (rođ. 8. rujan 1854, Ilok – u. 13. svibnja 1909. (krivo je upisana godina smrti  u zavičajnik, točna godina smrti je 1899.)) je upisana opaska koja se odnosi na Ivana Brixyja; Vjenčao se 4. rujna 1899. u  Zagrebu, Sv. Marko, sa Ružicom udovom Božičević rodj. Radošević, rođenom u Otočcu 27. rujna 1873.  Roditelji Josip Radošević i Franciska rodj. Mudrovčić. br

3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Marija Brixy (upis br. 16706)
Slavoljub Brixy (upis br. 16707)
Katarina Brixy (upis br. 16708)
Jelka Brixy (upis br. 16709)
Antun Brixy (upis br. 16710)
Albina Brixy (upis br. 16711)
Stjepan Brixy (upis br. 16712)
Brix Agneza (upis br. 1627)
Brix Ana (upis br. 1628)


[IZVOR; Državni arhiv u Zagrebu, HR-DAZG- 10 Gradsko poglavarstvo Zagreb, Politički odsjek, Knjige zavičajnika, 1918. – 1941.]

U matici vjenčanih Sv. Marko su pronađeni sljedeći podaci;

Nikola Ivan Briksi (28. lipanj 1851., Brinje, prof. na mužkoj učiteljskoj školi, adresa u Zagrebu; Prilaz 11) se 3. rujna 1899. vjenčao sa Rozalijom Radošević udovom Božičević (27. rujan 1873., Otočac, posebnica).
 
→ Nikola Ivan Briksi, udovac Viktorije r. Pristojković koja je umrla 13. svibnja 1899. u Zagrebu.  Roditelji Ivan Briksi, c. i kr. vojni liečnik i Ane rođ. Vukelić
→ Rozalijom Radošević,  udova Božičević koji je umro 28. ožujka 1898.
Roditelji Josip Radošević, podvornik i Franjica rođ. Mudrovčić


IZVOR; Državni arhiv u Zagrebu,
HR-DAZG- 870 Zbirka matičnih knjiga,
Matica vjenčanih Sv. Marko, 1898. – 1904., sign. 284

Rodoslovlje obitelji Brixy je privatno vlasništvo Marice Draženović

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Srpanj 25, 2008, 00:58:39 »


Nepoznate i do danas, na internetu, ne objavljene fotografije

Ivan Brixy - Dio života u fotografijama.

Kroz moju osobnu želju više saznati o obitelji Brixy i intenzivno rešerširanje uz pomoć muzeja i arhiva skupila sam, do danas, javnosti nepoznate informacije.

Zahvaljujem se profesorici Serdar za njezino razumjevanje i pomoć.

Marica Draženović


Fotografija br.: 1   "Prvi zagrebački slöjdaši" god. 1893.

Stoje:   Mar Šimuneliović, Ivan Šop, Vinko Bek, Jakob Pavelić i Ivan Rolf (6. i 7. osoba, nepoznata)

Sjede:   Josip Kirin, Josip Granec, prof. Ivan Brixy, Ivan Martinović i Jakov Göszl

Fotografija br.: 2   Ivan Brixy (godina nepoznata)

Fotografija br.: 3   Ivan Brixy (godina nepoznata)

Fotografija br.: 4   Nastavnici Kr. Muške škole i vježbaonice. Zagreb, 1896.

Fotografija br.: 5   Ravnateljstvo i posl. Osoblje učiteljske štedne i predujamne zadruge. Zagreb, 1906.

Fotografija br.: 6   "Uspomena iz Švedske" – Fotograf Carl Victorin
   Brixy, sjedi između dva drveta. Studenti u Björknäs, 09.09.1892.

Fotografija br.: 7   "Uspomena iz Švedske" – Fotograf Carl Victorin
   Brixyevo konačište "Villa Babel" Nääs, 12.07.1892.

Fotografija br.: 8   "Uspomena iz Švedske" – Fotograf Carl Victorin
   Gombanje - Nääs, 12.07.1892.

Fotografija br.: 9   "Uspomena iz Švedske" – Fotograf Carl Victorin
   "Villa Vänhem" u kojoj su održavani tečajevi ručnog rada (slöjda) Nääs, 05.09.1892.

Fotografija br.:10   "Uspomena na Ivanjdan iz Švedske" – Fotograf Carl Victorin
   Brixy, lijevo, prvi s bubnjem -  Nääs, 24.06..1892.

Fotografija br.:11   "Uspomena iz Švedske" – Fotograf Carl Victorin
   Elevi (studenti – učenici) pred seminarom, Nääs, 03.09.1892.
Brixy, desno, prvi, crno odijelo, bijela kragna.

Fotografija br.:12   "Uspomena iz Švedske" – Fotograf Carl Victorin
   Källnääs radiona
Brixy, desno, treći crni šešir -  Nääs, 12.07.1892.

Fotografije u original veličini > u galeriji > http://cro-eu.com/galerija-fotografija/displayimage.php?album=83&pos=0


•   Fotograf Carl Victorin: http://www.vastarvet.se/kulturvast_templates/Kultur_ArticlePageWide.aspx?id=37848

•   Nääs, Švedska  http://naas.vastsverige.com/templates/default____2165.aspx


Što je slöjd?

Slöjd je stara skandinavska riječ kao što je porijeklo njegov pridjev slög da znači "pri ruci". Slöjd znači "obrtnički"' ili "ručna vještina".
Do kraja devetnaestog stoljeća, švedski seljaci, u dugim zimskim mjesecima, vrlo često provode njihove večeri predenjem, tkanjem ili rade s drvetom; grablje, čekiće ručke, klupe, stolove, žlice, itd., predmete potrebne u svakodnevnom kućanstvo i u gospodarskim aktivnostima. Ti domaći predmeti, pod nazivom "kućna radinost" ili "rukotvorine", su sa prodajom na lokalnim tržnicama bila važni dopunski dohodak.
 
Od 1885. se koristi izraz pedagoški slöjd (obrazovni slöjd ili zanatska) tj. Danas, kroz industrializaciju, riječ slöjd je izgubila svoje prvobitno značenje.

Slöjd rukotvorine ili ne-profesionalna proizvodnja manjih predmeta od drva, metala ili tkanine danas nalazimo većinom u turističkim mjestima kao suvenire.

Današnje zanatske škole, dali tesar, dali klesar ne mogu si obrtništvo bez strojeva zamisliti.
 
Dok u Švedskoj, u periodu 1870-1910 dominira poljoprivrednik, (koji je dobio pravo glasa od kralj Oskara II-vrlo konzervativnpg vladara) koji je držao povlašten položaj i igrao dominantnu ulogu u politici, u Hrvatskoj vlada nije bila pod kontrolom parlamentarnih sustava do 1917. te je prva promjena vezana uz uvođenje općeg biračkog prava za muškarce u 1909. i za žene u 1918. U lokalnim zajednicama dominira svećenik koji je bio nepromjenjivo na položaju predsjednika na lokalnom školskom odboru. On kao i ostatak uprave, nisu bili ni najmanje zainteresirani za promjene, posebno ako su inovacije skupe.

Uz sve bržu mehanizaciju poljoprivrede rasli su i socijalni problemi;  nezaposlenost, ruralni egzodus i raspad tradicionalne obiteljske zajednice iz čega rezultira – dezorijentacija, nestabilnosti, alkoholizam, itd

Cilj pedagoškog slöjda bio je; dijeci i maloljetnicima kroz izučeni zanat otvoriti novu životnu perspektivu.


Što je gombanje?

Gombanje – nastavni predmet tjelesnog odgoja (fiskultura). Pogledaj: http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=36.0

Pučka škola u Samoboru uvela je prva u Hrvatskoj "gombanje" kao obavezan predmet. O tomu je učitelj Gustav Habjanić dao dragocjene podatke u članku objavljenom u godišnjem izvješću škole, tiskanom 1864. godine. Habjanić, među ostalim, piše "da gimnastika osobito važan upliv na duševnu snagu imade".


Što je Elevi?

Francuska riječ éleve znači studenti ili učenik što znači viša razina znanja i stručnosti. Riječ éleve - učenik se u 18. stoljeću koristi samo za  zastupnike poljoprivrede i šumarstva u treningu. Pojam eleve se uglavnom koristi za učenike vojnih škola i za mlade ljude u domovima i internatima.

Marica Draženović

* * * * *
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!