CRO-eu.com
Prosinac 10, 2022, 06:45:26 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Bibliografija  (Posjeta: 8547 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Lipanj 10, 2008, 18:17:24 »


Jospi Draženović, predsjednik (1918-1929) Sudbenog stola i pisac.


Jospi Draženović rodio se 30. studenog 1863 u Stajnici, blizu Jezerana (kotor Brinje) pod Kapelom u Liki. Otac mu je bio krajiški natporučnik, a poslije kapetan. U šestoj godini preselio se je u Senj gdje je polazio pučku školu i gimnaziju. Maturiravši 1881, došao je u Zagreb na sveučilište da uči pravne nauke. Kad su mu propale nade da će po svršenim naukama biti izabran u Senju za gradskoga senatora, pošao je u sudačku službu te u svibnju 1886 postao u Senju vježbenik kod Kotarskog suda, a malo zatim prislušnik.

U proljeće 1888 bio je premješten u Novi Vinodolski i iste se godine oženio Marijom, kćerkom kapetana Jovanovića u Senju.

Godine 1889 premješten je u Vrbovsko gdje je 1891 postao pristav. Iz Vrbovskoga došao je opet u Senj, deset mjeseci zatim u Bakar a iz Bakra nakon deset mjeseci u Gospić gdje je postao pristav I. razreda. U jesen 1896 imenovan je upraviteljem Kotarskoga suda u Perušiću gdje je postao i kotarski sudac.

Godine 1900 premješten je u Gospić. Od Kotarskog suda premješten je tamošnjem Sudbenom stolu, gdje je služio najprije kao vijećnik a zatim kao predsjednik (1918-1929). Od 1935 živio je u Zagrebu gdje je i umro 1. svibnja 1942.

Draženović je osjetio što znači biti činovnik u krutom austrijskom aparatu, živjeti u gospićkoj tjeskobi, imati talenta a svaki mu dan rezati krila. Od toga se zanosa može ili poludjeti ili rezignirati, mirno, stoički, "gestom kneževskom", kako je to jednom rekao Draženović. Mi ovdje u Gospiću živimo u tako skućnim prilikama, te moraš paziti i na svoju sjenu da ne pregazi preko čijega kurijeg oka. Kao zemlja po mrtvačkom kovčegu odjekuju  njegove riječi Milanu Marijanović, neko četvrt stoljeća poslije toga, riječi koje objašnjavaju tragediju ne samo njegovu i mnogih naših stvaralaca zavrgnutih po trojedinoj provinciji: "pa i jeste teško ići s vremenom kad se ne mičeš već četvrt vijeka iz ovoga Gospića, a nikad se zapravo ni maknuo nisi dalje od Senja, Rijeke i Zagreba!" Tako se čitav životni put Draženovićev, raspon njegovih nadahnuća, ograničava na cigih šestsati riječke pruge, od Zagreba do mora. Beskrajno mnogo za umjetnika s bogatim iskustvom, beskrajno malo za čovjeka.

Ta je tjeskoba zagušila Draženovićev talent, pa je njegovo pisanje uvijek bilo snažno ali ponekad mišićavošću ljudi koji su se pognuli pod preteškim tovarima: snažni su ali se nisu razrasli, ostavši krivih nogu i ruku. Šenoa u Beču, Kozarac u Austriji, Kranjčević u Rimu a Draženović je međutim svoj vijek odvjekovao "služboljudno", po propisu činovničkoga personalnog lista, od premještaja do premještaja, od promaknuća do promaknuća, a jedini ljudski, umjetnički doživljaji bijehu njegovo krajiško i senjsko dijetinjstvo, zagrebačko studiranje, a zatim drndanje po ličkim cestama.
 
Nastavlja se

Josip Draženović (Ivo Frangeš)
Bibliografija (Dragutin Tadijanović)
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Siječanj 20, 2010, 19:54:03 »


Josip Draženović * 30. 11. 1863. † 01. 05. 1942.


1888. godine oženio se Marijom, kćerkom kapetana Jovanovića u Senju. Od  1918-1929 bio  je predsjednik Sudbenog stola a od 1935 živio je u Zagrebu gdje je i umro 1. svibnja 1942.


"Rođen sam u čisto čakavskom kraju, u Stajnici kotora Brinjskog. Odakle se u šestoj godini preselih u Senj, opet u kraj čakavski".


„... čovjeku je upravo da plače kad pogleda zapuštene i osušene šljivike, što su još pod vojničkom upravom pod moraš zasađeni bili".


"U kiriju je danas sve udarilo ... sad u Ogulin, pa sad u Senj, pa na vršaj ...".

Fotografije: Vlado Šulentić, 27. 10. 2009.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Lipanj 15, 2010, 19:00:02 »


Klikni za uvećani prikaz

Original fotografije Josipa Draženovića (Gospić, 3. 1. 95.), našao je urednik u Sarajevu, mjeseca lipnja 1947., u radnoj sobi Silvija Strahimira Kranjčevića (u sarajevskome muzeju), među mnogobrojnim fotografijama, što su ih različite ličnosti slale Kranjčeviću u znak pažnje.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Lipanj 15, 2010, 21:24:34 »


Josip i Marija Draženović rođ. Jovanović



Klikni za uvećani prikaz

Josip Draženović rođ. 1863 ženi se u Senju 1888 sa kćerkom generala Stjepana baruna Jovanovića, Marijom rođ. 1865 u Pazarištu.

http://de.wikisource.org/wiki/ADB:Jovanovic,_Stephan_Freiherr_von

Zagrebu, Andrije Matulića 16., zadnje mjesto boravka Josipa i Marije Draženović.


Klikni za uvećani prikaz
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!