CRO-eu.com
Lipanj 26, 2019, 07:55:20 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Vis  (Posjeta: 9583 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



Vis
« : Srpanj 19, 2008, 22:57:38 »


Vis


Srednjodalmatinski otok površine 90,3 četvorna km i 77 km dugom obalom imao je 4.338 stanovnika 1991. godine (4.163 1981., 4.993 1971., 6.890 1961., 7.743 1953.,). 87% pučanstva živi u dva naselja: Visu i Komiži.

-   Grad Vis s naseljima Brgujac, Dračevo Polje, Marinje Zemlje, Milna, Plisko Polje, Podselje, Podstražje, Rogačić, Rukavac, Stončica i Vis ima 2.106 stanovnika u 817 domaćinstava.

-   Grad Komiža s naseljima Biševo, Borovik, Duboka, Jabuka, Komiža, Oključna, Palagruža, Podhumlje, Podšpilje, Sveti Andrija i Žena Glava ima 2.255 stanovnika u 845 domaćinstava.

Otok je deseti po veličini u Jadranu. Građen je uglavnom od gornjokrednih vapnenaca. Od jugozapada prema sjeveroistoku pružaju se vapnenačka bila i krška polja:

- Dračevo polje,
- Plisko polje,
- Zlopolje.

Najviši vrh otoka je 587 metara visok Hum. Na zapadnoj obali je Komiški zaljev, a manji zaljevi su Teleska, Velika i Mala Travna, Rogačić i Gradac. Najbolja prirodna luka na otoku je Viška luka na sjevernoj obali. Uz jugoistočnu obalu su otočići Ravnik (Zelena spilja), Budikovac, Paržan i Greben.

Prosječna srpanjska toplina je 24° C, a siječanjska 9° C. Prosječne padaline godišnje dosežu 600 mm (ljeti samo 40 mm). Pušu sjeverozapadni i jugoistočni vjetrovi. U biljnomu pokrovu prevladava makija, a na krškim poljima mediteranske kulture (poglavito vinova loza).

Naseljen već u neolitiku, Vis je u 1. stoljeću u vlasti Ilira.

Na mjestu neolitičkoga naselja i grada Isse Sirakužan Dionizije je oko 397. godine prije Krista utemeljio utvrđeni grad. Na Humu (587 m) je bila straža, koja je izvješćivala Dionizijevoga eparha u Issi o kretanju lađa Jadranom.

U 3. stoljeću politički osamostaljena Issa osniva Trogir i Stobreč. Sudjeluje u ilirsko rimskomu sukobu. 47. godine, pristavši uz Pompeja protiv Cezara, gubi samostalnost. Od antičkoga naslijeđa očuvani su dijelovi gradskih zidina, teatar, terme s mozaicima, mnogo natpisa, keramike i skulptura.

U srednjemu vijeku Vis je naseljen Hrvatima, a priznaje bizantsku, hrvatsku, mletačku, hrvatsko ugarsku, bosansku i dubrovačku vlast.

Od 1420. do 1797. godine pod mletačkom je vlašću,
do 1805. pod austrijskom,
do 1811. pod francuskom,
a od 1811. do 1814. godine pod britanskom vlašću.
1870. godine narodnjaci su u Visu utemeljili  prvo hrvatsko društvo, "Viški skup".

Krajom stoljeća razvija se trgovina vinom, konzerviranje ribe, proizvodnja sira, a postoji i parobrodarsko društvo. Jako razvijen lov na plavu ribu, već u 16. stoljeću dovodi do sukoba između vlasnika "velikih mreža" (trata) i "vojga" (sardelara) i do donošenja čvrstih propisa o ponašanju ribara.

Svake godine u travnju vlasnici svih velikih mreža potegača (trata) bacali su "bruškit" (ždrijebom određivali na kojoj će "pošti", mjestu ili uvali i kojega dana svijetliti i zapasati mreže). U hvarskomu bruškitu smjeli su sudjelovati viški, komiški i brački ribari. Za viške "pošte" viški i komiški ribari nastojali su sami bacati bruškit.

Na otoku Visu bio je u Komiži benediktinski samostan Sv. Nikole. On je na početku bio podružnica samostana Sv. Silvestra s otočića Biševo, poznatoga već u 12. stoljeću. U današnjem mjestu Visu bio je samostan franjevaca na poluotočiću Prirovu.

Da je Vis odavno bio kulturno središte svjedoči renesansni Gazarovićev ljetnikovac, s obiteljskim grbom i uklesanim natpisom oko njega i stihovima na hrvatskom jeziku, na nadvratniku ulaznih vrata, koje je sam sastavio. U toj vili Gazarović je ispjevao i svoju dramu "Murat Gusar", koju je dao tiskati u Veneciji 1623. godine.

Kad su 1809. godine Englezi zauzeli Vis, on postaje središte njihove mornarice na Jadranu, pa je procvao kao sklonište gusara i krijumčara, odmaral ište mornara i trgovaca.

Gradić Vis je luka na sjeveroistočnoj obali Viškoga zaljeva. i podrumarsko središte okolnoga vinogradarskoga kraja. Asfaltnom cestom dugom 18 km povezan je s Komižom, a trajektom sa Splitom.

Bogat je antičkim ostacima Issae. Tu je renesansna palača Gariboldi i niz građevina iz 16. i 17. stoljeća.

Viški dom zdravlja ima ambulante primarne zdravstvene zaštite u Visu i u Komiži, dvije područne ambulante (rade dva puta tjedno), dva dijagnostička centra, dvije zubne ambulante, ambulantu fizikaIne terapije u Komiži. Na otoku su i dvije ljekarnice. Do dva puta mjesečno na otok dolaze specijalisti.

Vodoopskrba je potpuno riješena iz mjesnih izvora Korita i Pizdica, a u budućnosti se predviđa podmorski cjevovod Hvar - Vis.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Rujan 18, 2009, 11:23:17 »


Vis


Klikni na fotografiju da se poveća

Današnji grad Vis je osnovan pod imenom Issa kao najznačajnija grčka kolonija na teritoriju današnje Hrvatske, a utemeljenje mu se veže uz kolonizatorsku djelatnost Dionizija Starijeg, najmoćnijeg vladara svog vremena, početkom IV st. pr. Kr. Utemeljen je u samom središtu Jadrana, na uvijek važnoj strateškoj točki, otoku Visu. Prvi spomen Isse datira iz sredine IV. st. pr. Kr., kada iz podataka Ps. Scylaxa saznajemo da u to doba Issa već postoji. Osnivača Isse otkriva tek nešto kasnije Ps. Scymnus.



Uz najraniju povijest Isse vezan je lik Ilira Jonija, iz Čijeg imena se izvodi ime Jonskog mora. Sudeći prema povijesnim vrelima Jonije ima i mitski i povijesni karakter. Pored svog mitskog rodoslovlja vezanog uz osnivanje nekoliko gradova na Jadranu, on se spominje i kao vladar u Issi. Jonijev novci su i najstarije emisije isejskog novca, koji ona započinje kovati od sredine IV st. Kovanje novca je znak autonomnosti ovog grčkog grada.

Svoju političku i gospodarsku aktivnost Issa posebice usredotočuje na središnji dio Jadrana, a to se ogleda u osnivanju njenih podkolonija. Prvo osniva koloniju nepoznata imena u Lumbardi na Korčuli u prvoj polovini III st. pr. Kr., a nakon ove, osniva kolonije Tragurij i Epetij, današnji Trogir i Stobreč, krajem III st. pr. Kr.
.


Issa je izgrađena u dubokoj viškoj uvali, nekoć zvanoj luka Sv. Jurja, u njenom jugozapadnom dijelu, na Gradini, brdašcu koji svoje ime duguje upravo isejskim ostatcima. Uz južne padine ovog brdašca u isejsko gradsko područje ulazi i poluotok Prirovo, koji zajedno s Gradinom pokriva prostor od oko 105 000 m2. Grad su opasivali jaki, znalački izgrađeni bedemi, sačinjeni od velikih kamenih blokova, dajući mu malo nepravilan pravokutan oblik. Kao otočki grad, Issa je imala dobru i sigurnu luku izgrađenu od velikih kamenih blokova. Ostaci tih kamenih blokova danas se nalaze pod morem, a sačuvani su u južnom dijelu grada i mjestimice oko poluotoka Prirova. Luka je obuhvaćala i one prostore koji nisu bili tako pomno izgrađeni, kao što su prostor uvale Stonca, ali i prostor uvale oko današnjeg trajektnog pristaništa.



Isejska luka je bila od velike važnosti, ne samo za Issu, već i za sve one koji su plovili Jadranom. Uz zapadne gradske zidine na prostoru koji se danas naziva Martvilo bila je smještena jedna od dviju isejskih nekropola. Druga isejska nekropola nalazila se na suprotnoj strani grada, uz istočne gradske zidine, na predjelu poznatom kao Vlaška njiva, na mjestu gdje je danas hotel Issa.


Isejsko gospodarstvo temeljilo se na pomorstvu, brodogradnji, zanatstvu, trgovini, ribarstvu i poljodjelstvu. Posebice je bio važan uzgoj vinove loze i proizvodnja vina po kojem je Issa bila poznata u antičkom svijetu. Još je u II. st. prije Krista Agatarhid iz Knida, voditelj znamenite aleksandrijske knjižnice, kazao da je vino iz Isse u usporedbi sa svim drugima bolje.


Razvijena je bila i lončarska djelatnost od koje su dosad pronađeni mnogobrojni primjerci lokalnih isejskih posuda i tzv. Terakotnih Tanagra figura.


Klikni na fotografiju da se poveća

56 g. pr. Kr. Isejci se susreću s Cezarem i osiguravaju samostalnost i slobodu. Već nekoliko godina nakon toga Issa potpuno mijenja svoj odnos prema njemu, pa izbijanjem građanskog rata u rimskoj Republici, sredinom I st. pr. Kr., Issa staje na stranu Pompeja, a protiv Cezara. Porazom Pompeja Issa je 47. g. pr. Kr. izgubila svoju samostalnost i od nekoć samostalnog polisa postala grad s rimskim municipalnim pravom.


Klikni na fotografiju da se poveća

Gubitkom samostalnosti Issa je izgubila i svoje gradove i trgovišta na kopnu i otocima. Nastupom rimske vlasti Issa je ipak nastavila svoj prosperitet, a koji se ponajviše ogleda u zamahu graditeljstva. Ova značajna graditeljska aktivnost započela je na prijelazu era i nastavila se tijekom I. st. kad su u južnom dijelu grada, u blizini mora, podignute javne terme. Krajem tog stoljeća one se značajno proširuju i poprimaju oblik kakav je danas vidljiv.



Klikni na fotografiju da se poveća

Isejski teatar jedan je od četiri do sada arheološki utvrđena teatra na tlu Hrvatske. Sagrađen je u I. st. na poluotočiću Prirovo, okrenut prema jugu. Njegovi ostatci danas se ne vide u cijelosti jer je u 16. st. nad njime podignut samostan franjevaca konventualaca.


Klikni na fotografiju da se poveća

Razdoblje kasne antike i ranog srednjeg vijeka u povijesti Isse velika su nepoznanica budući da nema mnogo pisanih izvora, a niti materijalnih ostataka, što je posljedica nedovoljne istraženosti. Iako se Issa spominje u VI st. kasna antika je vrijeme njene potpune dekadencije. Iz izvora u X. st. vidljivo je da je Issa postala hrvatski grad. Kroz slijedećih nekoliko stoljeća glavno naselje otoka Visa bilo je Velo Selo, današnje Podselje. Nakon što su ga aragonski vojnici, saveznici Ferrare 1483. godine opljačkali i zapalili, preživjeli stanovnici su odlučili sagraditi svoje kuće u luci Sv. Jurja, gdje je u selima koja su se nalazila na krajnjim suprotnim stranama luke, a nazivala su se Luka i Kut, već stoljećima postojalo nekoliko kuća plemića i ribara.

Od tada se ta dva sela počinju postepeno spajati u jedno mjesto - današnji Vis.

Foto: Lidija
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!