Najveći hrvatski i jadranski otok, (409 četvornih kilometara), 189 km duge obale s 16402 stanovnika u 1991. godini (13110 1971. godine), leži u Kvarneru i s juga zatvara Riječki zaljev. Istočni dio mu je gorovit (najviši vrh Obzova 569 m), obala je strmija, kamenita i slabije razvedena. Zapadni se postupno spušta prema Riječkom zaljevu. Uz vrela i povremene površinske tokove (Ričina ili Vela rika) poglavito u istočnom dijelu, tu su i dva jezera:
Omišaljsko ili Jezero na sjeveru i Ponikve u sredini otoka. Obradivo tlo čini 7,1 %, a šume 30,9% ukupne površine. Više obradivoga tla je oko Dobrinja, u Vrbničkom polju i u Bašćanskoj dugodolini. Značajan je uzgoj vinove loze i rajčica. Izgradnjom modernih turističkih objekata i naselja (Haludovo) turizam je dobio veći gospodarski značaj. Tomu doprinose i trajektne veze s kopnom (Šilo - Crikvenica, Voz - Črišnjeva), zračna luka, te most do kopna. Tu su i poznata lovišta divljači. Veća su naselja: Krk, Punat, Omišalj, Dobrinj, Vrbnik, te stara turistička središta Malinska i Baška.
Na Krku nalazimo gradine i gomile od prastanovnika iz neolitika, a iz grčkog doba različite nalaze. Od 1. stoljeća rimski je posjed s gradovima Curicta (Krk) i Fulfinium (ostaci kod Omišlja). Za seobe naroda naseljavaju ga Hrvati, a vladaju njime Bizant, hrvatski vladari i Venecija. Ona je 1118. godine ugovorom predala kneštvo otoka knezovima Krčkim, kasnijim Frankopanima.
Od 1358. do 1480. otok je dio hrvatsko ugarskog kraljevstva, kada ga je posljednj i član krčke loze Frankopana stavio pod mletačku zaštitu. Od 1797. do 1918. Krk je pod Austrijom, osim od 1806. do 1813. (francuska vlast). Pod talijanskom okupacijom bio je od 1918. do 1920. godine, a tada je ugovorom uRapalu pripojen Kraljevini SHS.
Za hrvatskih vladara u drugoj polovici 11. stoljeća otok je bio jako središte glagoljaštva (Bašćanska ploča). To se nastavlja za Frankopana i poslije (Vrbanski statut 1388., crkveni, notarski i dmgi spisi). Krk je poznat po posebnom melosu i folkloru, više muzejskih zbirki, a od 1971. i po Krčkom zborniku.
Početke turističke djelatnosti na Krku bilježimo 1904. godine, kada je u Baški osnovano Društvo za poljepšanje mjesta s programom realiziranja kupališta u Baški, kao jednoj od zadaća. Sredstva za gradnju kupališne zgrade i za uređenje kupališta dobivena su prodajom dionica (300 Bašćanima, a 200 vanjskim dioničarima).
Na žalu na Pirnici izgrađena je kupališna zgrada s 18 zidanih kabina, a 1909. godine još 36, plaža pred kupalištem, te je sve to podijeljeno visokom ogradom na muški i ženski dio kupališta. Kupalište je otvoreno 1908. godine, a kako je u poduzeće uložen samo domaći kapital, bilo je to jedino i prvo takvo narodno poduzeće na Kvarnerskom otočju. 1910. godine Baška je dobila i kupališnoga liječnika, pa se počeo razvijati zdravstveni turizam. Baška je nakon prvog kupališta na otoku Krku postala i prvo lječilišno mjesto na otoku. 1911. godine gradi se još jedna kupališna zgrada s 40 kabina. Pored dviju kupališnih zgrada uz plažu su bili postavljeni i šatori za presvlačenje. Kupalište se naplaćivalo. Baška je izrasla u poznat turistički centar. Već 1911. godine imala je četiri hotela, dvije kavane, pet vinarija, praonicu rublja, drogeriju, trgovine, 90 obitelji iznajmljivača s više od 500 kreveta, više od 2300 stanovnika, općinski, lučki, župni i carinski ured, policijsku postaju, Seosku blagajnu, Kupališno društvo, Hrvatski sokol, Hrvatsku čitaonicu i Glazbeno društvo, pjevački zbor, limenu glazbu, Narodni dom. Tu tradiciju zadržala je Baška do danas.
Gradić Krk je upravno središte i luka na jugozapadnoj obali otoka (1531 stanovnik 1971. godine), te gospodarsko središte s industrijskim pogonima, jakom turističko ugostiteljskom djelatnošću i domom zdravlja. Zdravstvene stanice su u Baškoj, Dobrinji, Malinskoj, Omišlju i Puntu, a zubozdravstvene u Krku, Malinskoj, Omišlju, Puntu i Vrbniku. Uz organiziranu primarnu zdravstvenu zaštitu, higijensko epidemiološku djelatnost i hitnu medicinsku pomoć, na otoku je ambulanta za zaštitu predškolske i školske djece, ginekološka ambulanta, ambulanta za medicinu rada, te specijalističke ambulante jednom mjesečno. Otvorene su i privatne liječničke i zubozdravstvene ordinacije.
Od kulturno povijesnih spomenika uz grčke nalaze, tu su rimske terme mozaik,
glagoljski Krčki natpis iz 11. stoljeća, ranoromanička crkva Sv. Kvirina, romanička katedrala, ranogotička crkva Sv. Franje, impozantni dijelovi frankopanskih i mletačkih zidina i kula. U Krku je velika Algarottijeva knjižnica i zbirka raritetnih glazbenih instrumenata (iskoristivo u turizmu).
Otok Krk je jedan od rijetkih otoka koji je ostao demografski vitalan zahvaljujući turizmu (od 68 naselja jačaju samo obalna), naftnoj industriji i prometu (zračna luka "Rijeka" proradilaje 1970. godine). Najvažniji prometni objekt je most s kopnom preko otočića Sv. Marka (1979. godine).
Na Krku se prema reljefu i naseljenosti mogu izdvojiti tri cjeline: sjeverni, srednji i južni Krk.
- Sjeverni dio otoka je brdovit, uglavnom kršavit. Središte ovoga dijela otoka je Omišalj, 55 m nad morem.
- Središnji dio otoka je najniži, najgušće naseljen. Pruža se od Puntarske do Vrbničke drage. Kao akropolsko naselje dominira Dobrinj u središnjem dijelu otoka.
- Južni dio otoka zemljopisna je rijetkost. Visine od 350 do 400 m daju mu ugođaj pravog planinskog prostora: ceste pune zavoja i uspona, pravi kanjoni i uske udahne.
-
Otok ima šest općina i jedan grad: općina Omišalj ima 2723 stanovnika, općina Dobrinj 1944 (jedno od središta glagoljaštva), općina Vrbnik 1313 (očuvao se kao staro ribarska, pomorsko i agrarno mjesto), grad Krk, općina Malinska 2161, a na jugoistoku otoka smjestilo se malo mjesto Stara Baška i u blizini općinsko naselje Baška (općina, 1456 stanovnika).
Na sjeveru otoka (Omišalj) su prije više od dvadeset godina izgrađena petrokemička postrojenja i lučki terminali za pretovar nafte s brodova u naftovod. Sada je pitanje da li razvijati turizam i zatvoriti industrijsku luku, ili dalje razvijati industrijsku luku uz turizam. Većina pučanstva želi razvoj turizma i izgradnju novih turističkih kapaciteta.
Otok Krk je zanimljiv i po svojemu životinjskomu svijetu, osobito zaljev Soline i njegova bliža okolica (u blizini staroga središta Dobrinj). Dio livada je zapušten i prerastao je u šikaru. Upravo taj prostor je vrlo zanimljiv. U proljeće se mogu vidjeti i gusjenice uskrsnog leptira, jednog od naših najljepših dnevnjaka.
Najviše zadivljuju mnogobrojni kaćuni ili orhideje. Na malomu prostoru ovdje raste desetak vrsta u obilnim populacijama. Moglo bi se reći daje ovo otok orhideja otoka Krka.
Marica
Galerie > Hrvatska > Hrvatski otoci - biserje hrvatskog Jadrana >
http://cro-eu.com/galerija-fotografija/thumbnails.php?album=7
