CRO-eu.com
Svibanj 26, 2019, 15:44:41 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Crnadak obitelj  (Posjeta: 317 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Ožujak 06, 2019, 12:03:32 »


 
Đuro Crnadak

Đuro Crnadak bivši ravnatelj hrvatskog osjeguravajućeg dražtva "Croatia"
- Od trgovačkog pomoćnika do gradonačelnika -

Đuro Crnadak rodio se 12.02.1880 u Jasenovca, sjedišta 12-te satnije (kompanije) 2. banovačke pukovnije bivše Vojne Krajine. Pučku školu završio je u rodnom mjestu. Nakon završenog dragog razreda vojničke škole u Petrinji, stupio je 8. listopada 1834 kao vježbenik u trgovinu suknenom, platnenom i modnom robom Franje Hafnera u Zagreba. Zamislio je umah čim bude oslobođen za trgovačkoga pomoćnika, da će poći u daleki sviet, kamo ga je neodoljivo srce vuklo. U to ime je proučio gramatiku talijanskoga i onu francezkoga jezika. Poslie Kraljeva godine 1838 krenuo je iz Zagreba na Rieku. Iza dva dana boravka na Rieci odputovao je u Trst. Nemogavši naći tu mjesta pošao je u Mljetke gdje je 1. listopada 1838 dobio privremeno mjesto u kući tvrdke Katarina Pizzoni-Galvagni, a koncem mjeseca prosinca povratio se preko Trsta opet u Zagreb u onu istu trgovinu, u kojoj je izučio, nu koja je međutim iza smrti prvog njegovog gospodara Franje Hafnera, kupoprodajom prešla na tvrdku Alojsa Eisenbarta. Tu je ostao kao trgovački pomoćnik još preko pol drogu godinu. Poslovali su sa velikimi tvornicima suknene i platnene robe u Moravskoj, te je imao prilike upoznati se sa njihovim poslovnim putnici. Po naputku jednog takovog znanca ponudi se pismeno najuglednijoj kući u Olomcu, i njegova ponuda bude prihvaćena, te je početkom rujna 1840 nastupio to mjesto.

Početkom listopada 1842 ostavio Olomuc, te potražio mjesto u Beču, koje je umah dobio kod tvrdke "Josef Zee am Graben zur Sonne". U Beču je ostao sve do 10. listopada 1848, t.j. do onoga dana, kada su se sa tornja Sv. Stjepana opazili prvi serežani, kao predstraže hrvatske vojske bana Jelačića, koja je uslied zadnje katastrofe od 6. listopada, kod koje je i ratni ministar grof Latour žrtvom pao, marširala iz Ugarake napram Beču. Pošto se je grad Beč na odpor pripravljao, te o skorom povratku mira i reda ni govora nije biti moglo, to je sporazumno s njegovim gospodarom metropolu monarkije ostavio i povratio se u Zagreb. Došav u Zagreb, predstavio se a prvoj - za ono vrieme - modnoj trgovini Nikole Kollera.

U proljeću godine 1850, početkom mjeseca svibnja, otvorio je svoju vlastitu trgovinu sa modnom robom u kući Stankovića na Jelačićevom trgu u Zagrebu pod tvrdkom: Đuro Crnadak "kod Danice". Poštoje u Zagrebu već od prije iza godina tridesetih dobro poznat bio, a zadnje pol druge godine u trgovini Kollerovoj na novo se upoznao sa većim dielom obćinstva ovoga grada, pošto mu je i njegov bečki boravak od šest godina omogućio upoznati tamošnje najbolje tvornice i veletržce, kod kojih je uživao liepi kredit, to se je njegova trgovina odmah prvih godina povoljno razvijala. A jer je kod nastupa svoje samostalnosti rado pripravan bio, da po mogućnosti svojih sila podpomaže sva naša narodna, prosvjetna, kulturna i humanitarna družtva u njihovom patriotičkom radu, to su i njega sugrađani i rodoljubi hrvatskim svojim povjerenjem odlikovali, te izabrali ga već prvih godina petdesetih u razne družtvene odbore.

Godine 1853, kada je za vrieme Bachova sistema prije u Karlovcu stolujući trgovački sud, bio prenesen u Zagreb, imenovan je na predlog trgov.-obrt. komore za prisjednika kr. sudb. stola kao trgovačkog suda, kojemu je prvim predsjednikom bio Dragutin pl. Klobučarić. A godine 1856 izabran je bio u prvu trgov.-obrt- komoru u Zagrebu.

Godine 1862 imenovalo ga je kr. namjestničko vieće članom odbora za razpravu pitanja o gradnji željeznica u domovini, a sliedeće godine 1863 pozvalo ga je isto u odbor za upravu zem. narodnog kazališta pod predsjedničtvom Ambroza baruna Vranyczanya. Godine 1864 odlučilo je kr. namjestničko viećie prirediti u trojednoj kraljevini prvu izložbu zemaljskih proizvoda. Za izvedenje toga posla imenovalo je glavni odbor, u koji je i Crnadaka pozvalo.
Prva zagrebačka lutka u izlogu postavljena je 1864. godine – postavio ih je trgovac Đuro Crnadak u prirodnoj veličini za vrijeme gospodarske izložbe.

Godine 1872 izabrao ga je grad Senj za svoga zastupnika na hrvatskom saboru u Zagrebu, a ovaj opet za hrvatskoga poslanika na zajedničkom saboru a Budimpešti. Iste god. 1872 bila je obnova gradskog zastupstva i poglavarstva u Zagrebu. Kod obnove gradskog poglavarstva izabralo je gradsko zastupstvo Ivana Vončinu za načelnika, a Gjuru Crnadaka za podnačelnika glavnoga grada Zagreba. Čast podnačelnika bila je ustanovljena bez ikakove plaće, te se izbor ponavljao svake godine. Već tada je mislio o ustrojenju osjeguravajućega družtva. Vončina je odobravao njegove osnove, ali ih nisu mogli izvesti, nego je to učinjeno tek g. 1884 za načelnikovanja dr. Hofmana. Prvim upraviteljem "Croatia-e" postavilo je ravnateljstvo Ferdu Kallabara, glavnog zastupnika austrijskoga "Phonixa", s kojim je ova zadruga i u poslu reosiguranja u savez stupila. Poslie smrti Kallabarove pako god. 1889 izabralo je ravnateljsko vieće Crnadaka upravnim ravnateljem našega mladoga domaćega zavoda "Croatia", kojemu je rado i odano svoje sile posvećivao punih deset godina, dok je stopio u podpuno stanje mira.

Poslie smrti Hofmanove izabran je za gradskog načelnika Nikola Badovinac, umir. dvorski savjetnik, a tečajem službovanja sviju pet ovih načelnika od godine 1872 pa do preinake obćinskoga reda, te imenovanja odsječnog savjetnika kr. zem. vlade g. Siebera za nadnačelnika glavnog grada, Crnadaka je gradsko zastupstvo kroz punih 15 godina čast izkazalo, te ga je svake godine do god. 1887 ponovno izabralo za gradskog podnačelnika. Na sabora našem hrvatskom zastupao je od god. 1872 do 1878 kroz dvie saborske periode grad Senj, a od godine 1878 do 1884 kotar Sv. Ivan-Žabno, nedaleko glavnog grada Zagreba. A za cielo to vrieme bio je i poslanik hrv. sabora na zajedničkom hrv.-ugarskom saboru u Budimpešti.

Iza smrti predsjednika zagrebačke trg.-obrt. komore. Eugena Sabljića, izabrala ga je komora jednoglasno za svoga predsjednika, nu tadanji ministar za poljodjelstvo, obrt i trgovinu, barun Kemeny [1], nije njegov izbor potvrdio. Komora je voljna bila, da ga ponovno za predsjednika izabere, ali on je molio, da se od tog odustane. Usljed toga je komora izabrala za predsjednika g. Janka Grahora.

Kad je god. 1900 stupio u podpuno stanje mira, te uslied toga unapred zahvalno odklonio svaki dalnji izbor u komoru, u kojoj je punih 45 godina kao viećnik učestvovao, odlikovala ga je ova trg.-obrt, komora izborom za svoga začastnoga dopisnjućeg člana. Istom prigodom položio je čaat prisjednika kralj. sudb. stola zagrebačkog, kao trgovačkoga suda, koju je neprekidno obnašao 47 godina, te s tom časti skopčane dužnosti vazda savjestno vršio. Njegovi surađani, gradski zastupnici izabrali su ga godine 1888 "začastnim gradjanom glavnoga grada Zagreba". Sličnu počast izkazalo mu je i naše mlado društvo "Trgovački Merkur u Zagrebu" već g. 1876. kad ga je uslied mandata na hrvatskom saboru u Zagrebu i zajedničkom ugar. saboru u Budimpešti morao položiti predsjedničtvo ovoga družtva. Konačno mu je čast izkazalo još i "Građansko streljačko dražtvo u Zagrebu", kada je 16. prosinca god. 1900. družtvenom zabavom proslavilo petdesetgodišnjicu njegova članstva u ovom družtvu i tom prigodom ga imenovalo začastnim članom.

Na 9. travnja 1855., slavio je Crnadak svečanost svoga zlatnoga pira. Prije 50 godina on se je u Zagrebu, u crkvi Sv. Duha vjenčao s gospođom Marijom rođ. Chavrak (Čavrak) [2], vjernom drugaricom svoga zaslužnoga života.

Dom i sviet, 01.05.1905.
___________________
[1] Barun Gavro, Gabor, Gabriel Kemeny, sin od Denesa Kemeny (1803–1849), rođen je 09.07.1830., umro je 23.10.1888., na svojem imanju Ajnačkoju posije duge i teške bolesti u 58. godini života. Bio je do ožujka 1879. Godine zajednički ministar za obrt i trgovinu, a posije i ministar za komunikacije. Barun Kemenyi, tijesni prijatelj bana Pavla Raucha *, kao ministar za poljodjelstvo, obrt i trgovinu bio je protivnik Đure Crndaka i zagovornik Janka Grahora.
Mjeseca ožujka godine 1879. nastupio barun Gavro Kemenyi ministarstvo trgovine i obrta.

[2] * U veljači 1910. promjenila se je vlada. Prestao je biti  banom barun Pavao Rauch, i bio je imenovan dr. Tomašić. Zamienjeni su i ministri. Unutarnje poslove preuzeo je Chavrak, bogoštovje i nastavu dr. Amruš.
Chavrak, kao ministar nutarnjih poslova nije ostavio najbolji utisak kod političke opozicije zbog intenzivnih odnosom sa srpskom kraljevskom kućom i osobnim prijateljstvom sa srpskim kraljem Milanom Obrenović. Chavrak bio je jedan od stupova Unionističke stranke u Hrvatskoj. Bivši podban Levin pl. Chavarak bio je šurjak pukovnika Stjepana pl. Rukavina (1857-1936).

Levin pl. Chavrak od Letovanica (Letovanički), brat od Marije Crnadak, rođen je u Zagrebu 15.04.1851., umro je 14.04.1913. ujutro u 8:30 sati od upale pluća u svom stanu u palači "Narodnih novina" izgrađenu između sadašnjeg Prilaza Đ. Deželića i Frankopanske ulice.

-   "Prava" politička stranke je odskočna daska za privatne ciljeve. MD

Odličan gost u Splitu - Đuro Crnadak

U nedjelju na večer prispio je u naš grad, ravnatelj jedinoga osjeguravajućega družtva "Croatia" u Zagrebu, gosp. Đuro Crnadak, sa svojim unukom, abiturijentom zagrebačke gimnazije Ivanom Pilarom [1], sinom blagopokojnoga odličnoga hrvatskoga učenjaka dra Đure Pilara.
Jedan od najstarijih i najčeličnijih hrvatskih rodoljuba, neslomiv i neslomljen hrast još iz ilirskoga doba, Đuro Crnadak zvanjem trgovac, uvjek je stajao u prvih redovima narodnih borioca, a bio je ponovno zastupnikom na hrvatskom saboru te kroz nekih dvadeset godina zastupnik i podnačelnik grada Zagreba. Kada je proljetos sjedinjena opozicija proslavila u Zagrebu svoje sdruženje, bio je Đuro Crnadak u svim javnim sastancima njezin počastni predsjednik a iz mladenačkih usta tekla je onda rieč oduševljenja i hvale prema sjedoj kosi muža, koji je narodne hrvatske interese vazda gorljivo i odlično zastupao. Najodaniji štovatelj velikoga biskupa, suborac Mrazovićev i Račkijev, on je danas prionuo uz sjedinjenu opozciju, te se pravim mladenačkim zanosom nada od tuda velikoj koristi za hrvatski narod. Na čelu "Croatie", unapređuje on svojim trgovačkim znanjem i iskustvom u velike interese toga družtva, koje se je za desetak godina svo ga obstanka vrlo liepo razvilo.

Jučer u podne uputio se je na obćinu, da posjeti načelnika g. dr Bulata, za koga je, nenašavši ga, ostavio posjetnicu a sinoć došao je u narodnu čitaonica, gdje se je upoznao sa našim najodličnijim rodoljubima, u koliko mu dosele nisu bili lično poznati. Sutra polazi g. Crnadak u Dubrovnik i Kotor, odakle se vraća u Zagreb.

Narod, 22.08.1893.
___________________
[1] Majka Ive Pilara Klementina bila je kći Đure Crnadaka, sa sedamnaest godina udala se, u lipnju 1873., za Đuru Pilara. Godinu dana kasnije,19.06.1874., rodio im se sin Ivo Pilar, a 22.06.1876 drugi sin Vladimir. Klementina Pilar rođ. Crnadak umire 15.01.1877. od tuberkulose, u 21. god. života. Sin Ivo bio je tada 2 godine i 7 mjeseci, a njegov brat Vladimir umire u dobi od 9 mjeseci - 6 mjeseci i 25 dana poslije svoje mame.

Str. 1. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Ožujak 06, 2019, 12:07:47 »


Klikni za uvećani prikaz

Zadnji ispraćaj Marije Crnadak (*1837)
Sestra od podbana Levina pl. Chavrak od Letovanica (u Zagrebu *15.04.1851 † u Zagrebu, 14.04.1913)

U četvrtak, 06.02.1908. ujutro, umrla je u Zagrebu gospođa Marija Crnadak, rođ. Chavrak (Čavrak), supruga bivšeg direktora osiguravajućeg društva "Croatia", gospodina Đure Crnadaka, u dobi od 71 godine. Za majkom tuguju g. Milivoj Crnadak generalni direktor Prve hrvatske štedionic i dr. Vladimir Crnadak odvjetnik u Sisku, kao i prof. dr. Ivo Pilar u Sarajevu za svojm bakom. Pogreb će se održati u subotu 08.02.1908. u 3 sata poslijepodne iz pogrebne dvorane na središnjem groblju.
Donacije za vijence su zahvalno odbijene.

Agramer Zeitung, 07.02.1908.

Zadušnica i pogreb Đure Crnadak
266 dana poslije supruge Marije

Gjuro Crnadak rođ. 12.02.1820., umirovljeni ravnatelj "Croatie", začastni gradjanin i bivši podnačelnik Zagreba, začastni član mnogih hrvatskih kulturnih društava itd. umro je 28.10.1908. u Zagrebu u 89. god. života.

U petak 30.10.1908., poslijepodne u 4 sata održana je zadušnica i pogreb direktora "Croatie" Đure Crnadaka s velikim sudjelovanjem lokalnih ekonomskih, političkih i kulturnih institucija. Već sat prije nego što je pogrebna ceremonija počela, velika skupina žalosnih okupila se u Mirogoju kako bi poštovanom počasnom građaninu i potpredsjedniku dala poslijednju pratnju. Pred mrtvačnicom su se okupili predstavnici gradske uprava, naši klubovi, financijske institucije, industrijska poduzeća, brojni prijatelji i poznanici pokojnika.

Među prisutnima su bili:
gradonačelnik dr. Milan Amruš,
predsjednik i tajnik Gospodarske komore Dragutin Mondecar i Milan Krešić,
predsjednik Prve hrvatske štedionica grof Miroslav Kulmer,
bivši podžupan Dragan Turković,
sadašnji predsjednik, s dužnosnicima osiguravajuće zadruge "Croatia" Janko Grahor [1],
dr. Stanko Švrljuga za Eskomptnu banku i
Gjorgje Velisavljević za Srpsku banku,
sveučilišni profesori dr. Eilović, dr. sc. Lovrić, dr. sc. Polić i dr. Ernst Miler,
umirovljeni podžupan Josip Muzler,
odvjetnik dr. Šime Mazzuru,
cjelokupni dužnosnici
-   Hipotekarne banke,
-   Kreditne banke,
-   Zemaljske banke,
-   Austro-Ugarske banke
i druge financijske institucije i industrijska poduzeća.

Nadalje, sudjelovali su, sa zastavama, klubovi "Kalo", "Merkur", "Građansko streljačko društvo", "Hrvatski Sokol" s ravnateljstvom udruga i klubova na vrhu.

Nakon mise zadušnice, koje je služio župnik Petar Mrzljak [2], Prije nego što je sprovod krenuo otpjevalo je pjevačko društvo "Kalo" tužaljku pod vodstvom Nikole Fallera, nakon čega se nepredvidljiva povorka ožalošćenih krenula na središnje groblje, gdje je pokopan u obiteljskom svodu u arkadama. Na otvorenoj grobnici pjevao je pjevački zbor trgovačkog društva "Merkur" tužaljku, nakon čega su se okupljeni oprostili od pokojnika je s trostrukim usklikom "Slava Gjuri Crnadku!"

Agramer Zeitung, 31.10.1908.
______________________
[1] 29. listopada 1895., Austo-ugarska banka imenovala je kandidate za slobodna mjesta cenzora u podružnici Zagreb i s većinom glasova prihvaćeni su: Janko Grahor st., Anton Stiasni, Franz Švrljuga, Edmund Kolmar, Aleksandar Weiss de Polna i dr. Milan Amruš.

-   Realnu vjeresionu banku zemaljske vlade ( 1859. g. Zagreb),
-   Hrvatska eskomptna banku (1868.),
-   Hrvatsku poljodjelsku hipotekarnu banicu d.d. (1892.),
-   Hrvatsku poljodjelsku banku d.d. (1902.),
-   Prvu hrvatsku obrtnu banku d.d. (1906.)
-   Slavonska komercijalna i eskomptna banka u Osijeku, 1870.
-   Hrvatska-Slavonska Zemaljska Hipotekarna Banka
-   Prva hrvatska štedionica osnovana je 1846.-17. studenoga 1949
Od 1847. do 1865. u Hrvatskoj i Slavoniji postojala su 2 vjeresijska zavoda, od toga su obje bile štedione.
Od 1866. do 1870. u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 14 vjeresijskih zavoda; od toga: 2 banke, 8 štediona i 4 vjeresijske zadruge.
Od 1871. do 1875. u Hrvatskoj i Slavoniji postojao je 61 vjeresijski zavod, od toga: 6 banaka, 32 štedione i 23 vjeresijske zadruge.
Koncem 1881. u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 57 vjeresijskih zavoda, od toga: 5 banaka, 33 štedione i 19 vjeresijskih zadruga.
Koncem 1910. u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 933 vjeresijska zavoda, od toga: 52 banke, 137 štediona i 744 vjeresijskih zadruga.
Godine 1913. u Hrvatskoj i Slavoniji postojalo je: 61 banka, 146 štedionica, 832 vjeresijske zadruge, sveukupno dakle 1.039 vjeresijskih zavoda.

[2] Petar Mrzljak, bio je upravitelj župe svetog Petra apostola u Zagrebu od 1900. do 1903.
Od 1905. do 1916. bio je župnik kod Sv. Marka u Zagrebu. Umro je naglom smrću u Zagrebu, u četvrtak 06.07.1916. pred večer je u zagrebačkoj Bolnici Milosrdne braće.

Đuro/ Gjuro Crnadak *u Jasenovcu, 12.02.1820. † u Zagrebu, 28.10.1988.
Roditelji bili su mu Jandro i Ana Crnadak, te su bili članovi jedne od krajiških zadruga prasjedioca Crnadaka u Jasenovcu. Pošto je njegov otac prije svojoj vojnoj obvezatnosti udovoljio, istupio je iz zadruge, te utemeljio svoj vlastiti obiteljski dom.

Oženio se s Marijom Chavarak/Čavrak.
Đuro je 1955. god. bio 35 god. star, a Marija Alojzija Sofija Čavrak 18.god.
U 19. godini život Marija Crnadak rodila je:
 - 1 -   Klementina Pilar * 1856. † u Zagrebu, 15.01.1977. (21) od tuberkulose
 - 2 -   Vladimir Crnadak * 1857. † u Sisku, 22.05.1915. (58) i
 - 3 -   Milivoj Crnadak * Zagrebu, 17.10.1860. † u Zagrebu, 23.01.1947. ( 87)

Marija Crnadak rođ. Chavrak umrla je u Zagrebu, 06.02.1908.
Đuro Crnadak umro je 266 dana poslije supruge Marije. 28.10.1908.

Marija Alojzija Sofija Crnadak (Chavrak /Čavrak) je
kćerka od Franje Ksavera Čavrak i Aloizije Čavrak,
sestra od Kristine Čavrak, Hermine Čavrak i Ladislava Čavrak

- 1 -   Klementina Pilar  * 1856. † u Zagrebu, 15.01.1977. (21)
Majka Ive Pilara Klementina bila je kći Đure Crnadaka, sa sedamnaest godina udala se, u lipnju 1873., za Đuru Pilara. Godinu dana kasnije,19.06.1874., rodio im se sin Ivo Pilar, a 22.06.1876 drugi sin Vladimir. Klementina Pilar rođ. Crnadak umire 15.01.1877. od tuberkulose, u 21. god. života. Sin Ivo bio je tada 2 godine i 7 mjeseci, a njegov brat Vladimir umire u dobi od 9 mjeseci (05.04.1877.) - 6 mjeseci i 25 dana poslije svoje mame Klementine.

 
Svečana proslava 25-godišnjice ispita zrelosti kr. velike gimnazije zagrebačke 1900.

- 2 -   Vladimir Crnadak * 1857. † u Sisku, 22.05.1915. (58)
U Sisku je preminuo 22.05.1915., odvjetnik dr. Vladimir Crndak. Pokojnik sin je sada već pokojnog u zagrebačkim građanskim krugovima dobro poznatog Đure Crnadka i brat nadravnatelja Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, Milivoja Crnadka. Dr. Vladimir Crnadak vjenčao se svojedobno s pjevačicom češkog podrijetla Marijom Prikril, koja je starijoj zagrebačkoj generaciji poznata zbog svog umjetničkog djelovanja na hivatskom kazalištu u Zagrebu. Smrtni ostatci dignuti su u ponedjeljak prije podne, te preveženi u Zagreb u mrtvačnicu na Mirogoju, gdje su u 5 sati poslije podne sahranjeni u obiteljskom grobištu.

Jutarnji list (Zagreb. 1912), 26.05.1915.

-   Marija Crnadak rođ. Prikril * u Zagrebu, 27.10.1859. † u Zagrebu,
17.08.1944. (84)
Marija Prikril, kći kazališnoga garderobijera Franje Prikrila i Marije Prikril rođ. Koritnik (* 1830. † u Sisku, 28.01.1894. (64)).
Marija Prikril kada se je 1887. udala za uglednoga sisačkog odvjetnika dr. Vladimira Crnadka, bila je 28 godina stara, a Vladimir 30 god.
U 31. godini život Marija Crnadak rođ. Prikril rodila je:
 - 1 -   Tinku Makanac (?) * 01.01.1890. † 1937. (47)
 - 2 -   Velimira Crnadak * 1897. † 29.03.1970. (73)

* Nisam sigurna, kako neki izvori navode, da se je kći Vladimira i Marije zvala Tinka, kao ni da je bila udana za dr.Milan pl. Makanec jer je taj rođen 02.07.1843. i umro 02.07.1883., sedam gdina prije Tinkinog rođenja.

-   28.01.1894., ujutro umrla je nakon duge bolesti, član Narodnog zemaljskog kazališta i majka operne pjevačice, Marije Crnadak, gđa Marija Prikril rođ. Koritnik (* 1830.), u dobi od 64 godine. Pogreb će se održati u utorak 30.01.1894. godine u 3 sata poslijepodne iz mrtvačnice u Mirogoju na središnjem groblju. Sveta misa zadušnica bit će čitana u srijedu u 9 sati prijepodne u crkvi Sv. Marka.

Agramer Zeitung, 29.01.1894.

Milivoj Crnadak

- 3 -   Milivoj Crnadak * Zagrebu, 17.10.1860. † u Zagrebu, 23.01.1947. (87)
Crnadak Milivoj, glavni ravnatelj Prve hrvatske štedionice. Rodio se 17.10.1860. u Zagrebu. Svršio realku i stupio (1877.) u praksu, kod karlovačkoga mlina t. t. Pongratz. Praktično znanje upotpunio je teoretskom naobrazbom u trgov. institutu profesora Roznora u Budimpešti, to jo poslije svršenih nauka stupio u Ugarsku eskomptnu i mjenjačnu banku kao dopisnik, a god. 1883. u bečku "Union Banku", koja ga posla na novo osnovanu podružnicu u Sarajevu kao kolektivnog prokuristu. Hrv. slav. zem. hipotekama banka izabra ga knjigovođom i prokuristom (1892.), a poslije Hrvatska ko mercijalna banka ravnateljem. Doskora ga Prva hrvatska štedionica izabra svojim upravljajućiin ravnateljem (1897.). Bilo mu je prvo, da taj zavod preudesi prema modernim principima. Uspjeh je bio vanredan. Prva Hrvatska štedionica dovinula se pod njegovom upravom do jedne od najvećih ekonomskih snaga čitave naše domovine, te svoje poslovanje razgranila ne samo u čitavoj Hrvatskoj i Slavoniji, nego i u Srbiji i Sloveniji, primajući već postojeće novčane institucije pod svoje okrilje. Cio rad Prve Hrvatske Štedionice zapravo je rad Crnadka. Crnadak uživa glas velikog stručnjaka u financijskim stvarima, a ne manje i korektnog čovjeka, pa stoga je angažiran u raznim trgovačkim i industrijalnim institucijama. Predsjednik je društva Trgovački Dom u Zagrebu.

Milivoj je oženjen bio sa Marijom rođ. Radimsky (* 1866. † 1938.) (72)
Imali su kćerku Zora Gorup (* 1892. † 1970.)

 
Zora Crnadak 1908 (16 god. stara)

-   Zora Crnadak udala se 1911. s 19 god. za Vladimira Gorupa pl. Slavinjski.
Gorupi su se 1876. Preselili iz Trsta u Rijeku. Vladimir Gorup je sin Josipa (1834-1912.) Ane Pergkofer pl. Perghoffen (1842 – 1881)
Supruga Ana umire u 39. Godini života i ostavlja za sobom osmero maloljtne djece (Kornelij 13 god., Milan 11 god., Marija 10 god., Olga 8 god., Joža 7 god., Ana 5 god., Vladimir 4 god. i Bogomil 2 god.)
Josip Gorup pl. Slavinjski umro je 1912. god. i ostavio je svojoj djeci nevjerojatnih 40 milijuna kruna – 200 milijuna €!
(1908.–1912. 1 Kruna = 5,0 Euro)

Vladimir i Zora su nakon vjenčanja 1911. god. živjeli u Zagrebu, a ljeti u dvorcu Jelšingrad kod Šmarja pri Jelšah.
26.09.1912. rodila im se kći Zorica.
Nakon razvoda od Zore, Vladimir se uvalio u financijske probleme i počinio samoubojstvo 18.12.1929. u dvorcu Jelšingrad.

(Ferdo Kalabar bio je za Vladimira Gorupa "sitna riba", pa ipak.... MD)

Zora je umrla 1970 (78),
a kći Zorica umrla je 29.07.2000 (87) u Beču.
Sin i kći od Zorice žive u Londonu.

Viš o obitelji Gorup pl. Slavinjski >
http://www.sistory.si/cdn/publikacije/1-1000/847/Kronika-2007_1.pdf

Str. 2. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!